fbpx

Manje prostora za greške i štelu

U praksi je bilo poteškoća prije svega zbog toga što su se i fakulteti i budući studenti prvi put susreli s ovakvim načinom upisa. Bilo je dosta tehničkih problema i nedostataka koji su u hodu rješavani. Ipak, generalna je ocjena, uz izuzetak nekoliko fakulteta, da je informacioni sistem dobar, uveliko je pojednostavio i olakšao sistem upisa te ga učinio transparentnijim

 

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Pandemija virusa SARS-CoV-2 promijenila je mnogo toga u našim životima, natjerala nas da više koristimo tehnologiju gdje god je to moguće. Ni Univerzitet u Sarajevu nije izuzetak. Upravo zbog pandemije, na Univerzitetu je prvi put proveden online upis studenata putem informacionog sistema “eUNSA” uz podršku Univerzitetskog teleinformatičkog centra (UTIC).

“Sistem online upisa na Univerzitet u Sarajevu kreiran je u skladu s najnovijim trendovima i dostignućima informacionih tehnologija, kome se pristupa putem bilo kojeg uređaja konektovanog na internet. Sistem osigurava najviše standarde integriteta i sigurnosti podataka koje obrađuje. Sistem pokriva cijeli proces, od pretraživanja fakulteta / akademije prema željenim kriterijima, preko prijava odabranih fakulteta / akademije, te uvida u rezultate po fakultetima / akademijama, pa do ostvarenja prava upisa na fakultet / akademiju. Kandidatima omogućava brz i direktan uvid u lične podatke, ocjene te posebna postignuća važna za upis ostvarena tokom srednjeg obrazovanja, daje detaljnu kalkulaciju bodova za svaki prijavljeni fakultet / akademiju prema uvjetima koje propisuju fakulteti / akademije, kao i uvid u položaj koji zauzimaju na rang-listi jednog fakulteta / akademije, a u skladu s odabranim prioritetima i brojem ostvarenih bodova”, stoji u zvaničnom opisu informacionog sistema.

Međutim, u praksi je bilo poteškoća prije svega zbog toga što su se i fakulteti i budući studenti prvi put susreli s ovakvim načinom upisa. Bilo je dosta tehničkih problema i nedostataka koji su u hodu rješavani. Ipak, generalna je ocjena, uz izuzetak nekoliko fakulteta, da je informacioni sistem dobar, uveliko je pojednostavio i olakšao sistem upisa, te ga učinio transparentnijim s manje mogućnosti za pogreške. Sistem će se sigurno nadograditi kako bi se ispravili nedostaci uočeni u prvoj godini korištenja i trebao bi zaživjeti i u budućnosti.

Kako rekosmo, ima izuzetaka kojima informacioni sistem ne odgovara zbog vlastitih fakultetskih specifičnosti. Primjera radi, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu ima dosta primjedbi na “eUNSA”. U dopisu koji je rukovodstvo ovog fakulteta uputilo Rektoratu Univerziteta u oštrom tonu govorili su o informacionom sistemu “eUNSA” te ne kraju kazali da će usvojiti konačne liste kandidata kakve je dostavila Komisija za prijem studenata, a ne kakve je dostavio UTIC.

Naime, informacioni sistem generirao je preliminarne liste i poslao ih Komisiji za upis Filozofskog fakulteta. Komisija je, uvažavajući žalbe kandidata, poslala UTIC-u korigiranu listu koja je trebala postati konačna. Desilo se to da je UTIC kao konačnu listu objavio preliminarnu listu sa svega nekoliko izmjena.

“Sistem nije prepoznao ništa od onoga što čini specifičnost našeg fakulteta, niti su uvažene naše generalne primjedbe na ovakav program e-upisa. Ne možemo dozvoliti da se tijelo koje je naša tehnička podrška (UTIC) postavlja u poziciju ‘iznad’ odluke Vijeća Filozofskog fakulteta, ne smije se derogirati i obesmišljavati rad Komisija time što ćemo se svi, i studenti i nastavnici, prilagođavati jednom nefleksibilnom računarskom programu umjesto da bude obratno, ne može se dobrim dijelom ići protiv slobode izbora studenata, premda upravo na tome insistiraju kreatori ovakvog programa. Sve je ovo s naše strane više puta rečeno, napisano i proslijeđeno na relevantne adrese, ali na žalost nije bilo odgovarajućeg odaziva s druge strane. Stoga, ono što nam preostaje u ovakvoj situaciji jeste da, boreći se za vlastite odluke i dostojanstvo članova Komisije i Vijeća Filozofskog fakulteta, izglasamo i na našoj web-stranici objavimo one konačne liste koje su nam dostavile Komisije i koje je jednoglasno usvojilo Vijeće Fakulteta. A za tehnička rješenja ‘ugradnje’ ovako korigiranih lista u ‘sistem’ odgovoran je i zadužen UTIC kao naša tehnička podrška. I ništa više i ništa manje od toga”, stoji u dopisu koji je potpisao dekan Filozofskog fakulteta Muhamed Dželilović.

Prodekan za nastavu na Veterinarskom fakultetu Rizah Avdić kaže da kod njih nije bilo problema s online upisom studenata, sve je išlo glatko i jednostavno.

“Radim na upisu studenata već dvadeset godina, najčešće kao predsjednik Komisije za prijem studenata i ovaj sistem mi se jako sviđa, dobro je osmišljen i vjerovatno će se još dorađivati. Ko je pratio upute, nije imao nikakvih problema. Kandidat uploaduje dokumente, Komisija to dobije i pregleda, sistem boduje kandidate, na kraju se verifikuju preliminarne liste, Komisija sagleda žalbe studenata, pošaljemo UTIC-u i oni nam vrate konačne liste. Sistem sve tretira jednako. Super je, niko nema mogućnost da bilo šta ‘barće’, da je moj sin kandidat, ja tu ne mogu ništa, sistem boduje. To je najbolja stvar. Dvadeset godina me svakog ljeta zovu mogu li vidjeti za ovoga, za onoga. Sad mi se niko ne javlja s takvim željama. Mi uopće ne možemo znati gdje je ko na listi jer su šifrirani kandidati, dok ne izađe preliminarna lista, mi to ne možemo znati, tek kada lista bude objavljena, vidimo imena”, objašnjava Avdić.

Prema njegovim riječima, jedini problem je što sistem nije obrađivao strane državljane pa su to morali ručno uraditi. Avdić ističe da su imali izvanrednu podršku iz UTIC-a, brzo su rješavali sve tehničke probleme i nedoumice. Informacioni sistem olakšao je rad komisijama za prijem studenata, ali i studentima.

Avdić dodaje da je posebno dobra stvar to što je sistem uvezan s informacionim sistemom srednjih škola Kantona Sarajevo pa je automatski povlačio ocjene kandidata iz Kantona Sarajevo. Bit će odlično kada svi kantoni budu imali takve informacione sisteme.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta Jasmin Velagić kaže da ovaj fakultet nije imao nikakvih problema u vezi s online upisom.

“Kakav je, takav je, imali smo nekih primjedbi, ali to smo rješavali u hodu. Kada se nešto uvodi, prvi put je teško, dosta je fakulteta, dosta različitih zahtjeva, svi imaju drugačije prakse i teško je sve to uklopiti u jedinstven sistem. Studenti su imali mogućnost da izaberu više fakulteta, što je nama relevantno, nekom drugom fakultetu nije, i obrnuto. Uglavnom, kako je bilo na početku, na kraju je ispalo sasvim dobro”, kaže Velagić.

Član Komisije za upis na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Alen Mujčinović ističe da jeste bilo problema tehničke prirode, ali to je razumljivo jer je informacioni sistem tek kreiran i nadograđivan u hodu, ali generalno, sistem je olakšao posao komisijama za upis i smanjio prostor za greške.

“Nama je posao samo da verificiramo diplome i ocjene. Ranije smo morali ručno unositi ocjene u tabele pa se znalo desiti da pogriješimo i morali smo po nekoliko puta provjeravati sve ocjene. Sada je to jednostavnije, nema toliko prostora za pogrešku. Što se tiče nedostataka, jedan od njih je da se ne možete vratiti polje unazad da ispravite grešku nego morate pisati provajderu pa onda provajder ispravlja grešku. Dobra stvar je to što svi članovi komisije imaju uvid u sve što se unosi u program, pa je time i transparentniji i uvijek drugi član komisije može vidjeti ako je neko napravio grešku. Jedna od primjedbi jeste i to da, kada mi verificiramo podatke, sistem generira kompletne rezultate tek za 24 sata, a kandidati vide samo dio rezultata i onda zovu uplašeni da im nisu unesene ocjene na kojima dobijaju najviše bodova. Možda je nedostatak, a možda i prednost, zavisi kako ko gleda na to, mogućnost da studenti izaberu više fakulteta, pa se dešava da neko kome je neki fakultet treći izbor, a ima bolje ocjene, potisne s liste nekoga kome je taj fakultet prvi izbor, a ima nešto lošije ocjene. Međutim, to je prednost koju imaju bolji učenici i dobro je da oni imaju mogućnost da biraju”, kaže Mujčinović.

Sistem je, dodaje on, bio nužan zbog pandemije virusa, ali se odlično pokazao, samo ga treba malo doraditi.

Ni na Fakultetu političkih nauka nije bilo značajnijih problema. Dekan ovog fakulteta Sead Turčalo kaže da bi bilo bolje da je bilo vremena da se informacioni sistem testira, da se učenici upoznaju s informacionim sistemom, ali situacija je zbog virusa takva da se moralo ići u implementaciju odmah. No, Fakultet političkih nauka bio je na raspolaganju budućim studentima ako im zatreba pomoć prilikom korištenja informacionog sistema pa su zajednički uspjeli bez problema proći online upis.

Najbolje od svega je, kaže Turčalo, što kandidati nisu morali dolaziti na fakultet i tako praviti gužvu, kako se obično dešavalo tokom upisa, sve su mogli završiti s bilo kojeg mjesta na planeti uz pristup internetu.

 

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

Za razliku od ostatka Bosne i Hercegovine, u Mostaru će lokalni izbori, prvi nakon onih iz 2008. godine, biti održani 20. decembra 2020. godine, tako da mostarska dijaspora ima nešto više vremena za pripreme za sudjelovanje na izborima. Svi Mostarci širom svijeta mogu se prijaviti za glasanje do 6. oktobra u ponoć

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!