Nametanje američkih izmišljotina

Godinama kasnije, Katolička crkva pokušala je urediti festival kako bi konačno ukinula keltska vjerovanja. Tako je 610. godine papa Bonifacije IV 13. maj proglasio praznikom “kršćanskih mučenika”. Njegov potez nije bio previše uspješan pa je papa Grgur III u osmom stoljeću proglasio 1. novembar za praznik kršćanskih mučenika (Svi sveti), što se poklapa sa datumom proslave Samagina.

 

I ove godine društvene su mreže preplavljene pozivima na zabave povodom Noći vještica, komercijalne izmišljotine uvezene iz SAD-a s kojom do prije koju godinu Bošnjaci nisu imali nikakvog doticaja niti veze. Sada ih se poziva na zabavu čije korijene nalazimo u keltskoj tradiciji u kojoj su drevni druidi plesali oko logorske vatre kako bi prestrašili zle duhove.

Iako je svrha te zabave bila zamoliti “bogove” da pomognu dušama pokojnika, tradicija je bila toliko barbarska da su taj primitivni običaj zabranile rimske legije. Kelti su pridavali veliku važnost sezonskim ciklusima. Za njih je godina bila podijeljena na dva velika vremena: zimu i ljeto.

Prva polovica usko je bila povezana sa smrću, a druga sa životom. U spomen na prelaz s jednog na drugi dio godine organizirali su zabave u čast “bogova”. Prvog su maja slavili boga sunca Belenusa, a 31. oktobra su slavili Samagina, boga smrti ili mrtvih.

Porijeklo današnje Noći vještica je u zabavi organiziranoj u čast božanstva smrti. Druidi su tvrdili da Samagin u noći 31. oktobra (današnji “Halloween”) poziva mrtve da prođu “s druge strane”, odnosno napuste svijet mrtvih i dođu u svijet živih kako bi sreli svoju porodicu i prijatelje. Ako je “bog” smatrao da neki nisu ispunili svoje dužnosti, slao ih je u životinjskim tijelima, a oni koji su se ponašali u skladu s njegovim uputama mogli su posjetiti rodbinu u svom ljudskom obliku i provesti nekoliko sati u svojim starim domovima.

Kelti su to večer gasili sve vatre u domovima jer su duhovi, po vjerovanju, mrzili boraviti u hladnim kućama: Vatre su paljene samo u brdima, a prinošene su tada i žrtve, voće, životinje, čak i ljudi u čijim se kostima koje su nalazili u pepelu proricala budućnost.

Požari su bili središnji element proslave jer se vjerovalo da je s njima moguće prestrašiti zle duhove. Ljudi su stavljali groteskne maske i plesali oko velike logorske vatre, pretvarajući se da ih progone zli duhovi. Ovo se barbarstvo prakticiralo sve do 1. stoljeća nove ere, kada su Rimljani stigli i zabranili prinošenje ljudskih žrtava. Umjesto toga, korištene su lutke i maske.

Godinama kasnije, Katolička crkva pokušala je urediti festival kako bi konačno ukinula keltska vjerovanja. Tako je 610. godine papa Bonifacije IV 13. maj proglasio praznikom “kršćanskih mučenika”. Njegov potez nije bio previše uspješan pa je papa Grgur III u osmom stoljeću proglasio 1. novembar za praznik kršćanskih mučenika (Svi sveti), što se poklapa sa datumom proslave Samagina.

Godinama kasnije, oko 1754. godine, u vrijeme pape Grgura IV naziv je festivala promijenjen u “All Hallow’s Eve”, iz kojeg će nastati današnji “Halloween” ili Noć vještica./D. H./

PROČITAJTE I...

“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović

Naučnici danas, bar u Njemačkoj, mogu objavljivati članke i knjige i imaju potpunu slobodu da brane svaku moguću poziciju. U pravilu im ne prijeti nikakva opasnost zbog toga. S druge strane, u Njemačkoj uočavam fenomene koji se meni lično ne sviđaju. U Njemačkoj postoji desničarska radikalna partija (AfD) i mnogi se boje da bi ona mogla jačati. To, recimo, za posljedicu ima to da se na fakultetima, čak na fakultetima politologije, sprečavaju predavanja mislilaca koji su desničarski orijentirani. I sām sam protiv AFD-a, ali to ne znači da trebamo zabranjivati diskusiju s nekim ko je simpatizer ove stranke. Zabraniti bilo kakvu diskusiju na jednom fakultetu smatram oblikom kukavičluka

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • vlahomlat 31.10.2019.

    Jugobalije u svome primitivnom pokusaju da se prikazu kao ‘urbani’ i ‘napredni’ prihvataju svaku novotariju a odbacuju vlastiti tradiciju kao ‘primitivizam’ i kao nesto ‘prevazidjeno.’

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!