Mi smo drvosječe, potaman nam sve

Ovi ljudi, moglo bi se reći, žive u nekom svom svijetu. Kućama dolaze umorni. Rano liježu i još ranije ustaju i s najnužnijim stvarima ponovo odlaze u šumu na posao. Takav ritam imaju skoro cijele godine. Vremena za putovanja, odmor i druženja nemaju mnogo. Slične stvari za njih izgledaju kao luksuz. Zbog prirode posla koji obavljaju i specifičnosti njihova zanimanja, naši šumari uglavnom su zanemareni. Njihovi problemi i brige malo se koga tiču.

 

Piše: Jasmin GROŠIĆ

 

U golema šumska prostranstva Bosne i Hercegovine, raspoređena po gorama i nizinama, svakog jutra s prvim zvucima buđenja i prije prvih zraka sunca nekoliko hiljada šumara i šumskih radnika odlazi na posao. Svakog jutra zvuci njihovih glasova, sjekira, čekića, pila i motornih vozila razbijaju gluhu tišinu i šalju poruku da počinje još jedan radni dan. Ljeti i zimi, po suncu, kiši ili snijegu, oni su stalno tu. Navikli su na velike studeni i vreline, težak teren i divljinu. Često su bolesni ili ozlijeđeni. Veliki broj ih danima ne izlazi iz šume. Tamo se hrane i spavaju u šumarskim kućama, prikolicama ili limenim kontejnerima.

Tu su radi nas, da bi osigurali da nam zimi bude lijepo i toplo u našim domovima, da bi drvoprerađivači imali sirovinu i da bi osigurali da šuma i dalje, za naraštaje koji još nisu ni rođeni, pruža brojne koristi i blagodati. “Težak je to kruh. Teško je i opasno raditi jer svakog časa i na bezbroj načina možeš biti povrijeđen ili, ne daj Bože, mrtav. Pogledaj naše ruke, vidi ove žuljeve i nokte kako su pocrnili od udaraca i sve će ti biti jasno”, žali nam se jedan terenski šumski radnik.

Ovi ljudi, moglo bi se reći, žive u nekom svom svijetu. Kućama dolaze umorni. Rano liježu i još ranije ustaju i s najnužnijim stvarima ponovo odlaze u šumu na posao. Takav ritam imaju skoro cijele godine. Vremena za putovanja, odmor i druženja nemaju mnogo. Slične stvari za njih izgledaju kao luksuz. Zbog prirode posla koji obavljaju i specifičnosti njihova zanimanja, naši su šumari uglavnom zanemareni. Njihovi problemi i brige malo se koga tiču. Važno je da građani ogrjev dobiju na vrijeme i da drvoprerađivači imaju dovoljno sirovine, a kakve muke muče šumare i šumske radnike, to nije toliko važno.

Da bi ukazali na složenosti i posebnosti šumarskog zanimanja, od 2008. godine na nivou Federacije Bosne i Hercegovine održavaju se šumarijade, specifične manifestacije koje sačinjavaju druženja, edukacije i takmičenja šumara i šumskih radnika iz sportskih i šumarskih disciplina. Sličan vid druženja i takmičenja šumara održavao se prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ratni sukobi prekinuli su ovu šumarsku praksu. Po završetku ratnih dejstava i formiranjem preduzeća ŠPD “Unsko-sanske šume” d. o. o. Bosanska Krupa oživljena je i šumarijada.

Krajiški šumari svake su godine na drugoj lokaciji na području neke od općina Unsko-sanskog kantona priređivali šumarijade, koje su postale nadaleko poznate među šumarima. Na prijedlog i inicijativu “Unsko-sanskih šuma” iz Bosanske Krupe organizirana je i 1. “Šumarijada FBiH” u Sanskom Mostu 2008. godine, na kojoj su učešća uzeli predstavnici svih šumsko‑privrednih / gospodarskih društava Federacije Bosne i Hercegovine, kao i predstavnici Ministarstva PVŠ FBiH.

Tradicija druženja i takmičenja šumara nastavljena je i ove godine. Posljednjih dana augusta, u krugu Kampusa Univerziteta u Tuzli, održana je šesta po redu manifestacija “Šumarijada FBiH”. Organizator ovogodišnje šumarijade, na kojoj je učestvovalo više od 400 takmičara i gostiju, bilo je Javno preduzeće “Šume Tuzlanskog kantona” d. d. Kladanj. Šumarijadu u Tuzli uljepšali su i uveličali predstavnici svih preduzeća šumarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Srednje škole za okoliš i drvni dizajn u Sarajevu, kao i predstavnici “Šuma Republike Turske” i nekih ekoloških udruženja. Prisustvovali su i predstavnici “Šuma Republike Srpske”.

Cilj organiziranja ovakvih manifestacija jeste afirmacija šumarstva i šumarske struke, jačanje povezanosti zaposlenika sa šumarskom strukom, kao i njihovo međusobno upoznavanje, druženje i zbližavanje. Jedan od bitnih ciljeva ovakvih manifestacija jeste i skretanje pažnje javnosti i njeno upoznavanje s težinom i specifičnošću šumarskog zanimanja.

Na ovogodišnjoj su šumarijadi održana takmičenja u šumarskim i sportskim disciplinama, stručni skup o šumama kao najznačajnijem prirodnom resursu Bosne i Hercegovine, te kulturno-umjetnički program. Dobra organizacija šumarijade ni ovaj put nije izostala, a zahvaljujući lijepom sunčanom danu, sve je proteklo u veselom ozračju i vedroj takmičarskoj atmosferi. Takmičenja šumarskih radnika u sportskim i šumarskim disciplinama potrajala su sve do 16 sati, kada je upriličeno proglašenje najboljih, dodjela nagrada i priznanja, kao i zatvaranje manifestacije.

U sportskom dijelu takmičenja učesnici su pokazali svoja znanja i vještine u malom nogometu, bacanju kugle, trčanju na 100 i 800 metara, skoku u dalj, odbojci, obaranju s grede, gađanju vazdušnom puškom, potezanju konopca i šahu. Među takmičarima je bio i znatan broj žena. Od šumarskih disciplina bilo je zastupljeno natjecanje u okretanju vodilice na motornoj pili, kombiniranom prorezu, preciznom prepiljivanju, zasjeku i presjeku, kresanju grana i usmjerenom obaranju stabla. Bile su zastupljene i neke fakultativne šumarske discipline kao što je presijecanje (debla) sjekirom, presijecanje dvoručnom pilom (tzv. amerikankom) i modeliranje motornom pilom i sjekirom.

Posebnu pažnju posjetilaca plijenilo je modeliranje motornom pilom i ostalim ručnim alatom. Vješte ruke naših šumarskih radnika obični komad debla preobražavale su u umjetnička djela koja su posvjedočila da među našim jednostavnim i običnim ljudima ima vještih majstora i dobrih umjetnika za koje mi uopće i ne znamo, jer oni su tokom cijele godine skriveni u gorama, pod krošnjama golemih stabala kako bi nam zimu učinili toplom i prijatnom, a naše najvrednije prirodno bogatstvo sačuvali za generacije koje će doći iza nas.

 

PROČITAJTE I...

I geografija utječe na recept sočnih kuglica. Unatoč tim malim razlikama, falafel gradi mostove između polariziranog libanskog društva jer muslimani ga konzumiraju tokom ramazana, a kršćani u danima kada se odriču konzumiranja mesa.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!