fbpx

Muzej “Alija Izetbegović” uskoro u novom ruhu: “Već godinama postoji potreba za renoviranjem Muzeja”

“U privatnoj arhivi porodice Izetbegović sam nedavno imala priliku pronaći jako zanimljiv i vrijedan materijal: fotografije, dokumente, snimke, pisma, nagrade i priznanja i lične predmete koji su pripadali rahmetli Aliji Izetbegoviću. Između ostalog, tu je i par cipela koji je pripadao rahmetli predsjedniku, njegove naočale iz vremena kada je potpisivan Dejtonski sporazum, porodična pisma koja je Alija razmjenjivao s članovima porodice kada je bio u zatvoru, njegovi lični dokumenti, kvalitetne i dobro očuvane porodične fotografije. Za Muzej 'Alija Izetbegović' ovi materijali predstavljaju neizmjerno bogatstvo za koje nisam ni bila svjesna da ga posjedujemo”

 

Piše: Edib KADIĆ
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

8. augusta 2020. godine navršit će se 95 godina od rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine. Tim povodom Muzej “Alija Izetbegović” organizirat će izložbu fotografija u Galeriji Novi Grad pod nazivom “Alija Izetbegović – između Istoka i Zapada”, koja će biti otvorena u petak, 7. augusta. Ulaz će biti besplatan. Na toj izložbi bit će predstavljen jedan dio fotografija iz privatnog arhiva rahmetli predsjednika, te će se na 40 panoa koji će biti hronološki poredani moći pronaći fotografije Alije Izetbegovića, njegova biografija i odabrani citati. Iz Muzeja kažu da je ova izložba svojevrsna priprema za veliku izložbu koja će se organizirati 19. oktobra u Vijećnici.

Nađa Berberović-Dizdarević, direktorica Muzeja “Alija Izetbegović”, napominje kako Muzej svake godine 19. oktobra organizira tradicionalnu svečanu akademiju povodom godišnjice smrti predsjednika Alije Izetbegovića. Dodaje i to da je do sada bila tradicija da se taj događaj organizira u Narodnom pozorištu, međutim, ove godine svečana akademija bit će upriličena u Vijećnici te će biti popraćena izložbom fotografija u trajanju od petnaest dana. “Ovu izložbu planiramo organizirati u saradnji s Fondacijom ‘Alija Izetbegović’, gdje ćemo predstaviti dokumente, fotografije i eksponate iz privatne porodične arhive. Riječ je o porodičnim fotografijama, kao i o fotografijama iz diplomatskih posjeta i političkog života Alije Izetbegovića. Izložba će biti predstavljena javnosti u vidu fotografija na panoima ili banerima, u kombinaciji s eksponatima, ličnim predmetima i brojnim nagradama i priznanjima. Vjerujem da će ova izložba biti interesantna posjetiocima jer je riječ o materijalima koji do sada nisu predstavljeni javnosti. Uzimajući u obzir vanredne okolnosti uzrokovane pandemijom, moguće je da će ove godine broj zvanica biti ograničen i da će javnost pratiti akademiju putem TV prenosa. Do sada je akademija ugošćavala oko tristo zvanica, a sam događaj bio je otvorenog tipa, što znači da su svi mogli prisustvovati. Ove godine vjerovatno neće biti takav slučaj i vjerujem da će broj posjetioca biti znatno manji kako bismo ispoštovali sve preventivne mjere. Sama izložba će biti otvorena petnaest dana u Vijećnici za sve posjetioce.”

Direktorica Muzeja objašnjava kako je uopće došla do ovog arhivskog materijala i izuzetno vrijednih i zanimljivih fotografija. “ U privatnoj arhivi porodice Izetbegović sam nedavno imala priliku pronaći jako zanimljiv i vrijedan materijal: fotografije, dokumente, snimke, pisma, nagrade i priznanja i lične predmete koji su pripadali rahmetli Aliji Izetbegoviću. Između ostalog, tu je i par cipela koji je pripadao rahmetli predsjedniku, njegove naočale iz vremena kada je potpisivan Dejtonski sporazum, porodična pisma koja je Alija razmjenjivao s članovima porodice kada je bio u zatvoru, njegovi lični dokumenti, kvalitetne i dobro očuvane porodične fotografije. Za Muzej ‘Alija Izetbegović’ ovi materijali predstavljaju neizmjerno bogatstvo za koje nisam ni bila svjesna da ga posjedujemo. Muzej ‘Alija Izetbegović’ zajedno s Fondacijom ‘Alija Izetbegović’ nastoji da očuva i digitalizira sve ove sadržaje. Jedan dio tog materijala će biti dostupan našim pratiocima na društvenim mrežama, kao i na web-stranici.”

Nađa Berberović-Dizdarević imenovana je na poziciju direktorice Muzeja “Alija Izetbegović” 24. decembra 2019. godine. Prije toga je skoro četiri godine u Muzeju radila na poziciji naučnoistraživačkog radnika. Prvi projekt koji je kao nova direktorica Muzeja inicirala bila je donatorska izložba pod nazivom “Moj bijeg u slobodu”, koja je održana u Vijećnici u decembru 2019. godine. “Muzej svake godine tradicionalno organizira Međunarodnu likovnu koloniju ‘Moj bijeg u slobodu’ u saradnji s Udruženjem likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH). Umjetnici koji prisustvuju koloniji tradicionalno poklanjaju po jedno svoje djelo Muzeju i jedno ULUBiH-u. Do sada je Muzej organizirao sedam ovakvih kolonija i na ovaj način smo prikupili vrijednu kolekciju umjetničkih djela. Pošto Muzej, nažalost, ne posjeduje muzejski depo u kojem bi se ova djela čuvala na adekvatan način, odlučili smo organizirati donatorsku izložbu, a prikupljeni novac doniran je Udruženju ‘Srce za djecu oboljelu od raka’. Na ovaj način smo prikupili gotovo 34 hiljade maraka. Mislim da je to veliki uspjeh iako se ne radi o velikoj sumi novca, jer, koliko je meni poznato, naše javne ustanove, galerije i muzeji su obično ti koji traže pomoć i finansijsku podršku i donacije, a mi smo ovim potezom željeli biti ti koji daju. Nadam se da ćemo u budućnosti nastaviti ovu vrstu humanitarnih i društveno odgovornih akcija”, pojašnjava Berberović-Dizdarević, naglašavajući da Muzej na prvom mjestu treba širiti svoj dijapazon djelovanja i biti malo aktivniji u društvenoj sferi, te se malo više povezivati s ljudima, naročito s mladima.

“U tom smislu planiramo organizirati naučne konferencije i simpozije. U normalnim okolnostima u Muzeju se nekoliko puta organiziraju interaktivne školske radionice za učenike srednjih i osnovnih škola. Također, moram spomenuti da imamo izuzetno aktivnu izdavačku djelatnost. Ove godine planiramo izdati Izabrana djela Alije Izetbegovića. Riječ je o četiri knjige: Islamska deklaracija, Islam između istoka i zapada, Sjećanja i Moj bijeg u slobodu. Promocija izabranih djela u BiH i dijaspori planirana je na jesen ove godine. Ovaj projekt je izuzetno značajan jer je ovo prvi put nakon petnaest godina da neko ozbiljno i sistematski izdaje djela rahmetli Alije Izetbegovića. Prošli put je to radila izdavačka kuća ‘Oko’. Izabrana djela planiramo prevesti na druge jezike: arapski, engleski, njemački, turski, norveški, švedski. Imamo jako puno naših ljudi u dijaspori koji su zainteresirani za ova djela a ne poznaju dovoljno dobro maternji jezik”, kaže Berberović-Dizdarević.

Kada je riječ o drugim aktivnostima u Muzeju “Alija Izetbegović”, pokrenut je i Muzejski Newsletter, koji izlazi svaka dva mjeseca. Riječ je o elektronskom magazinu u kojem su ukratko predstavljene osnovne aktivnosti Muzeja. Do kraja godine Muzej planira objaviti i prvo izdanje stručnog muzejskog glasnika, koji bi izlazio periodično. Glasnik će se baviti ne samo likom i djelom rahmetli Alije Izetbegovića već i svim temama relevantnim za bosanskohercegovačku kulturu, umjetnost i naučno-istraživači rad. Nađa Berberović-Dizdarević se nada da bi to mogla biti i dvojezična međunarodna publikacija i da će se u taj projekt uključiti širi krug ljudi pisaca, intelektualaca, naučnika, kao i mladih ljudi. “Čvrsto vjerujem u ideju da što više treba uključivati mlade ljude u ovakve projekte. Još definiramo elaborat muzejskog glasnika i za sada nismo precizirali kojim će se tematskim cjelinama ovaj glasnik baviti, ali planiramo saradnju s međunarodnim univerzitetima, naučnim institutima, Fondacijom ‘Alija Izetbegović’, BZK ‘Preporod’ i srodnim ustanovama. Ovo napominjem imajući u vidu da smo mali kolektiv koji raspolaže s ograničenim resursima.”

Uskoro je planirana adaptacija i renovacija stalne muzejske postavke Muzeja “Alija Izetbegović”, te bi se Muzej već ove jeseni mogao ogrnuti sasvim novim ruhom. Autor idejnog rješenja mladi je arhitekta Amar Zuka, koji je također uradio i idejno rješenje za Franjevački muzej u Jajcu. Berberović-Dizdarević objašnjava kako već godinama postoji potreba za renoviranjem, jer stalna postavka koja se može vidjeti u Muzeju, prema riječima direktorice, pomalo je staromodna i statična. “Nova postavka Muzeja je osmišljena tako da bude pristupačnija i zanimljivija kako novim, tako i stalnim posjetiocima, mladima, djeci, da privuče sve generacije. Želimo ponuditi i neke interaktivne sadržaje, više fotografija, snimaka, te stvoriti potpuno novi ugođaj u odnosu na ono što imamo priliku sada vidjeti. Trenutna muzejska postavka osmišljena je kao neka vrsta spomen-sobe, što je u muzeologiji već prevaziđeno. Smatram da je krajnje vrijeme da nakon trinaest godina od osnivanja Muzeja posjetiocima ponudimo nešto novo. Izvođački radovi trebali bi početi tokom ovog mjeseca i okončati se do 19. oktobra, godišnjice smrti Alije Izetbegovića, kada planiramo otvorenje nove postavke. Uvijek napominjem da je naša vizija da Muzej ‘Alija Izetbegović’ jednog dana preraste u naučni institut, zato što je po definiciji muzej jako ograničen u svom djelovanju, a smatram da mi možemo i trebamo mnogo više učiniti po pitanju svog djelovanja”, poručuje Nađa Berberović Dizdarević.

Nervan Dizdar, kustos u Muzeju “Alija Izetbegović”, pripominje da se uvijek, kada se govori o predsjedniku Izetbegoviću, govori o Bosni i Hercegovini, o Armiji RBiH, uvijek se priča o Agresiji. “To je, bar za moj pojam, neraskidivo. Ono što posjetioce možda i najviše interesira i na čemu se najviše zadržavaju jeste beretka rahmetli predsjednika poznata s mnogih fotografija. A posjetioci dolaze kako iz cijele zemlje, tako i iz svih dijelova Evrope i svijeta. Ono što sam u toku razgovoru s njima vidio jeste da se obično drže turističkih vodiča pa dođu u Muzej, a nemali je broj primjera i da, pogotovo mladi ljudi, samo nabasaju na Muzej ne znajući ništa o Bosni, o Agresiji, o historiji Bosne. To su najčešće turisti iz Singapura, Kine, Hong Konga. Mi onda pokušavamo da ih upoznamo s našom historijom, a najčešće je riječ o mladom svijetu koji je pun pitanja, željan znanja, željan historije i upoznavanja ovog dijela svijeta. Ono što mi je bilo fascinantno da ljudima iz cijelog svijeta, od Dalekog istoka pa sve do Južne Amerike, približim šta je i ko je bio rahmetli predsjednik Alija Izetbegović i koja je to njegova uloga bila u formiranju naše domovine i Armije RBiH.”

Dizdar naglašava kako su izuzetno zanimljivi trenuci kada u Muzej u posjetu dođu akteri određenih historijskih događaja. “Onda nam oni s te strane prepričavaju svoje susrete s predsjednikom i svoje doživljaje. Često nam dođu ti ljudi sa svojim porodicama, djecom, pa se prepoznaju na nekoj fotografiji, ili prepoznaju događaj s neke fotografije. I uvijek, bez izuzetka, svi imaju skoro pa identično svjedočanstvo o rahmetli predsjedniku i njegovim moralnim kvalitetima”, zaključuje Nervan Dizdar.

PROČITAJTE I...

Magazin „Biserje“ ekskluzivno je objavio obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nj. E. Šefika Džaferovića povodom Dana Bošnjaka. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebao je biti visoki pokrovitelj Svečane akademije koja se večeras trebala održati u Sarajevu, a koja je odgođena u skladu s preporukama nadležnih organa zbog aktuelne epidemiološke situacije. BZK „Preporod“ ove godine Dan Bošnjaka obilježava u online formatu širom Bosne i Hercegovine, domovinskim zemljama i bošnjačkoj dijapori.

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!