fbpx

Memorijalni projekat „Što te nema” sutra u Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica

Memorijalni projekat „Što te nema”, umjetnice Aide Šehović, sutra će biti postavljen u Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima "SZ UN-a" Srebrenica, kojeg su u julu 1995. godine počinile vojne, policijske i paravojne formacije RS i iz Srbije

Memorijalni projekat „Što te nema”, umjetnice Aide Šehović, sutra će biti postavljen u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica, kojeg su u julu 1995. godine počinile vojne, policijske i paravojne formacije iz bh. entiteta RS i Srbije.

Projekat je napravljen od fildžana u koji se u znak sjećanja na žrtve genocida iz 1995. godine sipa kafa.
Jedan od fildžana koji će biti dio postavke biće posvećen Mustafi Hrustiću. Fildžan će postaviti njegove unuke Amina (9) i Adna (12) koje su se rodile i žive u Srebrenici.

”Mi našeg djeda znamo samo preko fotografija, jer je ubijen u genocidu. Nažalost, nismo ga uspjele upoznati. Mi ćemo čuvati preko slika sjećanje na djeda. Često dolazimo u Memorijalni centar, obiđemo mezar i proučimo Fatihu”, rekle su Amina i Adna koje su prije dvije godine dobile brata, koji je dobio ime po djedu Mustafi.

”Pored fildžana za njihovog djeda one će pokloniti za postavku još pet fildžana za moje amidže i amidižiće. Svi oni su ubijeni u genocidu. Pored mezara mog oca su i mezarovi amidže i njegovog sina”, istakao je Damir Hrustić, otac djevojčica i dodaje da je bitno da se čuva sjećanje i istina:
”Amina i Adna su dovoljno velike da znaju šta šta se desilo njihovom djedu. Nažalost, nisu imale priliku da ga upoznaju, uskraćeno im je da pamte one dječije trenutke provedene s djedom. Ja sam sinu odlučio dati ime po mom ocu. Sjećanje na naše voljene moramo čuvati dok smo živi, i nikad ne zaboraviti kako nam se opet ne bi ponovilo”.

Mustafa Hrustić ukopan je u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari 2005. godine.

PROČITAJTE I...

Ammar Jažić rođen je 17. marta 1987. godine u Sarajevu, gdje završava osnovnu školu. Kaže da nikad plaho nije volio školu, pa mu je pri upisu u srednju otac ponudio dva izbora: medicinsku kao dedo, ili muzičku pa da krene očevim stopama. Upisao je Srednju muzičku školu u Sarajevu, na Odsjeku za timpane i udaraljke kod profesorice Desanke Jovanović. Srednju muzičku školu završava dosta uspješno i nakon toga dobija stipendiju univerziteta Berklee College of Music iz Bostona. Međutim, ostaje u Sarajevu, gdje završava Muzičku akademiju na Odsjeku za kompoziciju. 2010. godine završava magistarski rad uradivši Simfoniju Islamicu, simfoniju koja je prvi put u historiji dobila prefiks “islamska”. Jažić za Stav podrobnije govori o Simfoniji Islamici i o tome šta ga je motiviralo da uradi ovakav magistarski rad, o vremenu provedenom na Akademiji, o svojim pogledima na muziku i na stanje muzike u Bosni i Hercegovini, o patriotskom žanru, turbo-folku, “Bosnatonu” i njegovom ocu Faruku Jažiću, kao i o brojnim drugim crticama iz života

Za ratne zločine počinjene u Semberiji kažnjena su osmerica pripadnika VRS-a i dvojica logoraša. Ukupno im je izrečeno 96 godina i 8 mjeseci zatvora. U haškim presudama političkom vrhu RS-a nedvojbeno se ističe uloga bijeljinskog Kriznog štaba u planiranju etničkog čišćenja. U presudi Radovanu Karadžiću piše: “Na čelu Kriznog štaba u Bijeljini bili su Milan Novaković i Ljubiša Savić (zvani Mauzer). Članovi Kriznog štaba bili su isključivo iz SDS-a ili istaknuti mještani lojalni toj stranci”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!