fbpx

Nakon otvaranja za molitvu: Aju Sofiju posjetilo više od 1,5 miliona ljudi

Ova istanbulska ljepotica je klanjanjem džuma-namaza (molitve muslimana petkom), od 24. jula otvorena za molitve, prvi put u posljednjih 86 godina

Više od 1,5 miliona ljudi posjetilo je džamiju Aju Sofiju u Istanbulu, nakon što je ponovo otvorena za molitve u julu ove godine, rekao je muftija istanbulski Mehmet Emin Masali, javlja Anadolu Agency (AA).

Podsjetio je da je ova istanbulska ljepotica klanjanjem džuma-namaza (molitve muslimana petkom), od 24. jula otvorena za molitve, prvi put u posljednjih 86 godina.

Masali je kazao da vlada intenzivno interesovanje za džamiju te da se posjetioci pridržavaju mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa.

U džamiju ulazi ograničen broj ljudi, a prema riječima Masalija, nakon što jedna grupa završi posjetu Aji Sofiji tek onda ulazi druga da se ne bi stvarale gužve unutar bogomolje.

“Nudimo svima priliku za posjetu. U džamiji je stvorena svijest i naši građani poštuju pravila socijalne distance. Naše dežurne kolege često upozoravaju građane kako bi se izbjegli problemi. Nismo imali bilo kakav problem od ponovnog otvaranja džamije za molitve”, pojasnio je Masali.

Kako je kazao, intenzivan je interes građana za posjetu Aji Sofiji, međutim, on je još veći tokom petka i vikenda.

Masali je podsjetio i da je zbog pandemije smanjen broj turista u ovom gradu na dva kontinenta.

“Džamiju Aju Sofiju radnim danima posjeti 15 hiljada posjetitelja, a petkom i vikendom od 25 do 30 hiljada. Više od 1,5 miliona ljudi posjetilo je Aju Sofiju nakon što je ponovo otvorena za molitve”, rekao je Masali navodeći da ovu džamiju posjećuju kako građani iz svih dijelova Turske tako i inostranstva.

Navodeći da su građani pokazali veliko zanimanje za džamiju tokom jutarnjih namaza, Masali je naglasio da su dvorište i trg ispunjeni tokom jutarnjih molitvi.

Ova istanbulska ljepotica je klanjanjem džuma-namaza (molitve muslimana petkom), od 24. jula otvorena za molitve, prvi put u posljednjih 86 godina.

Aja Sofija kao crkva je služila 916 godina, do osvajanja Istanbula, dok je status džamije imala od 1453. do 1934., kada je dobila status muzeja.

Turski sud je 10. jula poništio odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aji Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aji Sofiji je vraćen status džamije.

Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.

Turske vlasti su najavile da će i dalje čuvati kulturno-historijske vrijednosti Aje Sofije i to na način da će za vjerske obrede u njoj biti nadležna Uprava za vjerske poslove Turske, a o restauraciji, konzervaciji i zaštiti će brinuti Ministarstvo kuture i turizma te zemlje.

Turisti će i dalje moći posjećivati Aju Sofiju, i to besplatno, a freske na zidovima će zavjesama biti prekrivane samo za vrijeme namaza.

PROČITAJTE I...

Godinama kasnije, Katolička crkva pokušala je urediti festival kako bi konačno ukinula keltska vjerovanja. Tako je 610. godine papa Bonifacije IV 13. maj proglasio praznikom “kršćanskih mučenika”. Njegov potez nije bio previše uspješan pa je papa Grgur III u osmom stoljeću proglasio 1. novembar za praznik kršćanskih mučenika (Svi sveti), što se poklapa sa datumom proslave Samagina.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!