Nacionalni spomenik vraćen Sarajevu

Grad Sarajevo riješio je ono što je do sada bilo možda i najteže, a to su imovinsko-pravni odnosi, i to tako što je uz podršku Gradskog vijeća od vlasnika stambenih jedinica otkupljen kompletan objekt. Gradonačelnik Skaka istakao je kako je Bistrička stanica za Grad Sarajevo predstavljala izuzetno važan projekt i da je veoma sretan što se ona vraća građanima Sarajeva i njegovim posjetiocima

 

 

Piše: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI

Fotografija: Velija HASANBEGOVIĆ

O historijskoj zgradi željezničke stanice na Bistriku u Sarajevu do sada se većinom pričalo i pisalo kao o nacionalnom spomeniku koji propada. Ipak, došao je dan kada se građani glavnog grada mogu radovati i nadati da će nekadašnja Bistrička stanica zasijati u novom izdanju.

Zgrada Željezničke stanica na Bistriku izgrađena je 1906. godine, a mnogi je se sjećaju i iz čuvenog filma Valter brani Sarajevo, u kojem Valter zauzima lokomotivu legendarnog voza “ćire”, stalnog “posjetioca” Bistričke stanice do sredine sedamdesetih godina. Na inicijativu više asistentice na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu dr. sc. Elše Turkušić-Jurić, ova zgrada 2006. godine biva proglašena nacionalnim spomenikom. Međutim, od tada do danas ovaj spomenik samo je dodatno propadao i urušavao se. Mnoge institucije bile su uključene u planiranje obnove, ali pomaka nije bilo. Vlasnik zgrade bile su Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, a postojao je i plan restauracije, u koji su bili uključeni i Općina Stari Grad, BH Pošta, BH Telecom kao i Željeznice FBiH. Ipak, do restauracije nije došlo.

“Izgrađena je u prvim godinama 20. stoljeća kao tipski projekt (ista ovakva stanica izgrađena je na Palama). Sa svojim naglašenim kosim krovovima i bogato obrađenim drvenim strehama predstavlja tipični primjer ‘alpskog ili romantičarskog stila’ arhitekture austrougarskog perioda. Zgrada je razvijena kroz tri gabaritna volumena različitih visina. Skladnost kompozicije postignuta je proporcionalnim dimenzijama pročelja i igrom krovnih plaha. Prozori daju naročit ritam fasadi u oba smjera, završavajući se obavezno lukovima od fasadne opeke. Prema izvornoj dispoziciji objekta, srednji volumen predstavljao je peron s bogato izrezbarenim drvenim stubovima i lukovima. Najveći dio objekta zauzimale su čekaonica, blagajna i upravne prostorije. U zadnjem dijelu bile su smještene sanitarije i prostorije za prtljag. Dobijanjem nove, stambene funkcije, objekt je pretrpio niz konstruktivnih zahvata. Postavljanjem pregradnih zidova dobiveno je pet stambenih jedinica, što se očitovalo interventnim zahvatima na fasadama u vidu novih ulaza. Južna peronska fasada degradirana je naročito rušenjem drvenih stubova trijema i gradnjom zida s otvorima. Dok je stanica bila u funkciji, postojali su i bife, zgrada upravitelja i skladište tovarne građe. Danas su ostale samo ruševine ovih objekata, a od pruge nije ostalo ništa”, napisala je Elša Turkušić-Jurić u AGD magazinu.

Najveći problem bili su stanovi u zgradi Bistričke stanice koje su njihovi vlasnici koristili prije aprila 1992. godine, a onda ih poslije agresije i otkupili. Da bi došlo do bilo kakve restauracije, bilo je potrebno pronaći rješenja za vlasnike, a što je iziskivalo veća novčana sredstva kojih nije bilo na raspolaganju. Dok su institucije tražile rješenje i prebacivale odgovornost s jedne na drugu, svaka tvrdeći da to nije u njihovoj nadležnosti, niti za restauraciju imaju novca, historijska zgrada mijenjala je svoj izgled. Stanari su gradili pregradne zidove, pravljeni su novi ulazi i neodgovarajući prozorski otvori, zbog čega je s vremenom sve više gubila svoju autentičnost. S vremenom je Bistrička stanica postala samo stara ruševna zgrada, a od nacionalnog spomenika ostao je samo papir.

Ipak, da je ove probleme moguće riješiti, pokazao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, koji je prošle sedmice najavio obnovu. Za početak, Grad Sarajevo riješio je ono što je do sada bilo možda i najteže, a to su imovinsko-pravni odnosi. I to tako što je uz podršku Gradskog vijeća od vlasnika stambenih jedinica otkupljen kompletan objekt.

Sedam porodica živjelo je u stanovima koji su bili u ruševnom stanju, u jako nehumanim uvjetima, a sada su dobili mnogo udobnija i trajna rješenja. Gradonačelnik Skaka istakao je kako je Bistrička stanica za Grad Sarajevo predstavljala izuzetno važan projekt i da je veoma sretan što se ona vraća građanima Sarajeva i njegovim posjetiocima.

“Mi ovaj objekt vraćamo u funkciju tako što će ovdje biti smješten muzej koji će jednim dijelom govoriti o bogatoj historiji željeznica. Stvaramo novi turistički sadržaj koji će biti uvršten u rutu turističkih ponuda u našem gradu”, rekao je Skaka, zahvaljujući se velikoj podršci Gradskog vijeća, kao i stanara koji su živjeli u zgradi Bistričke stanice.

“Kao Uprava Grada Sarajeva, pokazali smo da jako marljivo radimo, a ne da samo dobro pričamo. S početkom iduće godine imat ćemo i početak građevinskih radova na ovoj stanici, a krajem 2020. godine u određenim dijelovima projekt će biti i gotov”, kazao je Skaka u izjavi za medije, ističući da su sredstva za obnovu ovog nacionalnog spomenika osigurana iz profita Javnog preduzeća Sarajevo ostvarenog iz rekordne posjete Trebevičke žičare. Osim muzeja, bit će urađeni i razni drugi sadržaji, koji će stanicu nekadašnjeg “ćire” pretvoriti u jednu od sarajevskih turističkih atrakcija, a samom obnovom sačuvat će se i sjećanje generacija i vrijedna tradicija.

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Gdje smo se izgubili toliko da nismo u stanju vidjeti da nas je na većini geografskog prostora kojim se prostire Bosna i Hercegovina sve manje i da taj negativni trend možemo spriječiti samo ako stanemo pred ogledalo vlastite savjesti i uvjerimo sebe da nam je u jedinstvu spas i da samo jedinstvenim nastupom možemo konačno definirati nacionalne interese koji će nam ubuduće biti vodilja u političkom, naučnom, kulturnom, umjetničkom, društvenom i svakom drugom djelovanju

Muhammed, a. s., iz svoje bi sobe provirivao i gledao ashabe kako klanjaju. Nije im se mogao pridružiti. Tek ponekad bi ga izveli među sobom. Drhtavim glasom im je rekao: “Tako mi Allaha, ne bojim se da će vas uništiti siromaštvo. Bojim se dunjaluka za kojim ćete trčati kao što su trčali oni prije vas pa će vas uništiti kao što je i njih uništio”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!