fbpx

Nacionalni park “Una” kao pokretač razvoja

Unsko-sanski kanton izuzetno je bogat prirodnim ljepotama i netaknutima oazama, ima potencijale i prednosti, zbog čega ga neki u budućnosti vide kao antistresnu oazu Evrope, ali i kao destinaciju koja će biti prepoznatljiva ne samo u Evropi nego i u ostatku svijeta

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Mreža zaštićenih područja “Parkovi Dinarida” osnovana je 2014. godine u Podgorici kao prva regionalna organizacija ove vrste koja okuplja upravljače zaštićenih područja iz zemalja Jugoistočne Evrope. Nacionalni park “Una”, članica i inicijator osnivanja mreže “Parkovi Dinarida”, bio je domaćin obilježavanja pet godina postojanja, rada i djelovanja ove organizacije koja okuplja 95 zaštićenih područja, 56 pravnih lica upravljača iz 8 zemalja i radi na zaštiti prirode i unapređenju zaštićenih područja.

“Organizacija je nastala kao želja upravljača zaštićenih područja iz osam zemalja. Cilj nam je da dobre prakse iz zemalja koje su društveno razvijenije i samim tim i njihova zaštićena područja, a to su u prvom redu zemlje članice Evropske unije Slovenija i Hrvatska, da te dobre prakse kroz razne projekte preslikamo u zemlje koje su u drugim fazama razvoja kao što su Albanija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina”, kaže Zoran Mrdak, direktor mreže “Parkovi Dinarida”.

Dodaje kako je urađeno mnogo projekata zaštite životinja poput balkanskog medvjeda ili risa, pa do projekata razvoja lokalnih zajednica i njihovog uključivanja u turističku ponudu parkova, a samim tim i svih zemalja Jugoistočne Evrope, odnosno prostora Dinarida.

“Većina zemalja Jugoistočne Evrope na dobrom je putu, samo je razilika u brzini razvoja. Ova organizacija i postoji kako bi se ubrzali svi ti procesi kako bi jedan nacionalni park, koji posjeduje sve atribute kao bilo koji park u EU, brže razvijao turističke ponude, poljoprivredu, i sve ono što čini, kada pričamo o ekonomiji, jedan nacionalni park. A bez ekonomije nema ni zaštite, jer poznato je da samo bogate zemlje mogu čuvati svoju prirodu na kvalitetan način”, pojašnjava Mrdak, dodavši da je Jugoistočna Evropa prepoznata kao mjesto očuvane divljine u kojoj su ostale sačuvane oaze netaknute prirode.

“Kod nas ima da se šta vidi i sve veći broj turista u svim zaštićenim područjima u regiji upravo to govori. Naš cilj je i da brend Dinarida razvijamo, jer svi znamo šta su Alpe i Karpati, ali često naši građani ne znaju gdje počinju, a gdje završavaju Dinaridi i šta su to Dinaridi, a Dinaridi su planinski vijenac koji nas spaja od Trsta do Albanije i on zaista može biti u tom marketinškom smislu naročito zaštićeno područje, brend koji će svima donijeti mnogo dobrog”, zaključuje Mrdak.

Nacionalni park “Una” bio je jedan od najvažnijih inicijatora, na čelu s WWF Adria (World Wide Fund for Nature), osnivanja asocijacije zaštićenih područja “Parkovi Dinarida”. To je bio razlog da se upravo u Bihaću obilježili 5 godina od osnivanja ove mreže.

“Nacionalni park ‘Una’ svojim radom u proteklih osam godina pokazao je da imamo vrijednosti i kapacitete, ljude, ideje i energiju i da možemo izvršiti mnoge zadaće u vezi sa zaštitom i očuvanjem prirode, prirodnih vrijednosti i isto tako kulturno-historijskih vrijednosti ovdašnjeg stanovništva. Isto tako, sposobni smo da stvaramo turističke proizvode, ambijent za razvoj održivog turizma. Nacionalni park ‘Una’ nosilac je certifikata za turizam koji smo dobili u Bruxellesu od asocijacije europarkova”, kaže Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka “Una”.

Mulić naglašava da je opredjeljenje o zaštiti i očuvanju prirode primarna zadaća i Nacionalnog parka “Una” i svih ostalih zaštićenih područja u regiji, odnosno regiji “Parkova Dinarida”, u kojima je zaštita i očuvanje baza za stvaranje ambijenta za održivi razvoj.

“Učinili smo dosta toga. Rezultat je pozicioniranje Nacionalnog parka ‘Una’ na turistička tržišta u zemlji, regiji i svijetu. Zato raste broj posjeta Nacionalnom parku ‘Una’, ali i gradu Bihaću i Unsko-sanskom kantonu. Sa zadovoljstvom mogu reći da je Nacionalni park ‘Una’ pokretač razvoja turističko-ugostiteljske privrede. U narednom periodu slijedi zajednički rad jer bez zajedničkog rada nema napretka. Nadam da će svi oni koji trebaju da prepoznaju vrijednosti i rezultate Nacionalnog parka ‘Una’ to i prepoznati, kako bismo na području Unsko-sanskog kantona stvorili destinaciju koja će biti prihvatljiva za sve, na bazi kriterija koji su vezani za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti i stvaranje ambijenta za održivi razvoj”, kaže Mulić.

Ističe i to da Unsko-sanski kanton zbog izuzetnog prirodnog bogatstva i potencijala u budućnosti vidi kao antistresnu oazu Evrope, te kao destinaciju koja će biti prepoznatljiva ne samo u Evropi nego i u ostatku svijeta.

Adnan Alagić, ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona, izrazio je nadu da će zajedničkim snagama za buduće generacije biti sačuvane prirodne ljepote Krajine. “Ako to ostvarimo, onda smo u svakom smislu uspjeli. Samo nastajanje Nacionalnog parka ‘Una’ za nas puno znači. Istina da nije puno urađeno, ali u posljednje vrijeme ima inicijativa i pristižu razna sredstva, pa očekujemo da će doći do napretka”, rekao je Alagić.

A do napretka se može i smaragdnom dolinom Une, što Nacionalni park u saradnji s “Rotary klubom” Bihać svake godine organizira u cilju promocije ove rijeke i netaknute prirode u njenoj blizi duž granice s Hrvatskom.

“Ove godine smo imali ’16. Rotary turistički voz’. To je svojevrsna atrakcija koja ide od Bihaća kroz srce Nacionalnog parka unskom prugom. Od mnogih zaboravljenu prugu mi jednom godišnje kroz ‘Rotary turistički voz’ promoviramo. Smatramo da ta pruga može imati svoj efekt, ne samo promotivni već i ekonomski. Želimo da stvorimo sve preduvjete da imamo mogućnost obilaska Nacionalnog parka u toku turističke sezone. Na tome trebamo raditi zajedno s nadležnim institucijama, Željeznicama Federacije BiH i sa susjednom Hrvatskom jer u tom dijelu Nacionalnog parka pruga prelazi sedam puta granicu. S obzirom na sve te birokratske probleme u dobijanju saglasnosti, nadamo se u budućnosti to otkloniti uz pomoć naših institucija i institucija Republike Hrvatske”, poručuje Mulić.

Budući da je Unska pruga u bivšoj državi kao kraća nizinska trasa pruge omogućavala veće brzine, bila privredna žila kucavica Hrvatske i Bosne i Hercegovine kojom je s jugoistoka Evrope u luke u Splitu, Zadru i Šibeniku transportiran ogromni teret, lučke uprave zahtijevaju otvaranje Unske pruge za teretni saobraćaj. Iako je njome prije 18 godina prošao prvi poslijeratni voz iz Zagreba preko Bihaća do Knina, u kojem su putovali zvaničnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, obnova Unske pruge i njeno stavljanje u funkciju ostali su tek mrtvo slovo na papiru.

“Obnova Unske pruge je složeni projekt s obzirom na to da pruga na sedam mjesta prelazi granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Između Hrvatske i Bosne i Hercegovine postoji Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa, kao i Sporazum o načinu korištenja i održavanja željezničke pruge Bihać – Knin i obavljanje nadzora od graničnih tijela”, kaže Alenka Ožbolt, glasnogovornica HŽ Infrastrukture.

Navodi kako je ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske 2018. godine održao sastanak s resornim ministrom u Vijeću ministara BiH na kojem su obje strane pokazale čvrsto opredjeljenje za što skoriju obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge na čitavoj njenoj dužini. Predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske sudjelovali su na prvom sastanku Zajedničkog operativnog tijela za revitalizaciju Unske pruge krajem januara u Sarajevu. Na sastanku je rečeno da je Hrvatska spremna uključiti se i pružiti podršku Bosni i Hercegovini kao partner ukoliko postoji mogućnost finansiranja projekta kroz pograničnu saradnju i pristupne fondove Evropske unije.

“Tom prilikom istaknuto je i kako je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju pristupila definiranju TEN-T mreže na svom teritoriju, te postala ravnopravna članica dva TEN-T koridora EU: Mediteranskog koridora i koridora Rajna – Dunav. Nažalost, s postojećim modelom iz europskih fondova nije moguće dobiti odobrenje za financiranje obnove Unske pruge jer ona nije na TEN-T mreži Republike Hrvatske”, kaže Ožbolt.

Republika Hrvatska, istaknuto je, spremna je pružiti podršku Bosni i Hercegovini kao partner ako postoji mogućnost finansiranja kroz pograničnu saradnju i pristupne fondove. Također, nije isključena ni mogućnost kontakta s drugim investitorima, izvan evropskih fondova. Zajedničko operativno tijelo na ovom je sastanku jednoglasno podržalo izradu elaborata za obnovu Unske pruge i uspostavu minimalnog prometa na Unskoj pruzi, kad se za to steknu uvjeti.

Prema sporazumu Vlade RH i Vijeća ministara BiH, Unskom prugom Ličko Dugo Polje – Knin upravlja HŽ Infrastruktura. Cijela željeznička pruga između Bihaća i Knina remontirana je 80-tih godina prošlog stoljeća. Pruga je bila elektrificirana i opremljena tada najsavremenijom signalno-sigurnosnom i telekomunikacijskom opremom. Uslijed ratnih djelovanja, promet na njoj obustavljen je početkom 90-tih godina prošlog stoljeća.

“Tokom rata oprema na pruzi je u potpunosti devastirana, a pruga nije održavana. Saobraćaj je ponovo uspostavljen 2001. godine uz minimalne tehničke uvjete. Obim prometa u tom razdoblju bio je vrlo mali, a zbog tehničkog stanja pruge, ponovo je obustavljen 2010. godine. Od tada se nije, na dijelu pod upravljanjem HŽ Infrastrukture, odvijao nikakav promet. Željeznička pruga trenutno nije u upotrebnom stanju i za uspostavu prometa po propisima EU potrebno ju je građevinski obnoviti, što podrazumijeva remont na kompletnoj dionici. Od posljednjeg remonta Unske pruge, sanacije kompletnog donjeg stroja pruge, proteklo je više od 30 godina. Praktično, hrvatski dio pruge potrebno je ponovno elektrificirati i ugraditi nove signalno-sigurnosne i telekomunikacijske opreme. S obzirom na okolnosti napajanja električnom energijom prilikom izgradnje pruge, bit će potrebno i izgraditi elektroenergetsku mrežu na teritoriji Republike Hrvatske jer je napajanje ranije bilo iz elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine. Da bi se sačinila detaljna i precizna procjena potrebnih sredstava za obnovu pruge, potrebno je izraditi odgovarajuću tehničku dokumentaciju usklađenu s regulativom EU jer, u protivnom, nije moguće osigurati financiranje iz fondova EU. Procjena kompletnog uređenja, prema standardima, iznosi 1.070 milijardi kuna. Tačnije procjene moguće je dati po izradi tehničke dokumentacije”, kažu u HŽ Infrastrukturi.

Imati željezničku infrastrukturu čija se vrijednost procjenjuje na više od 2,5 milijardi KM prilika je za privredni razvoj cijele Krajine. Općepoznato je da bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema ni razvoja privrede s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji oblik prijevoza od sjevera do juga Hrvatske, preko Krajine, te dalje prema Evropi.

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!