fbpx

Nedjelja kad je otiš’o Hase

Iako je zagovarao ravnopravnost i radnička prava, Tito je bio zaljubljenik u skupe cigare, luksuzne uniforme i volio je primati međunarodne čelnike i holivudske zvijezde u svojim vilama smještenim u arhipelagu Brijuni ili na svojoj jahti.

 

“Jugoslavija oplakuje Titovu smrt.” Te su riječi stajale na naslovnicama svjetskih medija osmog maja 1980., svega četiri dana nakon što je doživotni predsjednik zemlje Josip Broz Tito umro u teškim mukama, neposredno prije svog 88. rođendana.

Smrt komunističkog vođe došla je nakon četiri mjeseca agonije. Bio je hospitaliziran u Ljubljani zbog krvožilnih problema uzrokovanih dijabetesom. Patio je u strašnim bolovima a ljubljanski su doktori bili primorani da mu amputiraju nogu 20. januara.

Pojmovi koji su se u medicinskim izvještajima mogli pročitati godinama kasnije bili su “bubrežna blokada”, “ponovljena upala pluća”, “sepsa”, “unutarnje krvarenje”, “oštećenje jetre” ili “komatozno stanje”. Dakle, sve dok u rano popodne 4. maja 1980. Savez komunista Jugoslavije, stranke koja je vladala zemljom do njenog raspada, nije objavio da je taj kontroverzni lik napustio ovaj svijet. “Umro je Drug Tito.”

Nakon smrti proglašena je jednonedjeljna nacionalna žalost.  Televizija je prenijela sve detalje sa sahrane što je reprizirano danima. Tog osmog maja održan je sprovod kojem su nazočili svjetski čelnici poput Ericha Honeckera ili Leonida Brežnjeva. Sahrana je bila tužni uvod u raspad zemlje koja će nestati desetak godina kasnije.

Josip Broz je, zvanično, rođen 25. maja 1892. u siromašnoj slovenačkoj-hrvatskoj porodici. Ostao bi cijeli život na farmi svojih roditelja da ga Prvi svjetski rat nije odveo na front u uniformi Austro-Ugarske. Nakon zarobljavanja od strane Rusa pridružio im se. Tamo je odškolovan i 1920. godine pridružio se Komunističkoj partiji Jugoslavije. Otprilike 17 godina kasnije imenovan je generalnim sekretarom.

Kao predsjednik SFRJ bio je jedan od osnivača pokreta “nesvrstanih”, koji je predložio alternativu zemljama koje se nisu htjele pozicionirati u hladnom ratu. Realnost je, međutim, bila takva da je Tito brižno održavao režim temeljen na kultu ličnosti i autoritarnosti. U praksi je bio bezobzirni vođa koji je u zatvoru u Goli Otoku zatvorio 15.000 političkih protivnika.

Iako je zagovarao ravnopravnost i radnička prava, Tito je bio zaljubljenik u skupe cigare, luksuzne uniforme i volio je primati međunarodne čelnike i holivudske zvijezde u svojim vilama smještenim u arhipelagu Brijuni ili na svojoj jahti.

Bogatstvo u kojem je živio sa svojom trećom suprugom očaralo je Richarda Burtona, koji ga je posjetio 1971. godine: „Živjeli su u izuzetnom luksuzu, većem od svega što sam do tada vidio. Mislim da je to usporedivo s Buckinghamskom palačom.” Sve dok nije izdahnuo u Ljubljani, u proljeće 1980. godine.

PROČITAJTE I...

Apelujem na sve da provjere svoje podatke i da eventualne greške prijave CIK-u”, kaže Tabaković, svjestan da će biti teško spriječiti zloupotrebe s obzirom na to da “srpska politika u Srebrenici ima na raspolaganju resurse i kapacitete Opštine i kontroliše sve procese”, te da “ta ista politika ima podršku i od određenih političkih opcija.” “U sve ovo je uključen i dio ljudi iz Općinskog odbora SDP-a. Naše informacije govore da oni imaju tijesnu saradnju sa srpskim prijedlogom kandidata za načelnika Mladenom Grujičićem”, rekao je, između ostalog, Tabaković na pres-konferenciji Inicijative Moja adresa: Srebrenica

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!