fbpx

Mile Lasica

Lasić s jedne strane zagovara umivenu, ali ipak i dalje anticivilizacijsku ideju Herceg-Bosnu, dok s druge drži lekcije bošnjačkim političkim predstavnicima optužujući ih za “turčenje”

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Mile Lasić, inače, ima ulogu kostimografa ideje Herceg-Bosne, tačnije, zadatak da ju umota u ruho “konsocijalne demokracije” ili “belgijskog modela federalizma”, pa je lijepo upakiranu i aranžiranu proda kao nekakvu alternativu otvorenim pozivima za tzv. treći entitet.

Ovih se dana Lasić našao pozvanim da komentira posjetu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Bosni i Hercegovini. Pritom je odlučio skinuti ionako providnu masku neutralnog komentatora pa je pustio na volju vlastitim predrasudama. Lasićeva bulažnjenja o “neoosmanskom dahu među bosanskim brdima” ili pozivanje na uvredljive izjave radikalnog Envera Kazaza o “turčenju”, da bi zatim i sam upotrijebio taj šovinistički termin, ponajbolje pokazuju kako Lasić doživljava Bošnjake, ali i gdje vidi gornji prag bošnjačkih političkih prava.

Za Lasića su Bošnjaci, čini se, prihvatljivi kao “europejci” jedino ako ne održavaju veze i kontakte s narodima i državama koje Lasić vidi kao opozit prosvijećenosti. On, čak, odriče i demokratski kapacitet Turskoj pokušavajući je prikazati kao nekakvu istočnu despotiju.

No, pravi problem u leži u tome što Lasić s jedne strane zagovara umivenu, ali ipak i dalje anticivilizacijsku ideju Herceg-Bosnu, dok s druge drži lekcije bošnjačkim političkim predstavnicima optužujući ih za “turčenje”.

Naravno, prave povode za ovakav Lasićev nastup treba tražiti ne samo u specifičnim stereotipima koje naspram Turske, ali i osmanskog perioda historije Bosne i Hercegovine gaji ovdašnja hrvatska politička i intelektualna kultura već i u sasvim konkretnim političkim razlozima.

Lasić odlično zna da što Bosna i Hercegovina ima više jakih prijatelja i što je jača bošnjačka politička pozicija, to ima manje šanse za povampirenje Herceg-Bosne, nazivala se ona trećim entitetom, federalnom jedinicom ili republikom, svejedno.

PROČITAJTE I...

Kako je moguće da Milanović, koji je nekada javno, kao "pravog čovjeka" na "pravom mjestu", podržavao Željka Komšića u njegovoj drugoj po redu kandidaturi za člana Predsjedništva, danas otvoreno spori Komšićevu legitimnost i poručuje da su ga u stvari izabrali Bošnjaci!

Ako pogledamo rezultate izbora za Kantonalnu skupštinu 2018. godine, imali smo oko 2.500 glasova više, dakle, kada saberemo glasove koje su dobile te dvije koalicije. Naravno, rezultat će puno zavisiti i od izlaznosti birača, puno će zavisti i od broja registriranih u inostranstvu. Na izborima 2018. svi smo išli samostalno, ovaj put kroz ove dvije koalicije ćemo, nadam se, dobiti većinu u Gradskom vijeću. S druge strane, imamo značajna četiri politička subjekta s hrvatskim predznakom prijavljena za izbore, ovaj put ne izlaze u okviru HNS-a, te očekujemo zanimljivu političku borbu za glasove građana Mostara, u kojoj će, uvjeren sam, pobijediti Koalicija za Mostar 2020.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!