Nakon dvije turske vojne operacije, 360.000 izbjeglica vratilo se u Siriju

Prije vojne akcije “Izvor mira”, turska vojska izvršila je dvije operacije pod imenom “Štit Eufrata” i “Maslinova grana”, kada je na sjeveru Sirije područje od četiri hiljade kvadratnih kilometara očišćeno od terorističkih organizacija PKK, YPG i ISIL, te su započete civilne aktivnosti za normalizaciju života

 

Piše: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI

Među prvima koji su dali podršku Republici Turskoj povodom vojne operacije u Siriji jeste i Bakir Izetbegović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcija (SDA), istakavši da činjenice i brojke potvrđuju da je Turska bila prisiljena na akciju.

“Teroristička organizacija PKK je u proteklim decenijama ubila desetine hiljada turskih vojnika, policajaca i civila. Turska ima pravo da brani svoju sigurnost, teritorijalni integritet, da rješava pitanje izbjeglica”, rekao je Izetbegović za Anadoliju. Također, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je da vjeruje da postoje duboki razlozi zbog kojih je Turska odlučila da započne vojnu operaciju, te da su ti razlozi vezani za stabilnost i sigurnost Turske, kao i borbu protiv terorizma i povratak izbjeglica u Siriju.

Otkako je turska vojska započela vojnu operaciju “Izvor mira” na sjeveru Sirije, svakim se danom na društvenim mrežama šire lažne vijesti i dezinformacije o ovoj vojnoj akciji. Tako možemo naići na fotografije mrtve djece za koju se tvrdi da su ubijena uslijed djelovanja turske vojske u Siriji, a ustvari je riječ o fotografijama starijeg datuma iz Iraka, Egipta ili čak Sirije, ali iz bombaških napada režimske vojske 2013. i 2016. godine i slično.

U bosanskim medijima, kada je u pitanju operacija “Izvor mira”, često se susrećemo s riječima “turska invazija”, dok se malo ili čak nikako ne spominje da se, naprimjer, u sklopu te “invazije” drugi dan nakon osvojenja Tel Abjada dijelio hljeb i hrana njegovim stanovnicima, da nema skoro nijedne porušene privatne zgrade, kuće i slično.

Skoro se i ne spominje da su teroristi PKK/YPG treći dan nakon početka vojne operacije ubili bebu staru devet mjeseci. Tačnije, u napadima PKK-a na turskoj teritoriji ubijeno više od deset civila, a ranjeno ih preko stotinu, većinom Kurda ili Sirijaca koji su, bježeći od terorista, spas pronašli u Turskoj. Posebnu pažnju nije privuklo ni ranjavanje dva turska novinara od snajperista PKK/YPG-a.

Prije vojne operacije “Izvor mira” turska vojska izvršila je dvije operacije pod imenom “Štit Eufrata” i “Maslinova grana”, kada je na sjeveru Sirije područje od četiri hiljade kvadratnih kilometara očišćeno od terorističkih organizacija PKK, YPG i ISIL, te su započete civilne aktivnosti za normalizaciju života.

Osim toga, osiguravajući život i imovinu, omogućen je povratak približno 360.000 sirijskih izbjeglica, a pritom je i zaustavljen novi izbjeglički val prema evropskim državama.

Posljednja vojna operacija, kao i prve dvije, predstavljaju borbu protiv terorističkih organizacija PKK-a, YPG-a kao i ISIL-a, a ne protiv kurdskog naroda koji upravo u Turskoj traži zaštitu i bježi od ovih terorista. Bitno je napomenuti da su udruženja za zaštitu ljudskih prava kao što su “Amnesty International” (AI) te “Human Rights Watch” (HRW) iznijela podatke o kršenju ljudskih prava od PKK/YPG.

Između ostalog, navedeno je da PKK/YPG protjeruje one koji nisu Kurdi i mijenja demografsko stanje regije, uništava sela, protjeruje i/ili hapsi opozicione političke predstavnike, a među najtežim prijestupima koje čine jesu mučenja i nasilno regrutiranje djece u vojsku.

Turska ovom vojnom operacijom namjerava osigurati područje uz granicu i spriječiti uspostavljanje terorističkog koridora, što bi predstavljalo opasnost za sigurnost Turske. Samo od januara do septembra 2019. godine sa sirijskog područja izvršeno je 25 napada na tursku stranu, pri čemu je jedan turski vojnik poginuo, a sedam civila ranjeno. Kao što su pokazale i dvije prijašnje vojne operacije, i ovaj je put jedan od ciljeva omogućiti sirijskim izbjeglicama povratak u svoju zemlju.

I dok generalni sekretar NATO-a izjavljuje da je Turska opravdano zabrinuta za svoju sigurnost, te da nijedna članica NATO-a nije pretrpjela terorističke napade kao Turska, pojedine zemlje, poput Njemačke i Francuske, pozivaju na zaustavljanje turske vojne akcije. S obzirom na to da se sve članice NATO-a slažu u borbi protiv ISIS-a, pitanje je da li će Njemačka i Francuska reagirati na činjenicu da su terorističke organizacije PKK/YPG oslobodile više od 800 zatvorenika ISIS-a koji su se nalazili u zatvoru u Tal Abjadu. Upravo u tom zatvoru pronađena je i fotografija osnivača i glavnog čovjeka terorističke organizacije PKK-a Abdullaha Ocalana, što je još jednom potvrđuje da su PKK i YPG zapravo jedno te isto.

Na kraju, ne treba zaboraviti da ovom vojnom operacijom Turska ne osigurava samo svoju granicu već i južne granice NATO-a i Evropske unije.

PROČITAJTE I...

Vrlo je potrebno uočiti da dirigirane migracije preko Bosne i Hercegovine predstavljaju ogroman sigurnosni izazov i prijetnju u prvom redu za Bošnjake. Macron je izrekao nesuvislost o tzv. džihadistima povratnicima koja se oslanja na narativ Christophera Delisa, a koji opet uporište ima u velikosrpskoj propagandi s početka devedesetih godina 20. stoljeća.

Sve ovo možda i ne bi bilo toliko alarmantno da nije činjenice da se baš u ovom kontekstu dešava gotovo sinhronizirano etiketiranje BiH kao “tempirane bombe” ili “legla džihadista” od mnogo važnijih političkih faktora iz Evrope i svijeta.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!