fbpx

MUKE S NOVOSLAVENSKIM

Jeste li čuli za najnoviji zajednički jezik? Po Heršak-Merunkinom zakonu uskoro dobijamo češkohrvatski, odnosno, čehohrvatski ili hrvatskočeški kalup za novi jezik. Ideja je preuzeta od tzv. Ozaljskog književnojezičkog kruga i hrvatskog lingviste Juraja Križanića, koji je 1665. napisao hrvatsku općeslavensku gramatiku kao čakavsko-kajkavsko-štokavsku stilizaciju jezika i kao prvu interslavensku gramatiku, koja je, doduše, više ruska nego hrvatska, i čiji je naziv Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku, ali koja se kolokvijalno može zvati i zrinsko frankopanska (kao današnji naziv jedne ulice u mom, nadasve “hrvatskom” Stocu, mada se, recimo, mostarski hrvatski nogometni klub zove Zrinjski, a ne Zrinski)

Zdravejte! Kako jeste? Što dělajete? Blago mi jest Vas viděti. Razumějete li mně? Da? Pa razumijemo mi i coffee, i kaffee i café, ili znamo šta je kava, kafa i kahva, ali sve to ne osjećamo jednako kao svoje – što bi onomadne tako divno rek’o kolega Šćepan, pardon, Stjepan, velikodostojnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na otvaranju zagrebačkog simpozija o bosanskom jeziku. Zato ima haber za one koji su nam srbijansko mešano meso prodavali kao *miješano mjeso. Osim što se od sad pored latinice i ćirilice ponovo mogu služiti i glagoljicom, već danas mogu zaboraviti sve postojeće dileme oko refleksa starog glasa jat. Eee, jat se vraća. Glavom i bradom. Hoću reći, glavom i rogovima. Ne kao e već baš kao rogato e, dakle ě. Ustvari, to u latinici, a u srpskoj ćirilici može se pisati i kao e, u ruskobugarskoj kao я, a u bosanskoj valjda kao ѣ, ili kao stari potkupolni hram na kojem stoji križ.

Jeste li čuli za najnoviji zajednički jezik? Po Heršak-Merunkinom zakonu uskoro dobijamo češkohrvatski, odnosno, čehohrvatski ili hrvatskočeški kalup za novi jezik. Ideja je preuzeta od tzv. Ozaljskog književnojezičkog kruga i hrvatskog lingviste Juraja Križanića, koji je 1665. napisao hrvatsku općeslavensku gramatiku kao čakavsko-kajkavsko-štokavsku stilizaciju jezika i kao prvu interslavensku gramatiku, koja je, doduše, više ruska nego hrvatska, i čiji je naziv Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku, ali koja se kolokvijalno može zvati i zrinsko‑frankopanska (kao današnji naziv jedne ulice u mom, nadasve “hrvatskom” Stocu, mada se, recimo, mostarski hrvatski nogometni klub zove Zrinjski, a ne Zrinski) jer su tim jezikom svojevremeno pisali Krsto Frankopan i Petar Zrinski, za čiji se izraz, što se Hrvatske tiče, navodi da je kajkavski jezik s elementima čakavice i štokavice, mada je u osnovi taj jezik Ozaljskog kruga mješavina staroslavenskog, ruskog i hrvatskog.

No, pošto su Rusi najbrojniji Slaveni i kako je namjera bila prvi put napraviti interslavenski jezik, rusko je ime, logično, prevladalo. No, ovoga puta, ako to već niste čuli, budući zajednički slavenski jezik svih Slavena nazvan je novoslavenski, iako to neki čuju kao novoslovenski, a u originalu novoslověnski. A, već su se neki ruski lingvisti i filolozi usprotivili – ne zato što sada nema ruskog imena već zato što možda ubuduće neće biti ni ruskog jezika – pod uvjetom da novoslavenski preuzme primat. Neće, moji filološki i lingvistički ruski kompanjoni. Neće i ne može. Ništa se vi ne bojte. Dovoljno se sjetiti Hučkovog Slovia, koji je jednostavno ispario sa scene. Pa, čemu ta velika jezikoslovna vještačenja? Vratite se prirodi. Mislim, sjetite se potpuno neuspjelog i zakazalog esperanta. Svaki novostvoreni vještački jezik koji se oslanja samo na komunikacijsku funkciju sam će sebe osuditi na nestajanje. Nema ništa bez kulture, moji drugovi.

Novoslavenski je zamišljen kao moderna verzija staroslavenskog jezika. Dakle, staroslavenski s mješavinom drugih slavenskih jezika. Projekt novoslavenskog jezika bit će predstavljen u Češkoj, sljedeće hefte. Gramatička i pravopisna pravila novoslavenskog već postoje. No, sreća pa je, po svemu sudeći, novoslavenski za sada ograničen na kompjutersku upotrebu. Još samo čekamo da se počnu rađati Novoslaveni. Ne bude li Novoslavena, ako ništa, napravit ćemo ih. Vještački. Barem kao robote. S novoslavenskim računarskim jezikom.

P.S. Bože me prosti, lašnje mi je, korisnije i ljepše da naučim svih devet štokavskih dijalekata. Barem ću uživati u njihovom prirodnom mjesnom govoru, živom izgovoru, sadržajno mudrom narodnom jeziku i svoj njegovoj umilnoj melodiji. Prošu pomoč! Ljubim Slověnske jezyky. Ne ljubim Novoslověnski.

PROČITAJTE I...

U dubokoj sam dvojbi jer znam šta me u toj firmi čeka – kurtoazan prijem, isti takav razgovor, prežvakane opservacije o teškom sveukupnom stanju i, na koncu, vremenski neodređeno obećanje da će za mog sina posla biti, da je trenutno tako kako jeste, da potrebe za novim uposlenicima nema, ali prvom zgodnom prilikom, dakle, kad se ukaže prazan prostor, bit će pozvan i primljen u stalni radni odnos. Potom ćemo se učtivo rastati, on će me ispratiti do vrata, pružiti ruku, reći da će sve biti u redu, da ništa ne brinem i, čim napustim prostoriju, s olakšanjem odahnuti i u zaborav potisnuti sve ono o čemu smo razgovarali

Osokoljen uspjesima u prethodna dva dana, agresor kreće u opsežnu ofanzivu na naše nove položaje. Dobro pripremljeni, formacijski raspoređeni i uklinjeni između Bajića i Vitanovića, dočekujemo ih to snježno jutro jači nego ikada. U četverosatnoj bici na Baićima naše snage nanose strahovite gubitke agresoru. U velikom kontraudaru zarobljavamo im četiri oficira i dvadesetak vojnika

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!