Neinformirani ekonomski analitičar

Odgovor na pitanje zašto su porasli rashodi za plaće i rashodi za materijal, sitan inventar i usluge je jednostavan – zato što će od početka 2019. godine 2.793 zaposlena na Univerzitetu Sarajevo primati plaće iz budžeta Kantona, sav materijal koji im je potreban za poslovanje plaćat će se iz budžeta.

Piše: Jakub SALKIĆ

 

Faruk Hadžić je nezavisni ekonomski analitičar. Nezavisni jer pripada političkoj stranci Nezavisni blok (NB), ekonomski zato što na Facebooku komentira ekonomske teme, a kakav je analitičar pokazuju njegove “analize”, poput one o Nacrtu budžeta Kantona Sarajevo.

“Često me mediji pitaju zbog čega se rast poreskih prihoda ne osjeti u životu građana? Najbolji primjer predstavlja prijedlog Budžeta KS-a za 2019. godinu gdje se vidi da rast poreskih prihoda ide na plaće. S obzirom da ni to nije dovoljno, Vlada se planira zadužiti kod domaćih banaka i stranih kreditora. Trenutna Vlada KS-a planirala je u budžetu za 2019. godinu: Povećanje rashoda za plaće sa 267 milion KM na 421,8 miliona KM; Povećanje rashoda za materijal, sitan inventar i usluge sa 62 na 85 milion KM”, napisao je, između ostalog, u svojoj analizi Faruk Hadžić.

Kako što se vidi u pomalo nepismenoj Hadžićevoj analizi (ne pitaju mediji nego novinari, velika i mala slova i slično), njemu je sporno što su rashodi za plaće porasli sa 267 na 421,8 miliona maraka, kao i to što su rashodi za materijal, sitan inventar i usluge porasli sa 62 na 85 miliona maraka. Je li moguće da je analitičar toliko neinformiran pa ne zna kako je Univerzitet Sarajevo prešao na trezorsko poslovanje? Ako je propustio ovu bitnu informaciju, onda je samo neinformiran, ali ako “namjerno” nije imao u vidu ovu informaciju, onda je običan manipulator.

Odgovor na pitanje zašto su porasli rashodi za plaće i rashodi za materijal, sitan inventar i usluge je jednostavan – zato što će od početka 2019. godine 2.793 zaposlena na Univerzitetu Sarajevo primati plaće iz budžeta Kantona, sav materijal koji im je potreban za poslovanje plaćat će se iz budžeta.

Naravno, i prihodi Univerziteta ići će u budžet, ali će biti zavedeni kao vlastiti prihod Univerziteta i njegovih organizacijskih jedinica, pa će im taj novac biti vraćen, a riječ je o 48 miliona maraka ukupnih prihoda.

Treba dodati i to da je budžetskim korisnicima povećana osnovica za plaću sa 290 na 315 maraka, a to povećanje odnosi se na sve korisnike, od policije, nastavnika, profesora, do zaposlenih u javnoj upravi. Vijest da je u kantonalnom budžetu za 2019. godinu planirano više novca za obrazovanje može samo da raduje sve stanovnike Kantona Sarajevo.

Osim ekonomskih analitičara, kojima obrazovanje, čini se, i nije toliko bitno.

PROČITAJTE I...

Čini se da je zakon prihvatljiv i koristan za poslodavce i radnike, a državi ne nanosi štetu. Međutim, ako sjednete i razgovarate o tome s nekim ko se bavi računovodstvom, ko ima veliko iskustvo u tome, i kada razgovarate o praktičnoj primjeni predloženih propisa, stvari onda ne izgledaju toliko ružičasto. Uglavnom se sve svodi na zaključak da se ništa bitno neće promijeniti nabolje, a bilo bi dobro da se ne pogorša

Paradoksalno zvuči da je Njemačka, zemlja koja je bila kolijevka nacionalsocijalizma – koji se temelji na vrlo sličnim vrijednostima kao i ono što se danas naziva ekonomskim protekcionizmom i nacionalizmom, a to su prije svega zatvaranje granica za strane robe i usluge uz izgovor da će to zemlju učiniti jačom – postala jedini iskreni zagovornik integracije, jedinstvenog tržišta, slobodne ekonomije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!