fbpx

Načelnika Prijedora naslijedila familija

Novi prijedorski gradonačelnik Milenko Đaković u bliskim je rodbinskim vezama s Markom Pavićem. U posljednja dva mandata bio je zamjenik ovog lokalnog moćnika, predsjednik je Gradskog odbora SNSD-a i osoba od dubokog Pavićevog povjerenja.

Prijedorčani su izabrali staru vlast. Kandidat DNS-a Milenko Đaković novi je gradonačelnik. Marko Pavić, predsjednik te stranke, prepustio je nakon 12 godina i tri mandata poziciju prvog čovjeka Prijedora svom dugogodišnjem zamjeniku. Probosanski politički subjekti u gradu doživjeli su fijasko. Osim stranke SDA, koja je osvojila 1.983 glasa i time ušla u sastav lokalnog parlamenta, ostala tri politička subjekta, SzBiH, DF te SDP, nisu prešle izborni prag. Nadaju se, međutim, glasovima birača iz inostranstva koji bi mogli barem malo promijeniti odnos snaga u gradskom parlamentu u njihovu korist.

Ono što se sa sigurnošću zna jeste da će u općinsku vlast ući dva kandidata SDA, Mesud Trnjanin i Ajdin Mešić. Ionako slab odaziv prijedorskih birača pokvarila je dodatno loša izlaznost u prijedorskim povratničkim mjesnim zajednicama. Šta su stvarni razlozi veoma slabom odazivu prijedorskih Bošnjaka, pokazat će vrijeme. Broj od svega 4.347 ukupno osvojenih glasova, koliko su osvojila sva četiri politička subjekta s probosanskim prefiksom, svakako je poražavajući.

Novi prijedorski gradonačelnik Milenko Đaković u bliskim je rodbinskim vezama s Markom Pavićem. U posljednja dva mandata bio je zamjenik ovog lokalnog moćnika, predsjednik je Gradskog odbora SNSD-a i osoba od dubokog Pavićevog povjerenja. Njegovoj kandidaturi prethodilo je potpisivanje sporazuma pet političkih subjekata u Prijedoru, čime je Đakovićeva pobjeda bila unaprijed garantirana. Sporazum su, pored Đakovića, potpisali i predsjednici gradskih odbora SNSD-a, Srpske radikalne stranke, Partije ujedinjenih penzionera te Socijalističke partije. Prijedorski Bošnjaci nisu imali svog kandidata pa su morali birati između Đakovića, kojeg je otvoreno podržao prijedorski SDP, i Dušana Berića iz SDS-a.

Đaković je inženjer mašinstva. Karijeru je počeo u Rudnicima željezne rude “Ljubija” te u Centralnoj toplani u Prijedoru. Nakon rata, obavljao je dužnost sekretara općinskog Sekretarijata za pitanja boraca. Bio je zamjenik ministra za pitanja boraca i žrtava rada u Vladi RS‑a te narodni poslanik u Narodnoj skupštini RS‑a kao i odbornik u SO Prijedor. Milenko Đaković bio je i direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima “BORS invest” Banja Luka.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!