fbpx

Mali vojnici   

Južni Sudan izuzetno je siromašna zemlja s malim resursima. Ceste su u vrlo lošem stanju i najmanje tri mjeseca godišnje zemlja bude pogođena poplavama. Sedam miliona ljudi gladovalo je prošle godine, a situacija je još teža za djecu koja su oslobođena službe u oružanim skupinama.

 

Djeca vojnici, jedno od naslijeđa ratova dvadesetog stoljeća, još uvijek su pod oružjem u nekim zemljama svijeta. Razne milicije na silu regrutiraju na hiljade djece učeći ih rukovanjem oružju i navikama koje je kasnije nemoguće iskorijeniti. Međunarodne organizacije tvrde da gube bitku za demobilizaciju u Južnom Sudanu, jednom od posljednjih mjesta na kojem se djeca mobiliziraju čak i u redove vladinih trupa.

Jean Lieby iz UNICEF-a u Južnom Sudanu kaže da imaju “oko 300 djece koja trebaju biti oslobođena iz vojske, ali UNICEF ima vrlo malo sredstava za podršku njihovoj reintegraciji u društvo. Potrebna im je psihosocijalna podrška, stručna ili integracija u školu. Oni ​​također trebaju osnovne higijenske potrepštine, poput sapuna ili četkice za zube. UNICEF ​​se nada da će podržati reintegraciju više od 2.000 djece koja moraju napustiti oružane skupine ove godine. Trošak resocijalizacije svako djeteta procijenjen je na 1.996 dolara.”

U toj su zemlji humanitarne organizacije potvrdile otmicu 5.988 djece koju su regrutirale razne oružane skupine. No, s obzirom na trajanje i opseg sukoba, procjenjuje se da bi do 19.000 djece moglo biti pogođeno takvim otmicama. Resocijalizacija je teška, pogotovo kada su djevojčice u pitanju. One nisu samo obučavane za borbu nego su korištene kao kuharice ili kao seksualne robinje.

Južni Sudan izuzetno je siromašna zemlja s malim resursima. Ceste su u vrlo lošem stanju i najmanje tri mjeseca godišnje zemlja bude pogođena poplavama. Sedam miliona ljudi gladovalo je prošle godine, a situacija je još teža za djecu koja su oslobođena službe u oružanim skupinama.

Kada se vrate normalnom životu, ako im to uspije, onda neki od njih opišu zvjerstva koja su bili primorani činiti.

“Ako se vaš prijatelj opire obuci, udari ga pištoljem. Ako pobjegne, upucaj ga u nogu. Ako odbije naredbu, ubij ga. Hrane nikada nije bilo dovoljno. Morate trčati, skakati, koristiti drveno oružje. Ako odbijete, oni će te kazniti vezanjem i stavljanjem da stojiš na suncu satima dok te udaraju granom, mene su jedan dan udarili 40 puta”, samo je jedno od svjedočanstava koje su zabilježili uposlenici UNICEF-a.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!