fbpx

NAUČNI SKUP U TUZLI: Propitivanje odnosa religije, politike i sekularizma

U Tuzli je uspješno održana II. međunarodna naučna konferecnija pod naslovom „Religija, politika, sekularizam“, u organizaciji Centra za kulturu i edukaciju – Logos, Instituta za društvena i religijska istraživanja i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Na konferenciji su učestvovali istraživači i znanstvenici sa univerziteta i instituta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, koji su pitanje odnosa religije i politike, te mogućih značenja i višestrukih modaliteta razumijevanja sekularizma otvorili iz različitih znanstvenih perspektiva.

Ovogodišnji naučni skup predstavlja svojevrstan kontinuitet, imajući u vidu veoma uspješnu konferenciju održanu prošle godine (22-23.04.2019.) u Tuzli, pod naslovom „Religija i društvo u 21. stoljeću“, nakon koje je objavljen i zbornik radova pod istim naslovom.

Konferencija „Religija, politika, sekularizam“, održana u Tuzli (2-3.10.2020.) predstavlja pokušaj znanstvenog propitivanja određenih društvenih fenomena, čija se dijalektika pokazuje kroz (su)odnos religijskog i političkog, svetog i svjetovnog, teističkog i ateističkog. Konferencija je programski bila usmjerena ka pitanjima odnosa religije i politike, sekularizma, religijskog pluralizma, aporija demokratije, medijizacije i instrumentalizacije religije, religioznosti mladih, „upotrebama“ svetog i mnogim drugim temama.

“Snažan povratak religije u javni prostor, nastojanje da se posredstvom novih oblika komunikacije, obrazovnih institucija i nevladinog sektora očituje stav i vrijednosna pozicija, a što je posljedično utjecalo na definiranje politika u mnogim zemljama i zahtijevalo naše ponovno propitivanje određenja sekularizma i njegova razumijevanja u postsekularnom dobu, bili su dovoljan povod organizatorima ovog skupa da se odluče za ovakav koncept konferencije”, istakao je dr. sc. Rusmir Šadić, predsjednik Centra za kulturu i edukaciju – Logos.

“Cilj ove konferencije je da sukladno savremenim kontekstualnim uvjetima ovog trenutka primijeni kritički odnos politike i religije. Za nas je to važno i interesantno s obzirom da se radi o religijski, etnički i kulturno pluralnom društvu. S druge strane religija je postala značajan svjetsko-povijesni činilac u savremenom globalnom svijetu. Njeno prisustvo je u različitim aspektima savremenog života svih društava vrlo zamjetno. Onda se postavlja pitanje koliko zapravo religijske institucije s jedne, norme s druge, te religijske prakse s treće strane utiču pozitivno na razvoj društva i njegovo oblikovanje”, istakao je prof. dr. Šaćir Filandra, koji je svojim referatom otvorio radni dio konferencije.

Generalni pokrovitelj konferencije je Fondacija Konrad Adenauer koja je prepoznala značaj i važnost organiziranja ovakvog događaja, te ukazala povjerenje naprijed navedenim organizatorima. Konferencija se održana uz podršku i drugih institucija, među kojima je Uprava za obrazovanje i nauku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Grad Tuzla, Skupština Tuzlanskog kantona, Medžlis Islamske zajednice Tuzla i Tuzlafarm.

PROČITAJTE I...

Godinama kasnije, Katolička crkva pokušala je urediti festival kako bi konačno ukinula keltska vjerovanja. Tako je 610. godine papa Bonifacije IV 13. maj proglasio praznikom “kršćanskih mučenika”. Njegov potez nije bio previše uspješan pa je papa Grgur III u osmom stoljeću proglasio 1. novembar za praznik kršćanskih mučenika (Svi sveti), što se poklapa sa datumom proslave Samagina.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!