fbpx

NA DANAŠNJI DAN: Preselio general Mehmed Alagić

Na bolji svijet je na današnji dan, 7. marta 2003. godine preselio komandant Sedmog korpusa Armije BiH Mehmed Alagić. Bio je komandant Operativne grupe (OG) Bosanska krajina, zatim komandant 3. korpusa Armije RBiH, pa nakon toga komandant 7. Korpusa ARBiH, gdje je i unaprijeđen u čin generala.

Nekoliko generala Armije Republike Bosne i Hercegovine više nije među živima. Ginuli su u ratu ili su umirali nakon njega. Za herojstvo u danima odbrane od agresije nekolicina njih posthumno je imenovana generalima; Izet Nanić, Safet Zajko, Midhat Hujdur, Mehdin Hodžić, Safet Hadžić…

U martu 1998. godine u Hamburgu je od srčanog udara umro Mustafa Hajrulahović Talijan. U teškoj prometnoj nesreći u Drežnici poginuo je Arif Pašalić, komandant Četvrtog korpusa Armije BiH. Nakon rata, preminuli su i Rifet Bilajac, Ramiz Šuvalić, Munib Bisić, Zićro Suljević, Stjepan Šiber.

Na bolji svijet je na današnji dan, 7. marta 2003. godine preselio komandant Sedmog korpusa Armije BiH Mehmed Alagić. Bio je komandant Operativne grupe (OG) Bosanska krajina, zatim komandant 3. korpusa Armije RBiH, pa nakon toga komandant 7. Korpusa ARBiH, gdje je i unaprijeđen u čin generala.

Ostat će upamćen kao ratnik koji je komandirao operacijom oslobađanja Vlašića.

Sedmi i peti korpus Armije RBiH, pod zapovjedništvom generala Atifa Dudakovića i Mehmeda Alagića, oslobodili su Sanski Most u noći s 9. na 10. oktobar 1995. godine.

Nakon agresije, Alagić odlazi u mirovinu i postaje načelnik Općine Sanski Most.

Nakon što mu je u večernjim satima 7. marta prestalo kucati srce, dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred 20.000 ljudi koji su ga došli ispratiti iz čitave Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

U trenutku osnivanja, pa i dosta vremena u narednom periodu, SDA je više ličila na politički pokret nego na političku stranku. Ustvari, ona je predstavljala ostvarenje želja i ideja različitih generacija da Bošnjaci budu subjekt, a ne objekt u Bosni, kao što su do tada to uglavnom bivali. Naravno, ne mogu negirati da Bošnjaci nisu bili prisutni, naročito od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u javnom, kulturnom, pa i političkom i ekonomskom životu, ali ne na onoj razini na kojoj su to bili zaslužili i što im je uostalom i pripadalo

Nisu postojale bilo kakve prepreke, niti na unutrašnjem niti na vanjskom planu, da se SDA u stanju najveće krize i opasnosti koja može zadesiti neki kolektiv ne opredijeli za jednopartijski politički model i dugoročnu suspenziju bilo kakve demokratije. To je, štaviše, prvi instinkt svakog društva koje se nađe pred egzistencijalnom prijetnjom pred kakvom se našlo bošnjačko. SDA time ne bi napravila nikakav poseban presedan, tek bi nastavila s dotadašnjom uvriježenom (komunističkom) političkom praksom. Umjesto toga, odlučila se na promjenu dotadašnje društveno-političke paradigme i formiranje nove demokratske političke kulture, često i na štetu vlastitih interesa

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!