fbpx

Mijanmar optužen za zločine protiv čovječnosti

Samo jednu skupinu od desetaka koje djeluju u Burmi vlada je trenutačno klasificirala kao terorističku: Vojsku spasavanja Rohingya Arakana (ARSA), koja je podigla oružje da se bori za prava pretežno muslimanske manjine Rohingya, kojoj vlasti uskraćuju državljanstvo i kvalificiraju ih kao "bengalske imigrante".

Mijanmarska vojska (bivša Burma) čini zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u sukobu protiv gerilaca Arakanske vojske (AA) na zapadu zemlje, saopćio je izvjestilac Ujedinjenih naroda za tu regiju, Yanghee Lee.

“Dok je svijet zaokupljen pandemijom Covid-19, mijanmarska vojska nastavlja intenzivirati svoje napade u državi Rakhine (Arakan) ciljajući na civile”, osudio je Burmu specijalni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u toj zemlji.

„Tatmadaw (burmanska vojska) sistematski krši najosnovnija načela međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. Njihovo ponašanje protiv civilnog stanovništva država Rakain i Chin moglo bi se smatrati ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti”, rekao je Lee, koji je pozvao na uspostavljanje primirja.

Lee je optužio burmansku vojsku da bombarduje civilno stanovništvo iz aviona i artiljerijom u Arakanu, uz granicu s Bangladešom i u Arakanu susjednoj državi Chin, sprječavajući ranjene da dobiju medicinsku pomoć, da uništavaju škole i domove i pritvaraju bez odgovarajućih garancija poštenog sudskog postupka, jer su osumnjičeni bili pripadnici AA-a i podvrgavali su ih mučenju.

Izvjestitelj je naveo incident od 13. aprrila u kojem je vojska u gradu Kyauk Seik ubila osam osoba, uključujući dvoje djece, kao i nestanak 10 muškaraca u drugom događaju, te ustvrdio da su stotine ljudi ubili vojnici, uključujući djecu i žene, u sukobu koji je već raselio više od 157.000 ljudi iz svojih domova.

AA je 2009. godine stvorila skupina učenika rahajske etničke zajednice, pretežno budističke i većinske u Arakanu, da se bore za autonomiju države, poput mnogih drugih oružanih skupina koje predstavljaju etničke manjine u zemlji, od kojih su se mnoge borile protiv državne središnje vlade  nakon nezavisnosti Burme 1948.

Sukob se silno intenzivirao u januaru prošle godine, kada je AA, koja je 23. februara označena kao “teroristička organizacija”, pojačala napade na sigurnosne snage Burme

Samo jednu skupinu od desetaka koje djeluju u Burmi vlada je trenutačno klasificirala kao terorističku: Vojsku spasavanja Rohingya Arakana (ARSA), koja je podigla oružje da se bori za prava pretežno muslimanske manjine Rohingya, kojoj vlasti uskraćuju državljanstvo i kvalificiraju ih kao “bengalske imigrante”.

Nakon niza napada ARSA u avgustu 2017. u sjevernom Arakanu, burmanska vojska pokrenula je brutalnu vojnu kampanju nakon koje je većina stanovništva Rohingya, više od 730.000 ljudi, pobjeglo u susjedni Bangladeš.

Sada se vojska i vlada suočavaju s optužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • vlahomlat 01.05.2020.

    Ko god nema svoju vojsku takva ga sudbina ceka. Jame, masovne grobnice, logori, klanja, silovanja djevojcica, bospomocno posmatranje kako ubijaju tvoju djecu a ona drhte od straha i zovu tvoje ime, glad, izbjeglistovo, siromastvo …… I onda dobri mali jugobalija kaze da on ne voli vojsku i oruzije samo da dokaze srbima da je on moderni i urbani “evropski” covjek.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!