Najskuplji Kur’an na svijetu

Osvijetljeni monumentalni Kur'ani bili su specijalitet srednjeg i kasnijeg mamlučkog razdoblja i često su ih naručivali sultani kao zadužbine za te institucije, gdje mnogi još uvijek žive. To objašnjava zašto ima vrlo malo Kur'ana ove veličine u privatnim rukama.

Britanska aukcijska kuća “Christie’s” prodala je 2. maja rijetku kopiju časnog Kur’ana, koja datira iz egipatske mamlučke ere. Kopiju potpisuje Tanam Al-Najmi Al-Maliki Al-Ashrafi, iz egipatskog Mamluka, a datiran je u aprilu 1489. godine. Kada je ponuđena na aukciji, procijenjeno je da će knjiga biti prodata za iznos između 500 i 800 hiljada funti. Međutim, na kraju je časna knjiga prodata za 3.724,750 funti, ili 8.513.068,03 konvertibilnih maraka.

“Mamluci su bili iznimno bogati, grad Kairo je i danas živi spomenik velikodušnosti zadužbina najbogatijih plemića u tom razdoblju”, objavljeno je iz aukcijske kuće u službenom priopćenju. Pojašnjeno je i zašto je ova kopija časne knjige tako posebna. “Mamlučki Kur’ani ove veličine su iznimno rijetki. Zato dobivaju toliko pozornosti kada dođu na tržište”, kazao je William Robinson, šef odjela za islamsku umjetnost u aukcijskoj kući.

Prema njegovim riječima, postoje tri osnovna faktora koji ovaj monumentalni kraljevski Kur’an čine izvanrednim. Prvi leži u njegovom kraljevskom porijeklu. “Na posvećenom natpisu na dvostrukoj osvijetljenoj fronti znamo da je ovaj Kur’an napravljen za sultana Al-Malika al-Ashrafa Sayfa al-Dina Qaytbaya, koji je vladao od 1468. do 1496.”, navodi Robinson.

Za Robinsona je sultan Qaytbay iz Egipta bio posljednji veliki sultan iz razdoblja Mamluka (1250–1517). Njegova vladavina, na području koje obuhvata današnji Egipat, Jordan, Palestinu, Izrael i Siriju, kao i dijelove Arabije, svjedočila je posljednjem razdoblju stabilnosti Mamluka i izgradnji spektakularnih ustanova i zaklada širom regije, od Kaira do Meke.

Osvijetljeni monumentalni Kur’ani bili su specijalitet srednjeg i kasnijeg mamlučkog razdoblja i često su ih naručivali sultani kao zadužbine za te institucije, gdje mnogi još uvijek žive. To objašnjava zašto ima vrlo malo Kur’ana ove veličine u privatnim rukama.

Drugi faktor jeste veličina, dimenzija 68 puta 45,5 centimetara. “Mamlukov papir općenito je vrlo dobre kvalitete”, kaže on. “Iako je ovaj monumentalni Kur’an star više od 500 godina, njegove su stranice u izvrsnom stanju i zadržavaju svoju svijetlu, svježu, kremastu ​​boju.” Također, nema tragova dvaju najsmrtonosnijih pošasti drevnih knjiga islamskog svijeta: insekata i vlage.

Treći faktor koji čini ovaj Kur’an tako iznimnim jeste njegov scenarij. “Rijetko se može vidjeti nesh pismo na ovoj skali u takvom volumenu”, objašnjava stručnjak. U značajnim Kur’anima, kao što je ovaj, inače bi se očekivalo vidjeti muhaqqaq, skriptu s mnogo dužim, elegantnim vertikalama. “Ipak, na ovoj ljestvici”, kaže Robinson, “veliki nash je predivno čitljiv.” Nash u ovom svesku ima tijek, snagu i individualnost. “Pisar se ovdje igra s oblikom i dopušta sebi malo slobode”, zaključio je Robinson.

PROČITAJTE I...

“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović

Naučnici danas, bar u Njemačkoj, mogu objavljivati članke i knjige i imaju potpunu slobodu da brane svaku moguću poziciju. U pravilu im ne prijeti nikakva opasnost zbog toga. S druge strane, u Njemačkoj uočavam fenomene koji se meni lično ne sviđaju. U Njemačkoj postoji desničarska radikalna partija (AfD) i mnogi se boje da bi ona mogla jačati. To, recimo, za posljedicu ima to da se na fakultetima, čak na fakultetima politologije, sprečavaju predavanja mislilaca koji su desničarski orijentirani. I sām sam protiv AFD-a, ali to ne znači da trebamo zabranjivati diskusiju s nekim ko je simpatizer ove stranke. Zabraniti bilo kakvu diskusiju na jednom fakultetu smatram oblikom kukavičluka

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!