Loši gubitnici ne uviđaju uzroke poraza

Dok se histerisanje i apokaliptične izjave i saopćenja donekle i mogu razumjeti, šovinistički govor mržnje, i to ne samo prema onima koji su izabrali Željka Komšića nego prema čitavom bošnjačkom narodu, posve je neprihvatljiv.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Izborni poraz Dragana Čovića opet je izvukao najgore elemente i sentimente iz hrvatske političke i medijske scene. Dok se histerisanje i apokaliptične izjave i saopćenja donekle i mogu razumjeti, šovinistički govor mržnje, i to ne samo prema onima koji su izabrali Željka Komšića nego prema čitavom bošnjačkom narodu, posve je neprihvatljiv.

Upravo takvoj kategoriji pripada mrzilačko-plačljivi tekst Marijana Knezovića u kojem Komšićev izbor vidi kao čin patološke mržnje “bošnjačke većine” uz varijante nezaobilaznog “pomozi sirotu na svoju sramotu” elementa hrvatske mitologije o nezahvalnim “muslićima”.

Slično je i s tekstom Mate Mijića na Večernjem.hr, u kojem se za izbor Komšića optužuju i “vehabijska sela”, konstruira se mučka svebošnjačka zavjera i na kraju poziva na novi politički kurs kojim bi se spremno dočekao navodni skori raspad “dejtonske Bosne i Hercegovine”.

Naravno, u tom su duhu i izjave Čovićeve dvorske lude Marija Karamatića, koji je ko zna koji put pozvao na otcjepljenje, umišljajući valjda da je Bosna i Hercegovina nekakav zbir zasebnih teritorija, a ne nedjeljiva država s hiljadugodišnjim kontinuitetom.

To su samo neke od reakcija, i to one blaže vrste, no one u svojoj suštini, ali i načinu artikulacije, nose sve uzroke i razloge Čovićevog poraza i Komšićeve pobjede. Indikativno je da njihovi autori nisu ni najmanje svjesni te činjenice.

PROČITAJTE I...

Danas, skoro tri decenije kasnije, tu zastavu ne možete vidjeti u Historijskom muzeju. “Sklonjena je iz postavke izložbe o opkoljenom Sarajevu. To je odluka uprave Muzeja, na čelu s direktoricom Elmom Hašimbegović, njoj se jednostavno zastava s ljiljanima ne sviđa”, tvrde u razgovoru za Stav neki od uposlenika Muzeja iziritirani načinom na koji već šest godina Hašimbegović upravlja Muzejom

Čak 86% učenika smatra da će im veliki trud u školi pomoći da nađu dobar posao, a 88% misli da će im trud u školi omogućiti da se upišu na dobar fakultet. Ovo pokazuje da su učenici svjesni važnosti učenja i truda u školi, ali, uprkos tome, rezultati cjelokupnog istraživanja za Bosnu i Hercegovinu to ne pokazuju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!