fbpx

Nastavlja se borba za jednakopravnost Bošnjaka u Srbiji

“Srpsku djecu niko ne pita o jeziku nastave. Po automatizmu, u istom pravnom sistemu roditelji bošnjačke nacionalnosti upisivat će svoju djecu na nastavu na bosanskom jeziku, a roditelji srpske nacionalnosti svoju na nastavu na srpskom jeziku”

S više manifestacija i naučnih i kulturnih skupova u Sandžaku obilježen je 21. februar, Dan školstva na bosanskom jezika. Ključni događaj za Bošnjake Sandžaka u novijoj historiji jeste uvrštavanje Bošnjaka i njihovog jezika u statističku klasifikaciju uoči popisa stanovništva 2002. godine. Iste godine donijet je zakon o pravima i slobodama nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Bošnjaci su tada dobili ličnu kartu, kao zajednica, a tadašnji bošnjački zvaničnici u Sandžaku iskoristili su to za daljnje korake. Prema riječima aktuelnog predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Esada Džudže, koji je u to vrijeme bio narodni poslanik ispred Koalicije “Lista za Sandžak”, sljedeći korak bile su pripreme da se bosanski jezik uvrsti u školski sistem Srbije.

Od novinskih naslova Bosanski neće proći u beogradskoj štampi, preko direktnih prijetnji zvaničnog Beograda, ali i predstavnika srpske akademske zajednice, zbog inicijative i aktivnosti za uvođenje bosanskog jezika u školama, do printanja udžbenika i, praktično, dovođenja do pred katedru na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, nastava na bosanskom jeziku dosegla je već poodavno razinu nezaustavljivog procesa.

Danas je obrazovanje na bosanskom jeziku u osnovnim i srednjim školama zaokružen proces jer su uređena sva školska dokumenta – od neophodne evidencije, školskih udžbenika, programa završnih ispita za kraj osnovnog obrazovanja… Ovih dana u BNV-u završavaju koncept državnih ispita za kraj srednjeg obrazovanja na bosanskom jeziku i iz Bosanskog jezika i književnosti kao nastavnog predmeta. Za cjelokupan koncept obrazovanja nedostaje još dvanaest udžbenika koji su i dalje sporni za prosvjetne zavode u Srbiji. Prema riječima Džudže, riječ je o “osjetljivim nastavnim sadržajima”, a to su Priroda i društvo za prvi ciklus obrazovanja, Historija za 7. i 8. razred osnovne škole, kao i historija za sve razrede gimnazija i svih srednjih stručnih škola.

“Pokušavamo da u jednom profesionalno-partnerskom odnosu između Bošnjačkog nacionalnog vijeća i državnog izdavača Zavoda za udžbenike prevladamo taj problem. Mnoge smo probleme zajednički riješili u smislu različitih interpretacije historijskih događaja, percepcije događaja, ličnosti, termina koji se upotrebljavaju. Pozivamo se na najveće standarde Vijeća Evrope ističući da jedan manjinski narod, u okviru suverene nacionalne države, u udžbeničkoj literaturi ima pravo na sopstvenu interpretaciju, na sopstvene naučne dokaze, kada govorimo o historiografiji, o načinu percepcije mnogih događaja, naročito od balkanskih ratova do devedesetih godina”, pojašnjava Džudžo i najavljuje da će za učenike deset srednjih škola Vijeće osigurati hiljadu primjeraka čitanke Bosanski jezik i književnost, dok jedna izdavačka kuća u Beogradu godišnje u Srbiji jedva proda hiljadu primjeraka bilo kojeg udžbenika. Kako kaže Džudžo, u pripremi je i elaborat za studij bosnistike na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, sa studijskim programom Bosanski jezik i književnost. Kako najavljuju iz BNV-a, to otvara prostor za još tri studijska programa: historije, muzičke i likovne kulture.

Džudžo ističe da su Sanela Međedović i Adela Karaahmetović-Melajac među najzaslužnijim Bošnjakinjama i saradnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje su, kroz lični primjer, dale nemjerljiv doprinos u implementaciji nastave na bosanskom jeziku. One su, među ostalima, autorice dvanaest udžbenika odobrenih po najstrožijim kriterijima prosvjetnih srbijanskih vlasti.

“Došli smo u fazu da ima više od 17,5 hiljada učenika u nastavi na bosanskom jeziku u osnovnoj i srednjoj školi. Ako uzmete sandžačku porodicu od 4-5 članova, onda imate 75 hiljada ljudi koji su na posredan ili neposredan način učestvovali u donošenju odluke o svom djetetu, njegovoj budućnosti i jeziku nastave na kojem će da uči. Srpsku djecu niko ne pita o jeziku nastave. Po automatizmu, u istom pravnom sistemu roditelji bošnjačke nacionalnosti upisivat će svoju djecu na nastavu na bosanskom jeziku, a roditelji srpske nacionalnosti svoju na nastavu na srpskom jeziku. U Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici imamo nastavu na bosanskom jeziku, a od ove školske godine bit će uvedena u svim školama u Prijepolju. Za Priboj i Novu Varoš, gdje nemamo popunjena odjeljenja, smatramo da je dovoljan model ‘C’, predmet Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture, za očuvanje njihovog etničkog i kulturnog identiteta”, zaključio je Džudžo.

PROČITAJTE I...

Prije ozbiljnijeg početka bavljenjem ovim pitanjem značajno je ukazati na elemente koji predstavljaju klipove u točkovima bošnjačkim političkim predstavnicima. Prvi je svakako vezan za nepostojanje Republike Hrvatske u ovim projekcijama, čime je i pozicija Bosne i Hercegovine, posebno Bošnjaka, značajno opterećena. Ta činjenica uveliko signalizira da, i pored negiranja mnogih, inicijativa stoji u suglasju s velikosrpskim aspiracijama ili, kako se kolokvijalno kaže, asocira na uspostavu krnje Jugoslavije

Rusija već odavno nije velika sila na polju biomedicine. To im ipak nije zasmetalo da tvrde da su prvi proizveli vakcinu protiv virusa korona. Vladimir Putin naredio je da proizvodnja vakcine započne s ciljem masovnog vakcinisanja njegovih građana u oktobru, a prvo će biti vakcinisani zdravstveni radnici. “Znam da djeluje prilično učinkovito, da stvara stabilan imunitet”, izjavio je ruski predsjednik. Zapravo, nema pojma niti zna bilo šta o tome. Još se ništa ne zna o imunogenim učincima vakcine, trajanju imuniteta i, što je najvažnije, je li ona uopće sigurna

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!