fbpx

“Mesnevija”, treći svezak (18): “Bude prijateljstva poput britke sablje”

Koliko je značajno prijateljstvo u ime Boga uzvišenog, dovoljno nam je samo navesti hadisi-šerif u kojem se kaže da će onog dana kada ne bude drugog hlada osim Allahovog tu biti nekoliko kategorija ljudi, a jedna od njih jesu i dvojica koji su se voljeli u ime Allaha bez ikakvih drugih interesa – čisto, samo radi Allaha. Govorili smo već i prije šta nam je Hadži Hafiz govorio: “Sve to što želiš postići na duhovnoj stazi postići ćeš ako nađeš takvog jednog. Ali, da bi ga našao, moraš i ti biti dostojan toga”

 

 

Priredio: Edib KADIĆ

 

“(…) On, također, želi da ti na to koliko-toliko uzvrati kad mu budeš gost. Više puta nam je krišom savjetovao: ‘Povucite ga k selu putem ponizne molbe.’ (…)” Sada oni otkrivaju kako je seljak preko njih pokušavao slomiti babu pa da babo krene s njim na selo. Sada, kada je ovo babo čuo od svoje čeljadi, sada će nam na usta ovog čovjeka hazreti Mevlana otkriti zašto nam je i prošli put rekao: “Traži izgovor”, i čega čovjek treba da se čuva. Jedan vrlo značajan bejt: “(…) Otac odvrati: ‘Istina je to, ali, o, Sibevejh, čuvaj se od šerra (zla) onog kome si dobro učinio! (…)” Otac sada svoj svojoj čeljadi ovako odgovara: “To što ste rekli – to je istina, ali, o, Sibevejh”, Sibevejh je poznati jezičar, Perzijanac, koji je napisao knjigu po imenu Kitab. To su temelji arapske gramatike. Rođen je 760, a preselio je 793. godine. Vrlo je mlad preselio. Kada je hazreti Mevlana u ovaj bejt uveo ovo ime, htio je kazati: “O, ti koji samo vidiš površno slovo, a ne vidiš suštinu.” Ovo će nam još bolje pojasniti onaj slučaj kada lađar vodi gramatičara na drugu obalu. Taj ga gramatičar pita: “Znaš li ovo pravilo iz gramatike?” Kaže mu lađar: “Ne znam.” “Znaš li ono pravilo?”, ponovo pita gramatičar, a lađar ponovo odgovara da ne zna. Gramatičar je nastavio ispitivati, a lađar nastavio govoriti da nijedno pravilo iz gramatike ne zna. “Jadna majko svoja, pola života ti je prošlo uzalud”, zajedljivo će gramatičar. Lađar je samo šutio. Bura se digla, prijetila je da lađa svakog trenutka bude potopljena.

Pita lađar gramatičara: “Znaš li ti plivati?” “Ne znam!”, u strahu će gramatičar. “Eh, tebi sad ode cijeli život”, zaključi lađar. Dakle, pravo je to što vi govorite držeći se slova, ali nemate oka da vidite ispod toga. A ispod toga je ova izreka, a ona pripada hazreti Aliji: “Čuvaj se zla onoga kome si dobro učinio.” Život nas je sigurno doveo u ovakvu situaciju da vidimo koliko je duboko ovo što nam hazreti Alija poručuje. Hadži Hafiz plaho je volio ovu izreku. Sjećam se da je jednom hadži Fuad iz “Bakija”, rahmet duši i jednom i drugom, došao kod Hadži Hafiza pa ga Hafiz, jer je zapazio da u “Bakijama” na zidu stoji ova levha, pita: “Stoji li još ona levha u ‘Bakijama’?” “Stoji”, odgovorio mu je hadži Fuad. “Neka je, čuvajte je dobro”, reče mu Hadži Hafiz. Što bismo mi danas rekli, imajmo ovo pred svojim očima u svakom trenutku. Uz ovo se moramo prisjetiti i hadisi-šerifa, prenosi se da je Poslanik, s. a. v. s, rekao: “Voli prijatelja umjereno. Možda ti jednog dana postane neprijatelj. Kad mrziš, mrzi umjereno, možda taj koga mrziš jednog dana ti postane istinski prijatelj.”

“(…) Prijateljstvo je sjeme posljednjeg daha. Bojim se da se putem grubosti ne pokvari (…).” Bojim se da se putem grubosti seljaka, tj. nefsa ne pokvari to prijateljstvo. Šta znači ovo “prijateljstvo je sjeme posljednjeg daha”? Koliko je značajno prijateljstvo u ime Boga uzvišenog, dovoljno nam je samo navesti hadisi-šerif u kojem se kaže da će onog dana kada ne bude drugog hlada osim Allahovog tu biti nekoliko kategorija ljudi, a jedna od njih jesu i dvojica koji su se voljeli u ime Allaha bez ikakvih drugih interesa – čisto, samo radi Allaha. Govorili smo već i prije šta nam je Hadži Hafiz govorio: “Sve to što želiš postići na duhovnoj stazi postići ćeš ako nađeš takvog jednog. Ali, da bi ga našao, moraš i ti biti dostojan toga.”

Dakle, to je toliko rijetka i uzvišena stvar kada je ovako podvučena u hadisi-šerifu. U suri Eš-Šuara navodi se da, kada oni koji su bili obožavani i oni koji su ih obožavali, i šejtani i njihove vojske kada svi budu sakupljeni u paklu i budu prebacivali jedni drugima, onda će oni koji su bili zavedeni potvrditi da su zalutali zato što su Jedinom druga pripisivali i jednake mu privodili. I reći će: “Danas se nalazimo u ovakvoj situaciji i nemamo zagovornika niti prisnog prijatelja.” Evo, u ovom ajeti-kerimu se vidi da smo u ovakvoj situaciji imali ovakvog, to bi bio vjetar u leđa i spas. Ovdje vidimo šta znači prisan prijatelj. Da nam Allah pomogne da nađemo takvog i da budemo dostojni takvih osoba. Kada je spomenuo pravog prijatelja, onda spominje i njegovu suprotnost.

“(…) Bude prijateljstva poput britke sablje, poput deja u voćnjaku i njivi (…).” Kao što zima učini mrtvim i stabla i sve zelenilo, tako i druženje s takvom osobom učini isto. Na jednom mjestu hazreti Mevlana nam kaže da je druženje s takvim ljudima poput sjedenja na hladnom kamenu. Ne samo da će ti uzeti tvoju toplinu nego će ti prebaciti i svoju hladnoću. Pogledajmo u ovom primjeru šta se sve odvija između ljudi što mi ne možemo ni registrirati, kakva zračenja imamo jedni na druge. “(…) Bude prijateljstva poput ranog proljeća, iz kog obnove i nebrojeni plodovi proizlaze (…).” Eh, ovakvo nam prijateljstvo treba, a i mi ovakvo prijateljstvo drugima da damo. “(…) Opreznost biva to da imaš loše mišljenje, da bi utekao i od zla se sačuvao. (…)”

Da bi utekao od prisustva lošeg prijatelja i sačuvao se ovog zla. “(…) ‘Opreznost je loše mišljenje’, rekao je to Resul. Na svakom je koraku zamka, o, nametljivče (…)”, o, blebetalo. Ovo je hadis koji smo i u jednom od prošlih dersova imali i već nekoliko puta na njega ukazuje hazreti Mevlana. Upoznali smo čovjeka i sada mi ne znamo koja će strana u njemu pokazati svoje lice, jer čovjek ima i ovu svijetlu, a ima i tamnu stranu. Takav je. I ako onu tamnu nije stavio pod kontrolu, očekivati je da nas s te strane nešto ujede. Ako smo oprezni i očekujemo da bi se to moglo desiti, desi li se to, bit ćemo budni da se sačuvamo. U protivnom, čovjek sazna tek kada dobije udarac, ali onda je već kasno. Iz te perspektive se kaže da je opreznost imati loše mišljenje zato što je čovjek takav, nikad ne znamo šta će se u njemu probuditi pod datim okolnostima.

“(…) Površina pustinje je ravna i prostrana. Na svakom koraku je zamka. Drsko ne nastupaj! (…)” Kako pustinja izgleda, rekli bismo da u njoj nigdje ništa nema i da je sve vidno. Međutim, hazreti Mevlana kaže da je u njoj na svakom koraku zamka. Na ovoj pustinji dunjaluka tako stvari izgledaju. “(…) Brdska koza brzo poskakuje govoreći: ‘Gdje je zamka?’ Kad pojuri, omča joj se oko vrata zategne (…)” Pustinja je i ravna je. Onda nam uvodi brdsku kozu koja po takvim vrletima skače i sigurna je. Eh, sada, kad se spusti u ravnicu, čovjek bi rekao da će joj biti vrlo lahko hodati. Ali, upozorava nas hazreti Mevlana na ove, nazoviravnice ili kratice u životu. Kada se opustiš, omča ti se oko vrata zategne. “(…) O, ti koji reče ‘gdje?’ – eto, gledaj! Ravnicu si vidio. Zasjedu nisi vidio. (…)” Eto, sad kad si upao u tu zamku, sad je gledaj. Vidio si ravnicu, ali zasjedu nisi. “(…) Bez skrovišta, zamke i lovca, o, lukavi, kad bi kujruk bio usred oranice? (…)”

To je zadnji dio azijske ovce. Odakle on da se nađe u oranici? To ukazuje na to da je zamka postavljena i da je lovac tu. Jedan od ashaba prišao je Poslaniku, s. a. v. s., iz pustinje je došao, bio je beduin, pa je tražio da mu nešto preporuči. Ovo mu je Poslanik rekao: “Uzimaj stvari s razborom, pa ako vidiš da je ta stvar u konačnici hajr po tebe, uzmi i sprovedi to u djelo. A ako vidiš i osjetiš da se iza toga krije neka opasnost i da bi to moglo sve naopako ispasti, suzdrži se i odustani od toga.” U ovome vidimo opet onaj hadisi-šerif: “Razmisli o izlasku prije ulaska.” Vidite, u ovom bejtu nam hazreti Mevlana spominje zadnji dio azijske ovce u oranici. Dobro otvori oči i gledaj znakove koji te okružuju. Doći će nam, ako Bog da, u Mesneviji jedan primjer koji ovo vrlo lijepo pojašnjava, pa ćemo ga i sada ukratko ispričati da nam ovo bude što jasnije. Dolazi čovjek, zlatar, ali onako, jedan sitni zanatlija, kod jednog poznatog zlatara pa mu kaže: “Daj mi vagu da izvagam svoje zlato.” A ovaj mu odgovara: “Nemam sito.” “Pa, čovječe, ne tražim sito, tražim vagu.” A onda mu ovaj opet kaže: “Ali ja nemam metle.” “Ve la havle”, u čudu će zlatar, “pa ja ne tražim metlu i sito, tražim vagu.” A onda mu ovaj poznati zlatar kaže: “Nemoj misliti da onako lupam riječi bezveze, moje riječi nisu besmislene, sada ću ti ih pojasniti. Ti si star čovjek, drhte ti ruke, pa kad budeš uzeo da vagaš to malo djelića zlata koje imaš, sve će ti se to prosuti. Onda ćeš doći meni i tražiti metlu, a ja ću ti dati metlu pa ćeš ti pomesti, ali ćeš s komadićima zlata pomesti i prašinu. Onda ćeš doći meni tražeći sito da to prosiješ. Pošto sam na početku vidio kraj tog posla, odmah ti kažem da ideš na drugo mjesto i da tamo tražiš. I selam ti bilo, mene se prođi.” U ovom slučaju vidimo da trebamo gledati znakove, osim ako čovjek okreće lice od njih ne želeći da ih vidi. Onda će vidjeti posljedicu.

Sada nam dalje o ovom gledanju znakova govori hazreti Mevlana: “(…) Pogledaj kosti i lobanje onih koji su drsko zemljom hodili! (…)” Baci pogled na groblja, odnosno upućuje nas na ajeti-kerim, esteizubillah: “Putujte po zemlji pa pogledajte kakav je bio kraj onih koji su poslanike u laž utjerivali.” Opet se vratimo na onaj početni ajet: “Pokoravajte se Allahu, pokoravajte se Poslaniku i oprezni budite.” Idi i gledaj kako su skončali. Kako to prepričano u jednom bejtu kaže Omer Hajjam: “O, ti moje oko, ako nisi ćoravo. Baci pogled na groblje, vidjet ćeš tamo jedan pored drugog leže vladar, uglednik, prosjak, siromah. A sad mrav u svojim ustima premeće njihov prah.” Kada se uđe u mezaristan, pogledaj, uzmi pouku, to je veliki ajet. I pogledajte i to, kada dođemo do ovakvih stvari, mi to ponovo podvučemo.

Pogledajte i tu jednu vrstu propagande od strane nekih škola, tipa: “Ne treba tamo ići, to treba sve srušiti i poravnati.” A zašto se tako govori? Zato što je to najmrže stanište nefsu. Njemu je najgore proći pored kabura, jer zna onaj ajeti-kerim: “Svaki nefs će osjetiti smrt”, i on to ne želi nikako. On bi volio da vječan bude. I sada gledajte šta su stariji ljudi prije radili. U mahalama su mezarja bila. Kada hodaš, da te to podsjeća na ono što te čeka sutra. Danas su mezarja protjerana na periferiju grada, daleko od očiju, da se to nikako ne gleda kada se prolazi. A sada neko, pod nekakvim okolnostima tumačeći, želi da ti i zabrani da vidiš mezarje, da ne gledaš taj jedan ajet. U hadisi-šerifu je to rečeno da se oni koji su otišli više ne boje i nemaju nikakve brige po pitanju smrti. Ali ostao im je žal za propuštenim. Pa kada čovjek prolazi, neka ima to na pameti i na hateru. (Nastavit će se)

Magazin “Stav” u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem prenosi u nastavcima dersove iz “Mesnevije” održane u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

PROČITAJTE I...

“Kada je u pitanju ostavština Alije Izetbegovića, veoma je teško izdvojiti nešto i narušiti cjelinu koju je on ostavio iza sebe. Ono što je zasigurno kao trajna kategorija ostalo iza Alije Izetbegovića jesu njegova djela, koja su prevedena na više od 10 jezika. Svakom ko je čitao knjige Alije Izetbegovića jasno je koliko su one još uvijek savremene i aktuelne, a samim tim i primjenjive. Iz tog razloga, Fondacija kao jedan od ključnih prioriteta u svom radu stavlja promoviranje i približavanje djela Alije Izetbegovića djeci i mladima. Načini čitanja i prikupljanja informacija kod mladih ljudi su se drastično promijenili, tako da se Fondacija okreće novim metodama da kroz društvene platforme, interaktivne radionice i digitalne medije animira mlade ljude i potakne ih da čitaju i istražuju o Aliji Izetbegoviću

Praktično, posljednji dan, kada smo mi rekli porodici da se očekuje smrtni ishod predsjednika Izetbegovića za dan-dva, on je primio tadašnjeg predsjednika turske Vlade Recepa Tayyipa Erdogana. Ta njegova snaga je bila fascinantna, rekao je ranije u ekskluzivnom intervjuu za AA prof. dr. Enver Raljević, dugogodišnji šef Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS-a i šef konzilija koji je liječio Izetbegovića

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!