Louvre Abu Dhabi: Umjetnički odraz na pustinjskom pijesku

Važno je istaći da eksponati koji se mogu vidjeti u ovim paviljonima ne predstavljaju “drugu ligu” svjetske umjetnosti, nešto što je samo skupljalo prašinu u muzejskim depoima Francuske, već naprotiv, riječ je o respektabilnim i veoma slavnim umjetničkim djelima

 

Kada sam u novembru 2012. godine, na putu prema izložbenim paviljonima Abu Dhabi Art Faira, prošao pored tek formiranog velikog gradilišta Louvra Abu Dhabi, na velikoj informativnoj tabli pisalo je: “Završetak radova: 2015. godina.” Kako to ponekad biva s velikim građevinskim projektima, pričekalo se još tačno dvije godine, dok u novembru 2017. muzej konačno nije otvoren.

Sama ideja da se izgradi još jedan, ovaj put “pustinjski Louvre”, imala je svoje oponente među stručnjacima. Smatralo se da je to besprimjeran pokušaj trivijalizacije umjetničkog blaga i igranje s francuskim nacionalnim ponosom. Ipak, radilo se o veoma dobro osmišljenoj ideji koja je trebala svjetske muzeje uvesti u novu eru djelovanja u kojoj bi umjetnički komercijalizam dobio posebnu stratešku dimenziju. I zaista jeste tako bilo. Finansijski ugovor između Francuske i UAE najveći je u historiji kulturne razmjene ovog tipa, a može se porediti još samo s poslovnim ugovorima velikih tehnoloških korporacija. Međutim, Louvre neće zauvijek ostati u UAE. Ugovor je potpisan na trideset godina i toliko će novi muzej imati pravo da nosi ime Louvre Abu Dhabi. Stalna kolekcija ostat će samo deset godina, dok će povremene biti izlagane narednih petnaest godina. U međuvremenu će, barem tako logika nalaže, domaćini formirati vlastitu kolekciju. Cijena kompletnog ovog aranžmana iznosi približno 1,3 milijarde dolara.

Prema tome, cilj francuske države kroz ovaj projekt bio je da spoji ugodno s korisnim, odnosno da uz ogromnu materijalnu dobit ostvari i određen kulturni utjecaj, dok su vlasti UAE dobile priliku stjecanja globalnog kulturnog statusa, pa se i kod samog otvaranja forsirala priča o značaju internacionalnog dijaloga putem umjetnosti. Naravno, uspjeh za ovaj muzej nije bio unaprijed zagarantiran, mada se očekivalo da će ovakav potez napraviti domino-efekt i omogućiti i drugim velikim muzejima da ugovore slične projekte. Da ipak neće biti jednostavno, barem kada su megalomanska ulaganja u pitanju, pokazuje projekt Guggenheim muzeja u istom gradu, čija je gradnja privremeno obustavljena.

Ipak, muzeji se imaju čemu nadati. Danas živimo u vremenu kada kulturni turizam doseže svoj vrhunac, a muzeji postaju epicentri interesiranja zbog svog imidža. Louvre jeste muzej, ali je i brend, kao što brend predstavljaju i ostale velike institucije poput Metropolitana u New Yorku, Ufizzija u Firenci, Pradu u Madridu, ili Britisha u Londonu. Zbog toga zarade muzeja konstantno rastu, a one ne dolazi samo od prodaje ulaznica već i putem prihoda od galerija za poklone, izdavaštva, gostujućih izložbi, prodaje autorskih prava, različitih stručnih usluga i reklamiranja. Međutim, Louvre Abu Dhabi tek treba da se pokaže uspješnim projektom. U prvoj godini imali su približno milion posjeta, što je dobro, ali još daleko u poređenju s drugim velikim muzejima.

KUPOLA ZLATNOG SJAJA

Zdanje Louvra Abu Dhabija fenomen je sam za sebe i predstavlja vjerovatno najuzbudljiviji muzejski prostor na svijetu. Autor je, kako se i očekivalo, Francuz Jean Nouvel, jedan od najznačajnijih arhitekata današnjice, poznat i po mnogim drugim ostvarenjima, poput Tour de Verrea u New Yorku, Nacionalnog muzeja u Dohi ili One Central Park u Sydneyu. Muzej je podignut na Saadiyat Islandu, kulturnom distriktu grada koji je još u svojoj razvojnoj fazi, ima približno 24.000 kvadratnih metara izlagačkog prostora i kompletan je natkriven ogromnom kupolom dužine 180 metara. Kupola je i najspektakularniji dio građevine. Sastavljena je od približno 8.000 metalnih profila zvjezdastog oblika koji zajedno formiraju kompleksan geometrijski uzorak koji podsjeća na primjere iz islamske umjetnosti. Danju kroz njene otvore probijaju sunčane zrake koje na zidovima stvaraju interesantnu igru svjetlosti, dok noću kupola zbog reflektora dobija svoj zlatni sjaj. Sve ovo na posmatrača ostavlja nevjerovatan dojam, pogotovo što kupola natkriva i dio mora pa je centralni dio građevine na neki način zamišljen kao obalna promenada s koje možete ulaziti u različite muzejske prostorije.

Eksponati se mogu vidjeti u dvanaest poprilično konvencionalnih, ali prostranih i vrhunski opremljenih izložbenih prostorija koje se koridorima nadovezuju jedna na drugu, stvarajući utisak “putovanja” kroz historiju umjetnosti. Osim stalne postavke, muzej ima dodatne paviljone za povremene i gostujuće izložbe, zatim dječiji muzej, auditorij, studio, prostor za predavanje, mesdžid, restoran, kafe i galeriju s poklonima. Sve vam ovo daje razloga da se u muzeju zadržite veći dio dana.

REMEK-DJELA SVJETSKE UMJETNOSTI NA JEDNOM MJESTU

Manje je poznato da Louvre Abu Dhabi objedinjuje umjetnička djela iz čak trinaest različitih francuskih muzeja, a među njima svakako treba izdvojiti Muzej Orsay, Muzej dekorativne umjetnosti i Centar Pompidou. Za razliku od Louvra u Parizu, čija se kolekcija završava s impresionistima, u Abu Dhabiju možemo vidjeti i savremenu umjetnost, što je svakako velika prednost. Generalno gledajući, kao i kod svakog velikog muzeja, i ovdje su kolekcije predstavljene hronološki i obuhvataju više-manje kompletnu poznatu historiju umjetnosti, a svaki od dvanaest izložbenih paviljona ima svoju priču i naslove: Prva naselja, Prve velike sile, Civilizacije i kraljevstva, Univerzalne religije, Azijski putevi trgovine, Od Mediterana do Atlantika, Svijet iz perspektive, Značaj suda, Nova umjetnost života, Moderni svijet, Izazovi modernosti i Globalna faza.

Važno je istaći da eksponati koji se mogu vidjeti u ovim paviljonima ne predstavljaju “drugu ligu” svjetske umjetnosti, nešto što je samo skupljalo prašinu u muzejskim depoima Francuske, već naprotiv, riječ je o respektabilnim i veoma slavnim umjetničkim djelima. Nakon što pogledate eksponate vezane za prahistoriju, mezopotamske kulture i stari Egipat, u čijem je sklopu izložen i sarkofag princeze Henutavi, kao i velika statua faraona Ramzesa II, a zatim i one iz antičkog perioda, bilo je za očekivati da se islamskoj umjetnosti dalo malo više prostora, a pogotovo je sadržajno dobro predstavljena umjetnost metala i porcelana od 13. do 16. stoljeća, kao i nekoliko remek-djela osmanske umjetnosti, među kojima se ističe veliki i veoma dobro očuvan “ushak” tepih iz 16. stoljeća. Nažalost, gornji dio tepiha ne vidi se zbog slabog osvjetljenja, a isti problem možemo vidjeti i u još nekim salama.

Osim ovoga, u usiljenoj želji da se potencira zbližavanje kultura i religija, odabrana su i neka ne baš prikladna rješenja. Tako u jednoj izložbenoj sali na istim staklenim policama možemo vidjeti prezentaciju kipa Djevice Marije s malim Isusom (Merjem i Isa, a. s.) i starog rukopisnog Kur’ana iz 13. stoljeća. Osim što jedno drugo isključuje, zbog prirode tumačenja lika Marije / Merjem i Isusa / Isaa u kršćanstvu i islamu, ovaj koncept i vizualno izgleda veoma nezgrapno i nedorečeno pa ga možemo uzeti kao ozbiljan izložbeni promašaj muzeja.

Za razliku od ovoga, postavka posvećena velikim geografskim otkrićima evropskih i islamskih naučnika, kartografa, putopisaca i moreplovaca s izloženim starim kartama, globusima i mjernim instrumentima pun je pogodak i ima izuzetan kulturološki značaj.

Posjetioci mogu uživati i u kolekciji dalekoistočne umjetnosti, prije svega onoj iz Indije, Kine i Japana, u kojoj su prikazani kaligrafski radovi, oružje, porculan i tradicionalna japanska odjeća s naglaskom na samurajsku tradiciju. Većina ovih radova prezentirana je u zatamnjenim sobama koje bi trebale biti bolje osvjetljene pa se mnogi eksponati nalaze u polutami, čak toliko da jedva možete pročitati tekstove na informativnim tablicama.

Osim ovoga, sasvim je bilo očekivano da vidimo veoma opširno prezentirana djela evropskog slikarstva od 16. do 19. stoljeća. Svakako, najveća zvijezda kolekcije jeste Leonardova slika La belle Ferronniere, a vjerovatno će joj se uskoro pridružiti i basnoslovno plaćena slika Salvator Mundi istog autora.

Veoma je opširno prezentirano portretno slikarstvo 17. i 18. stoljeća, pri čemu je posebno istaknuta poznata slika Napoleon prelazi Alpe Jacques-Louisa Davida, kao i pejzažno 19. stoljeće s posebnim naglaskom na impresionizam, a na koje se nadovezuju Van Gogh, Gauguin i Cezanne. Kao kuriozitet, izložena je i slika poznata kao Whistlerova majka američkog slikara Jamesa Whistlera, kao i Maneov Frulaš.

Za publiku je posebno interesantna postavka modernog i savremenog slikarstva. Osim “neizbježnog” Picassa, možemo vidjeti radove Braquea, Kandinskog, Mondriana, Gicamettija itd. U posebnoj dvorani izložena je američka, japanska i arapska savremena umjetnost, a od živih autora najviše pažnje privlači Fontana svjetlosti kineskog umjetnika Ai Weiweija.

Generalno gledajući, Louvre Abu Dhabi mjesto je za umjetničke sladokusce i svojevrsni je odraz francuskog Louvra na pijesku Arabijskog poluotoka. Oduševljava arhitekturom, ali i respektabilnom umjetničkom postavkom. Muzej je prilično velik i treba vam najmanje tri sata za obilazak nabrzaka, ili barem šest sati za pažljivo pregledanje, a još ako izdvojite vrijeme za veliki dućan za poklone, restoran i kafeteriju, kao i šetnju unutrašnjom muzejskom promenadom i razgledanje kupole, onda vam ne gine cjelodnevni boravak.

PROČITAJTE I...

Mi se imamo čime ponositi, ali, nažalost, nemamo za to vremena. U ovom trenutku imamo najozbiljnije nasrtaje na našu zemlju koji su toliko oslabili naše tkivo da je opstanak i naroda i zemlje upitan više nego 1992. godine. Ključni je problem u tome što smo uspavani, što smo prepustili da nam društvo kreiraju oni koji čuvaju ideologiju genocida, da ga oblikuju kriminalci i mediokriteti

Muzej se nalazi na Sultan Ahmedovom trgu, preko puta istoimene džamije, na mjestu nekadašnjeg bizantijskog hipodroma. Smješten je u objekt Ibrahim-pašinog konaka, velike kamene palače koja je jedna od rijetkih sačuvanih rezidencijalnih objekata u Istanbulu iz ranog osmanskog perioda

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!