Neće da može, Gutoviću

Gutovićevog tuzlanskog gostovanja neće biti. Međutim, on bi početkom decembra trebao gostovati i u Sarajevu. Njegova predstava Dogodine, kao i uvek svjetsku premijeru ima zakazanu u okviru festivala “Dani Jurislava Korenića” koji se od 7. do 14. decembra održava u Kamernom teatru 55.

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ

 

Pozivanje glumca Milana Laneta Gutovića da svojom stand-up komedijom publiku u Bosanskom kulturnom centru (BKC) Tuzlanskog kantona “nasmijava i opušta 100 minuta”, pa i otkazivanje predstave, pokazalo je da je ova kulturna ustanova, u kojoj se ranije odvijao gotovo sav kulturni život grada, pala na vrlo niske grane.

Zakazana komedija, koja se trebala odigrati četvrtog decembra, otkazana je nakon što su se građani pobunili na društvenim mrežama kada su počeli dijeliti videosnimak u kojem Gutović izjavljuje da je za njega bosanskohercegovački entitet “Republika Srpska sastavni dio Srbije”.

U videosnimku, koji su građani dijelili, Gutović je na novinarsko pitanje je li Republika Srpska za njega dio Srbije ili inostranstvo odgovorio: “Dio Srbije, zato sam tu. Vidim da se ovdje digla kuka i motika da je unište, a vidim i želju da se prikaže kao tekovina rata, a ne kao suštinska država. Ne razumijem se pretjerano u politiku, ali imam osjećaj za pravdu.”

Sanja Kavaz-Hukić, direktorica BKC-a Tuzlanskog kantona, nije se očitovala o ovom slučaju, dok su iz marketing službe BKC-a, nakon oštrih kritika građana, samo kratko saopćili da se predstava otkazuje, kasnije pojasnivši da razlog otkazivanja, navodno, leži u “tehničkim problemima”.

Dakle, u ovoj ustanovi stvari ne nazivaju pravim imenima ili oni zaista nisu uzimali u obzir Gutovićeve izjave, baš kao da je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nastao na svili i kadifi, a ne na genocidu, na Srebrenici, Tomašici, Batkoviću, Sušici, Keratermu…

Inače, Gutović je postao poznat kao direktor Šojić iz filma Tesna koža, jugoslovenske komedije iz ’80-ih godina, u kojoj maltretira referenta Pantića. Možda je pomislio Gutović da su i u Tuzli pantići, koji će jedva dočekati njegovu stand-up komediju Obično veče. Prevario se i on, ali i uprava BKC-a, jer građani ovdje itekako pamte Gutovićevo negiranje Bosne i Hercegovine!

Pored tolikog broja glumaca i glumica, odakle uopće ideja da se u Javnu ustanovu, koja se zovi Bosanski kulturni centar, u Tuzli, poziva negatora cjelovite Bosne i Hercegovine!? Ko ga je pozvao? Neki zaboravni pantić!?

Gutovićevog tuzlanskog gostovanja neće biti. Međutim, on bi početkom decembra trebao gostovati i u Sarajevu. Njegova predstava Dogodine, kao i uvek svjetsku premijeru ima zakazanu u okviru festivala “Dani Jurislava Korenića” koji se od 7. do 14. decembra održava u Kamernom teatru 55.

Nekako nam se čini kako će i u Sarajevu doći do “tehničkih problema”.

PROČITAJTE I...

“Moramo uzeti u obzir globalni kontekst u kojem djelujemo sa svim globalnim trendovima koji su dominantni u javnom prostoru, koji nikako ne idu naruku odgoju utemeljenom na jasnim tradicionalnim vrijednostima. Trebamo se pozabaviti adekvatnim odgovorom na ove trendove pa onda na jasnim strategijama graditi i odgojno-obrazovni sistem kakav želimo. Ovo je veliki izazov, nije lahko tražiti kvalitet u savremenom kontekstu, ali nemamo alternativu”

Prvi je Bošnjak koji se poklonio caru Franji. Izabran je za počasnog Vladinog savjetnika, a bio je među najzaslužnijim za gradnju pruge od Zenice do Sarajeva. Jedan je od osnivača Dioničke banke. Sudjelovao je i u Vladinom istraživanju autentičnog bosanskog grba i zastave. Tokom mandata gradonačelnika Sarajeva grad je dobio Vijećnicu, Zemaljsku bolnicu, električnu centralu, gradsku tržnicu, električnu rasvjetu i tramvaj, a reguliran je i tok Miljacke. Osnivač je lista Bošnjak, a potpisao se i u prvi Glasnik Zemaljskog muzeja. Zagovarao je integralno bošnjaštvo kao nacionalnu odrednicu stanovnika Bosne ma kojoj vjeri pripadali. Zagovarao je i uključenje Bosne i Hercegovine u tokove zapadnoevropske nauke, ali je u isto vrijeme insistirao na očuvanju specifičnih duhovnih i kulturnih formi stoljećima prisutnih na ovim prostorima. Bio je pisac, sakupljač narodnih umotvorina, političar i kaligraf, pionir bošnjačkog kulturnog preporoda. Ime mu je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!