fbpx

Naša zemlja novi je raj za zaljubljenike u ekstremne sportove

Da bi se neko bavio ekstremnim sportovima, nije potrebno da bude Superman ili mačo-tip. Mnogi klubovi u našoj zemlji imaju adekvatnu opremu i nude adekvatan trening, a to je sve što je potrebno za uspjeh i bavljenje ekstremnim sportovima bez incidentnih situacija

 

 

Piše: Mirza ABAZ

Goran Gogo Todić, instruktor padobranstva i ronjenja, kaže kako nema boljeg šlagvorta za početak razgovora o adrenalinskim sportovima od spomena na zlatne riječi Mevlane Dželaludina Rumija i na njegovu meditaciju nad pitanjem “šta je to strah”. Ovaj velikan islamske duhovnosti odgovorio je da je to zapravo neprihvatanje neizvjesnosti. Ako prihvatimo neizvjesnost, ona će postati avantura.

Naučno je dokazano da bubrežna žlijezda pod velikim emotivno doživljenim momentom luči supstancu koja se zove adrenalin i ta supstanca nam pomaže da cijeli dan poslije tog trenutka provedemo u harmoniji, ljepoti, pa i ljubavi s drugima ili sa samim sobom. Mnogi su sigurni da upravo ovdje leži ključ objašnjenja postojanja i bavljenja adrenalinskim sportovima te razlog zašto pojedini ljudi provode vrijeme na svježem nebu “igrajući se” među oblacima. Oni uživaju u BASE skakanju, padobranstvu, jurnjavi niz strmovite mahale Baščaršije ili jednostavno prakticiraju dunhill ili mountain bike na nekoj bh. planinskoj ljepotici. Također, neki osvajaju planinske vrhove ili se penju uz planinske zidove gledajući u ponor iza sebe.

Gogo, iako već neko vrijeme živi i radi u Italiji, ostao je neumoran u promociji i predstavljanju naše zemlje u svijetu te njenih turističkih i sportskih potencijala. Ovaj adrenalinski ovisnik otkrio nam je da je BiH “stvarna utopija” za mnoge zaljubljenike u ekstremne sportove te da iz godine u godinu sve veći broj turista posjećuje BiH kako bi se uvjerili u bogatstvo naših prirodnih resursa. Kada bi počeo, govori nam, nabrajati ekstremne sportove koji su mogući u BiH, sigurno bi nabrajanje potrajalo do sutra u podne.

“Imate BASE skakanje (skakanje s čvrste podloge), koje je moguće izvesti u blizini vodopada Skakavac ili mosta Studenčica kod graničnog prijelaza Bijača. Zatim je moguć i dunhill niz strmoglave mahale Baščaršije, onda slobodno penjanje, ronjenje, alpinizam, a svakako je neizostavan rafting Neretvom, Unom ili Tarom. Naša Bosna, a bogme i Hercegovina, obiluje mjestima i destinacijama koje samo čekaju da budu otkrivene, a to zavisi od samih aktera i ‘osvajača bespotrebnog’, kako ja volim zvati svoje učenike. Naš narod nije slučajno u isto vrijeme i pretjerano mehak i pretjerano surov, nježan i tvrd, veseo i tužan, spreman uvijek da iznenadi svakoga, pa i sam sebe. Radoznali smo da se okušamo i dokažemo kao prave gazije. Upravo tu leži nacionalna zainteresiranost za bavljenje ekstremnim kao nedostižnim. To pomjeranje ljudskih granica dokaz je zainteresiranosti našeg čovjeka, a i htijenja koje čuči u našem nacionalnom biću. Naš nacionalni teritorij je kao rođen za narod koji na njemu živi i za sve zaljubljenike i ‘osvajače bespotrebnog’”, kazao je Todić.

Iako smatra da smo narod sposoban i spreman za adrenalinske sportove i avanturističke aktivnosti najviše zbog svoje radoznalosti i maštovitosti, podvlači kako se ne smije zaboraviti da je za sve ovo potreban zdrav motiv, a nikako liječenje kompleksa, puko dokazivanje i snimanje snimaka za širu ili užu familiju te pratioce na društvenim mrežama. Kako god bilo, svako ko je u nekom momentu poželio da se bavi ovim aktivnostima najprije se zapitao jesu li ekstremni sportovi skupi.

“Da li je skupo baviti se ekstremnim sportovima? Sjećam se davno kada se na tržištu pojavila magična krpa. Sve majke, sestre, žene su je željele imati, ali je nekako bila nedostižna svojom cijenom. Međutim, ženski svijet se na ‘glavu nasadio’ i sve predstavnice ženskog roda su je ipak kupile u vrlo kratkom roku. Mislim da je u našem narodu urođen ‘snalažljivi živac’. Jednom su našeg čovjeka pitali kako izgura do kraja mjeseca s minimalnim primanjima, a on im je kroz šalu odgovorio: ‘Prodamo devize koje imamo u šteku.’ Da li su ekstremni sportovi skupi – jesu, ali upravo zbog činjenice da je danas sve postalo luksuz. To nije samo u našoj zemlji već i u zemljama oko naše pa čak i šire”, dodaje Gogo.

Da bi se neko bavio ekstremnim sportovima, nije potrebno da bude Superman ili mačo-tip. Mnogi klubovi u našoj zemlji imaju adekvatnu opremu i nude adekvatan trening, a to je sve što je potrebno za uspjeh i bavljenje ekstremnim sportovima bez incidentnih situacija.

“Nažalost, nesreće se događaju. Ja kažem da se igra nastavlja bez obzira na sve. Neophodno je u edukacijskom procesu ozbiljno pristupiti jednom segmentu učenja koji se odvija stalno, a to je tzv. studiranje situacija u izvanrednim okolnostima. I studirati nečije incidente do detalja. Ako smo već uhvaćeni u takvoj situaciji, najbitnije je ne predati se, prepustiti situaciji i čekati lom ili izbavljenje. Treba se boriti i ne prepuštati stihiji, baš kao i u životu. Naravno, ko studira situacije u izvanrednim okolnostima, sposobniji je za brzu reakciju, tj. veće su mu šanse da povuče ispravan potez u datom ekstremnom slučaju”, pojasnio je Goran Todić.

Unatoč činjenici da mnogi ekstremne sportove smatraju nelegalnim, Todić pojašnjava da je neki sport potrebno zvanično proglasiti nelegalnim da bi se on takvim smatrao.

“Moj skok na vodopadu Skakavac realiziran je u saradnji s Kantonalnom javnom ustanovom za zaštićena prirodna područja, Uredom visokog predstavnika Evropske unije u Sarajevu i mnogim drugim nadležnim instancama. Sve što nije regulirano to se može regulirati traženjem dozvola koje se, nažalost, teškom mukom dobijaju. To su vrlo mukotrpni i jako teški procesi gdje se suočite sa surovom realnošću birokratije naše zemlje. Kada govorimo o konkretnim postupcima, najprije se prijavi događaj, zakonski se ‘potkuje’ i tek onda odradi. Primjerice, svaki moj let u BiH u wingsuitu bio je najavljen Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA), a u zračnom prostoru su me registrirali kao ‘Boeing’”, objašnjava on.

Goran Todić na samom kraju ističe kako nije potrebno da “Green Vision” našu zemlju stavi na listu top turističkih destinacija. Govori da stanovnici BiH znaju to bez da im neko naglašava iz razloga što prate svjetske trendove i novosti. Spominje i to da je vrlo važno postati svjestan činjenice da smo mi najbolja reklama za nas same.

“Ja sam se bavio promocijom prirodnih resursa BiH i nikad to neću prestati raditi. Jednostavno, ne znam kako prestati raditi nešto što je dobar motiv za bavljenje ovom aktivnošću, a i prava je uživancija predstavljati strancima naš narod i zemlju. Mi nismo narod koji zna samo ratovati, kako to neki misle. Pogledajte, na samo 12 kilometara od centra Sarajeva imate zaštićeni spomenik Skakavac. Zar je to malo? Važno je sa sobom imati ekipu od koje možete učiti, naslijediti znanje, a i zabaviti se. Jednostavno, imati ekipu od povjerenja i iskustva. Ne smijemo dozvoliti da naše želje postanu lahak plijen za špekulatore ili lovce na zaradu i obmanu te da naša želja da se zdravo bavimo sportom bude njihov mamac. Posljedica njihove želje za brzom zaradom direktno je dovođenje našeg, a i života naše djece u pitanje. Što se tiče paraglajdinga, preporučujem ekipu iz Ljubuškog na čelu sa Zdravkom Pavlovićem i ekipu iz Mostara koju vode Albin Oreč i Bruno Jovanović, a zatim i iz Tuzle s Muhamedom Hametom Hodžićem. U Bihaću imate Emina Huskića. Između ostalog, i ja stojim na raspolaganju za sve, kako prethodno rekoh, ‘osvajače beskorisnog’”, zaključuje naš razgovor Gogo Base.

 

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

Za razliku od ostatka Bosne i Hercegovine, u Mostaru će lokalni izbori, prvi nakon onih iz 2008. godine, biti održani 20. decembra 2020. godine, tako da mostarska dijaspora ima nešto više vremena za pripreme za sudjelovanje na izborima. Svi Mostarci širom svijeta mogu se prijaviti za glasanje do 6. oktobra u ponoć

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!