fbpx

Navijati ili ne navijati za Hrvatsku – pitanje je sad

Kako se hapšenje oficira VRS-a, Svjetsko prvenstvo u nogometu i nacionalnost jednog golmana mogu dobro politički iskoristiti za stjecanje predizbornih bodova, ali i prikrivanje budžetskih ponora

Hapšenje penzioniranog pukovnika VRS-a i nekadašnjeg oficira bezbjednosti Pete vojne oblasti JNA u Zagrebu Daneta Lukajića prilikom prelaska bosansko-hrvatske granice dok je putovao na obilježavanje godišnjice stradanja uglavnom etničkih Srba u kompleksu ustaškog logora Gospić, Jadovno, Pag, a zbog sumnje da je kao komandant logora Manjača počinio ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u septembru 1992. godine, zauzelo je vodeće naslove u medijima. Manifestaciji za žrtve u Jadovnom prisustvovao je i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Milorad Dodik izjavio je povodom hapšenja kako je to “nedopustivo” i da nije u jurisdikciji hrvatskog pravosuđa. Lukajić za “rad” u Manjači zaslužuje samo riječi pohvale i zahvalnosti jer je bio pravi profesionalac i isključivo se rukovodio i radio po pravilima službe organa bezbjednosti i po normama međunarodnog prava, rekao je Srni predsjednik Boračke organizacije RS-a Milomir Savčić i napomenuo kako je Lukajić do sada bezbroj puta bio u Hrvatskoj, te da je o događajima u logoru javno svjedočio pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Organizacija starješina VRS-a osuđuje “neopravdano” hapšenje Lukajića u Hrvatskoj pod izgovorom da je bio komandant logora Manjača, što je bez ikakvog osnova. Ko onda laže: koza ili rog? Je li ili nije bio komandant logora Manjača? Oni podsjećaju da je Lukajić, koji je bio član Komande Prvog krajiškog korpusa u više navrata, bio svjedok tužilaštva i odbrane na Haškom tribunalu i Sudu BiH, te da ga niko nije optuživao za zločine. Očito, sve do sada.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak rekao je povodom izjave Milorada Dodika – u kojoj je ovaj iskazao uvjerenje da će član Predsjedništva Mladen Ivanić protestirati i tražiti od hrvatskih vlasti hitno puštanje Lukajića na slobodu – da, s obzirom na to da je Dodikov SNSD u bratskim vezama s HDZ-om, a Dodik je izjavio da srpske interese u Predsjedništvu brani Dragan Čović, očekuje i poziva ga da se u ovo uključi i iskoristi svoje bliske veze s hrvatskim političarima kako bi pomogli Lukajiću. Predizborna dosjetka ministrova, a sve u cilju dokazivanja “pravog” srpstva. Inače, Državno odvjetništvo RH sumnjiči Lukajića da je kao oficir zadužen za prikupljanje obavještajnih podataka od zarobljenih hrvatskih vojnika naredio teško zlostavljanje dvojice pripadnika HOS-a i drugih “nepoznatih zarobljenika”. Koliko je ovo ozbiljna kvalifikacija, tek će se vidjeti, no ne čini se takvom, posebno u svjetlu činjenice da ga dva relevantnija suda od zagrebačkog županijskog nisu procesuirala.

Istovremeno je na Mrakovici obilježena godišnjica bitke na Kozari u Drugom svjetskom ratu uz sudjelovanje zvaničnika malog entiteta i Srbije te brojnih delegacija boračkih udruženja. Na vašarskim štandovima oko spomen-obilježja prodavale su se majice s likom četničkog vojvode Draže Mihailovića, što se inače stalno radi na štandovima na Kalemegdanu, usred Beograda. Na negodovanje manjeg broja prisutnih prodavači nisu obraćali pažnju. Uostalom, nisu ni posve u krivu, jer treba podsjetiti kako su partizani i četnici do 1942. godine i bitke na Kozari sarađivali, pa i u genocidu nad Bošnjacima u Bosanskoj krajini. Ovo je samo još jedna vrsta srpskog sjećanja na te dane bratstva po oružju. Primitivna, ali ne i neistinita.

Ne čine li se ovi incidenti idealnim za rasterećenje Dodikovih briga u vezi s odgodom tranše kredita MMF-a od 150 miliona maraka zbog populističke predizborne mjere povećanja minimalnih i najnižih plaća u javnom sektoru u uvjetima sve veće zaduženosti malog entiteta, ili kao dobar paravan za skrivanje činjenice o usklađivanju nastavnih planova RS-a i Srbije, što se, uostalom, čini već desetljećima u kantonima s hrvatskom većinom koji su usvojili programe Republike Hrvatske? Naime, predizborna je kampanja, neslužbena, u punom zamahu, pa hapšenje Lukajića može poslužiti i u te svrhe. Kao što i u Hrvatskoj može poslužiti za privremeno skretanje pažnje s nekih vrlo problematičnih poteza Vlade.

Za distrakciju od problema Hrvatske, ali i država u regiji, dobro je poslužio uspjeh njezine nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Komentator Federalne TV, navodno rođen u Dubrovniku, nije mogao ne iskazati obožavanje hrvatske reprezentacije, čak ju nazivajući našom. Golman Danijel Subašić Srbin je koji je spasio Hrvatsku i odveo je u četvrtfinale, trube srbijanski tabloidi pod kontrolom vladajućih. Vodi se besmislena diskusija na društvenim mrežama o srpskom ili hrvatskom etnicitetu i nacionalnosti golmana bošnjačkog prezimena.

Uspjeh je reprezentacije, kako upozoravaju komentatori, dobrodošla distrakcija pažnje javnosti od mirovinske reforme koju HDZ Vlada pokušava na mala vrata provesti, a koja bi nekoliko generacija budućih penzionera ostavila bez njihove obavezne štednje. Istovremeno, na društvenim mrežama Bošnjaci diskutiraju treba li navijati za Hrvatsku na SP-u, ne vodeći računa da je bošnjačka percepcija Hrvatske i Hrvata bitno drukčija u Odžaku i Stocu. Navijati za komšije čija vlast podržava i od EU odbačene diskriminacijske prijedloge izbornog zakonodavstva, neovlašteno raspolaže imovinom BiH i ne poštuje međunarodno pravo mora, opravdana je dilema. Ali, ako se otpor ponašanju Hrvatske prema Bosni i Hercegovini izražava jedino (ne)navijanjem u intimnom krugu ili na Facebooku, ako nema drugih vrsta protesta, otpora i protumjera, Hrvatska će se nastaviti ponašati po načelu: radim šta hoću, pa, ako prođe, dobro je. A očito prolazi.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!