Mašala televizija

U cijelom Podrinju, odakle su Bošnjaci bili protjerani tokom rata, nema nijedne televizije koju su oni osnovali, a u nekim mjestima nema uopće televizije – u Zvorniku, Bratuncu i Srebrenici, naprimjer

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Hadžija Vahidin Mulamustafić iz Janje jedan je od onih ljudi koji, kako sam kaže, voli “turiti nos svugdje gdje se radi neki hajr”. A dosta toga i sam pokreće. Živi na relaciji Janja – Beč, nekoliko dana tamo, nekoliko ovamo. Po struci je građevinski inžinjer, vlasnik jedne male građevinske firme u Beču. Kaže da je kao izbjeglica devedesetih u Njemačkoj živio na “bonovima”. “Tada sam rekao: Dragi Allahu, ako Ti daš meni, ja ću uvijek dijeliti.” Tako i radi. Allah daje, a on prosljeđuje. “Ima ljudi koji vole novac potrošiti na odmor na Havajima, a ja ga volim potrošiti u neki hajr”, kaže Mulamustafić i dodaje da mu je porodica, pogotovo supruga Mevlida, velika podrška u svim hajr-poslovima.

Vahidin Mulamustafić osnivač je i vlasnik prve i jedine bošnjačke televizije u Podrinju i manjem bh. entitetu. U cijelom Podrinju, odakle su Bošnjaci bili protjerani tokom rata, nema nijedne televizije koju su oni osnovali, a u nekim mjestima nema uopće televizije – u Zvorniku, Bratuncu i Srebrenici, naprimjer.

Sve je krenulo od jednog lokalnog portala. “Ima već pet godina kako radi portal janja.ba i, shodno tome, imamo ovdje jednog kamermana Senada Hadžića, ujedno je i montažer koji je važan dio ove priče. Kupili smo kameru, a on pravi videopriloge i objavljuje ih na tom portalu. Prošle godine mu rekoh: ‘Senade, mogli smo, pošto to ova tehnologija omogućava, pokrenuti i televiziju.’ Kaže on: ‘I ja o tome već neko vrijeme razmišljam.’ Inače, ne postavljam sebi granice, volim izazove. Prvo smo mislili da napravimo televiziju Janja. Htio sam da vidim na koji način funkcionira TV Zvornik, ali TV Zvornik ne postoji, haj da vidim TV Srebrenica, nema ni TV Srebrenica. Da smo krenuli samo s TV Janja, ona ne bi mogla dugo opstati. Nema nas ovdje mnogo. A ovaj dio Podrinja je u medijskoj blokadi. Zato sam promijenio koncept tako da možemo pokrivati općine Bijeljina, Zvornik, Srebrenica i Bratunac, ali da studio napravimo ovdje u Janji i da se televizija zove Podrinje. Registrirao sam firmu ‘Podrinjemedia’ i pokrenuli smo internet-portal. Ko god misli da je jednostavno – nije, ima dosta posla i veoma mi je drago što sam odustao od koncepta TV Janja, vidim koliko fali narodu ovakav medij i još više sam motiviran i uvjeren da ovo nije pogrešan potez i da je to nešto što treba ovoj regiji”, kaže Vahidin.

Za sada na TV Podrinje i portalu Podrinjemedia.ba rade tri novinara: Elvir Ibrišimović za Bijeljinu i Janju, Elmedin Bošnjak za Zvornik, a Armin Majstorović za Bratunac i Srebrenicu. Trenutno traže novinara za Vlasenicu i Miliće.

“Gledaoce iz Sarajeva, Tuzle ili Zenice interesuje eksces u Podrinju – je li postavljena tabla u Srebrenici, da li su Bošnjaci reagirali, jesu li ljuti, jesu li koga udarili. Međutim, cilj naše televizije je da uđemo u avlije naših ljudi u Pobuđu, u Konjević-Polju… i da našim Bošnjacima kraj Drine i onima koji su se razmilili širom svijeta prenesemo čari Podrinja. Iako oni dolaze u Podrinje, želimo da još više dolaze, da ulažu ovdje. Učinit ćemo sve da našim Bošnjacima Podrinjcima širom svijeta vratimo tu želju, ako se ugasila ta iskra, da se opet upali. Emisije iz naše produkcije idu upravo u tom smjeru. Ne želimo se dodvoravati publici u Sarajevu ili Zenici, mi imamo naše Podrinjce, oni su naša publika”, priča Vahidin.

“SATARAŠ” IZ JANJE

On je, kako kaže, svjestan da je mogao kupiti program od neke druge TV kuće, ali isto tako zna da se kupljenim programom ne može približiti Podrinjcima u Americi, Australiji, ili bilo gdje drugo – to mora biti program iz vlastite produkcije. Upravo zato TV Podrinje, iako je još u testnoj fazi, već ima tri emisije iz vlastite produkcije.

“Najvažnija emisija zove se Mašala. Njome želimo razbiti negativnu percepciju kod Bošnjaka da ovdje ništa ne valja. Želimo vratiti tu riječ koja je zapostavljena. Postali smo ljubomorni jedni na druge, kada čujemo da je neko uspješan, ne znamo reći mašala nego tražimo mahane – da je lopov, da se nakrao itd. Volio bih da se vratimo našim korijenima, da pohvalimo jedni druge, da kažemo mašala. Koncept emisije je da obilazimo Bošnjake širom Podrinja koji su došli u Podrinje, koji rade i ne kukaju, koji pokazuju da se od rada može živjeti”, kaže Vahidin.

Cilj je ove emisije pričati o običnom čovjeku kojeg se ne spominje mnogo, koji nije pred kamerama. Upravo na osnovu života običnog čovjeka ljudi se odlučuju hoće li ostati u Bosni i Hercegovini. Bitno je prikazati uspjeh običnog čovjeka i dati snagu drugima da i sami krenu i naprave svoju uspješnu priču.

Druga emisija zove se Iz sehare. “Obilazimo stare dede i nene širom Podrinja da vidimo kako se prije živilo, kako su se ženili i udavali. Gledao sam prvu emisiju. Nevjerovatno je šta sve ljudi pričaju. To je važna emisija zbog omladine, da mladi vide kako se nekad živjelo, da vide da život nikad nije bio lagan i jednostavan. Treće emisija je Upoznajmo Podrinje. Putem nje svake sedmice predstavljamo neko mjesto, njegovu historiju i običaje, imamo i dron koji to snima. Četvrta emisija je u pripremi, a riječ je humorističkoj emisiji Sataraš show. Želimo njome predstaviti Podrinje kroz humor, a emisiju će raditi grupa omladinaca. To je ono što mi u ovom kapacitetu možemo. U 19 sati puštat ćemo dnevnik RTVTK, a od 19.30 hroniku Podrinja. To je naša informativna emisija. Trudit ćemo se onoliko koliko smo u mogućnosti. Meni je zaista drago da budem dio ovog projekta”, objašnjava Vahidin.

TV Podrinje obilježavat će svaki 11. u mjesecu na prigodan način, dokumentarnim filmovima o stradanju Bošnjaka, a tog dana neće biti muzike na TV-u. Osim toga, ova vrijedna ekipa planira jedan dan u mjesecu proglasiti ekološkim danom u Podrinju, kada bismo zajedno s mještanima jedan dan u mjesecu čistili po jedno naselje širom ove regije.

Mulamustafić ističe da je ovo jedina privatna televizija koja se u potpunosti stavila na raspolaganje društvu.

“Samo je iskra ove televizije u Janji, ali ja je poklanjam mom Podrinju. Ja sam samo pokrenuo projekt, a ko god ima ideje, neku viziju, može doći i biti dio ove priče. Samo ako radimo zajedno, možemo i opstati. Naravno, očekujem i podršku od naših ljudi iz dijaspore. Već imamo dvije reklame od naših Bošnjaka u Beču koji ondje imaju svoje firme. Njima te reklame ne trebaju, ali oni žele pomoći rad televizije. Svi ljudi koji rade na ovoj našoj televiziji žive u Podrinju s porodicama i žele ugraditi dio sebe u ovaj projekt. Od 1. maja svi su prijavljeni u radni odnos”, priča Vahidin.

Program televizije već se emitira u testnoj fazi preko portala podrinjemedia.ba, a uskoro bi trebala krenuti i realizacija ugovora za emitiranje na platformi “Moja TV” “BH Telecoma” i još nekoliko operatera u Kalesiji i Živinicama.

 JAVNA KUHINJA U JANJI

Vahidin je, kako nam je ispričao, prvo bio izbjeglica u Njemačkoj, zatim je 1994. godine ostavio ženu i dijete u jednoj sobici u toj zemlji i došao u Teočak da se bori.

“Njih dvoje sam ostavio u amanet dragom Allahu i došao u rat. Nisam htio da nekad, kada se rat završi, moje dijete prođe putem i čuje kako neko govori da je njen babo pobjegao”, priča Vahidin, koji je prije tri godine u Janji osnovao javnu kuhinju. Kaže da u njoj nema pravila ko može dobiti hranu, svako ko prijeđe prag mora dobiti obrok. Značajnu podršku radu javne kuhinje daju i naši ljudi iz dijaspore svojim novčanim prilozima.

Mulamustafić je i predsjednik Udruženja demobiliziranih boraca općine Bijeljina. Tužan je, kaže, zato što demobilizirani borci iz Janje i Bijeljine ne mogu imati nikakva prava koja ostvaruju demobilizirani borci Armije RBiH u Federaciji BiH. “Često nam kažu: ‘Registrujte se u Tuzli i dobit ćete pomoć’, ali mi to ne želimo, mi smo ovdje i ne idemo nikuda”, ističe Vahidin.

Jedan od projekata na koje je ponosan jeste i IT akademija “Emanet”. Priča kako je prošle godine u Njemačkoj sreo Admira Kulina, porijeklom iz Foče i Mensura Baćevca, koji ima jednu od vodećih firmi u oblasti medicinske elektronike u Njemačkoj, ali ima problem s pronalaskom programera.

“Kažem ja njemu: ‘Pa kako, bolan, nemaš?! U Janji toliko obrazovanih ljudi bez posla, samo ih treba prekvalificirati.’ Tako dođemo na ideju o osnivanju akademije. Danas akademija ima dvanaest polaznika. Profesori dolaze tri dana iz Sarajeva. Polaznici ništa ne plaćaju, dobiju laptop, besplatan kurs engleskog i zagarantiran posao kada završe obuku”, kaže Vahidin.

Na kraju razgovora Vahidin ističe da bi volio da neko od nadležnih čuje za njegovu ideju o potrebi ukidanja Ministarstva za izbjeglice, jer 24 godine nakon rata nema više potrebe za tim. Povratnicima, smatra on, treba ministarstvo za razvoj nerazvijenih dijelova, treba im strategija razvoja shodno prirodnim bogatstvima i kapacitetima. Ministarstvo za izbjeglice ima individualni pristup, da povratniku kravu ili plastenik, a on to proda. Ministarstvo razvoja trebalo bi da usmjerava razvoj na osnovu kvalitetne strategije.

PROČITAJTE I...

Činjenica je da su Bošnjaci i Albanci prevagnuli u korist nezavisnosti Crne Gore tokom referenduma o nezavisnosti održanog 2006. godine. Crnogorske vlasti, kažu naši sagovornici, i danas pamte taj potez i zalaganje muslimana za nezavisnost svoje zemlje, te je to jedan od glavnih razloga zašto muslimani u Crnoj Gori imaju veoma dobar odnos s vlastima, koje u velikoj mjeri podržavaju aktivnosti ove vjerske zajednice

Poštivati zaštićene vrijednosti u islamu, život, vjeru, slobodu, imetak, porodicu i čast, svakom muslimanu, pa i onome koji nosi vojničku uniformu, stroga je obaveza. Ljudski život Božiji je dar. Oduzeti ga nekome ili ga skrnaviti na bilo koji način, bez prijeke potrebe i nužde, u granicama propisanog i dozvoljenog, znači uzimati Božije prerogative u svoje ruke i urušavati savršeno Božije djelo. U tom smislu, svako djelovanje usmjereno protiv ovih vrijednosti je zabranjeno, a postojanje određenih sistema njihove zaštite nužno

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!