Kantonalna vlast ukinula “Bh. dnevnik”

Bh. dnevnik je bila emisija na ovoj programskoj platformi, ali sa sadržajima koji su obuhvatali izvještaje i izvan Sarajeva. To je bilo mjesto u programu TVSA, informativna emisija koja je barem tih pola sata nadilazila uske okvire koje su ovom mediju nametali samodovoljni kantonalni vlastodršci dok su iz kantonalnih klupa poručivali “što će kantonalnoj televiziji državni dnevnik”.

Netom po formiranju nove vlasti u Kantonu Sarajevo plasirane su teze kako treba unaprijediti rad i program Televizije Kantona Sarajevo. Premijer Edin Forto, predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković i nadležna ministrica pravde i uprave Lejla Brčić u javnim su nastupima zagovarali promjene koje, kako su govorili, trebaju poboljšati program ovog javnog medija.

Nedugo nakon postavljanja novih rukovodećih struktura na TVSA, zaista su se desile promjene. Ubrzo nakon imenovanja vršiteljice dužnosti direktorice TV SA Kristine Ljevak, gledaoce ove televizije dočekalo je neugodno iznenađenje. U programu više nema informativne emisije Bh. dnevnik, koja se emitirala u 21 sat.

Umjesto dnevnika, u istom se terminu emitiraju vijesti uživo pa je logičan zaključak da se ne radi o nedostatku tehničkih ili ljudskih kapaciteta. Na ekranu gledaoci imaju manje bitan i manje privlačan sadržaj umjesto kvalitetnijeg, originalnijeg i potrebnijeg. Nespojive su najave o poboljšanju programa TVSA s ovim potezima koji znače eliminiranje zanimljivih sadržaja. Program se širi povećanjem minutaže, uvođenjem boljih i inovativnih emisija, a ne zabranom kvalitetnih postojećih.

S obzirom na stanje u Javnom servisu BiH, u kojem značajnu, nerijetko i dominantnu ulogu imaju uređivačke politike koje se kreiraju u separatističkim i trećeentitetskim političkim štabovima, TVSA se mogla smatrati jednim od rijetkih medija koji je bio lišen njihovog upliva. Ovo je bio medij koji je nedvosmisleno i jasno artikulirao i afirmirao prodržavne ideje svih koji nemaju dvojbe o prošlosti BiH obilježenoj komšijskim nasrtajima, agresijom i genocidom, ali i viziji BiH kao jedinstvene, nedjeljive zemlje svih njenih građanki i građana.

Bh. dnevnik je bila emisija na ovoj programskoj platformi, ali sa sadržajima koji su obuhvatali izvještaje i izvan Sarajeva. To je bilo mjesto u programu TVSA, informativna emisija koja je barem tih pola sata nadilazila uske okvire koje su ovom mediju nametali samodovoljni kantonalni vlastodršci dok su iz kantonalnih klupa poručivali “što će kantonalnoj televiziji državni dnevnik”.

Umrežavanje s drugim kantonalnim i lokalnim televizijama pri kreiranju i emitiranju emisije rezultiralo je time da su gledaoci u neperifernom terminu imali priliku upoznati se s dešavanjima iz mnogih dijelova BiH. Ukrupnjavanje prodržavnih medijskih snaga bio je i efektan način odupiranju agresivnom nametanju defetizma i teza kako je BiH zemlja od koje treba dići ruke. To je bila realizirana formula za pobjedu nad navalom sadržaja koji BiH predstavljaju kao nemoguću zemlju, a što su okosnice i dominantni sadržaji i poruke medija iz BiH i okruženja u koje njihovi različiti bjelosvjetski vlasnici troše desetine miliona dolara da bi dominirali našom javnošću.

Umjesto da se posegne za ovom formulom, da se ona upotrijebi za pripremu još ovakvih i sličnih sadržaja, novoimenovana v. d. direktorica TVSA odlučila je zabraniti jednu takvu emisiju. Kristinu Ljevak ne opravdava ni to što je ratne i poratne godine provela u Republici Srpskoj. Trebala je biti svjesna značaja i uloge TVSA i potrebe da se proizvode dodatne emisije koje slijede programsku politiku po kojoj je ovaj medij prepoznatljiv i izvan Sarajeva. Umjesto toga, i suprotno od najava, takvi se sadržaji zabranjuju.

PROČITAJTE I...

Vrlo je potrebno uočiti da dirigirane migracije preko Bosne i Hercegovine predstavljaju ogroman sigurnosni izazov i prijetnju u prvom redu za Bošnjake. Macron je izrekao nesuvislost o tzv. džihadistima povratnicima koja se oslanja na narativ Christophera Delisa, a koji opet uporište ima u velikosrpskoj propagandi s početka devedesetih godina 20. stoljeća.

Sve ovo možda i ne bi bilo toliko alarmantno da nije činjenice da se baš u ovom kontekstu dešava gotovo sinhronizirano etiketiranje BiH kao “tempirane bombe” ili “legla džihadista” od mnogo važnijih političkih faktora iz Evrope i svijeta.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!