fbpx

LOŠE VIJESTI IZ EVROPE: U karantinu do maja?

Drakonskim mjerama koje je poduzeo Peking trebalo je otprilike osam sedmica da slučajevi unutarnje zaraze budu gotovo na nuli otkako je započeo masovni karantin u provinciji Hubei. U stvari, grad Wuhan, epicentar epidemije, okončat će karantim 8. aprila - 11 sedmica nakon zatvaranja.

Vijeće naučnika okupljeno oko francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ima loše vijesti za Evropu. Ti su stručnjaci upozorili da će biti “neophodno” produžiti karantin “vjerojatno barem još šest sedmica.” To jest, barem do kraja aprila.

Francuska je u utorak, 17. marta, ušla u karantin koji je trebao trajati do 1. aprila. Ali ova nova procjena mogla bi Francuze zadržati u njihovim domovima do 26. aprila. Mjera zabrane kretanja će biti produžena, iako se još ne zna koliko.

Francuzi su jedini koji su do sada otvoreno tvrdili da će se karantin vjerojatno proširiti na proljeće – a možda i duže. Zemlja trenutno ima više od 25.600 potvrđenih slučajeva i 1.300 smrtnih slučajeva od Covid-19, treća je najpogođenija zemlja u Evropi.

Ali ove bi brojke mogle biti mnogo veće, jer se broj mrtvih ne izračunava pravilno izvan bolnica, dok javnozdravstvena agencija vjeruje da je samo prošle sedmice gotovo 42.000 ljudi otišlo liječniku sa simptomima bolesti, a da test nije obavljen.

“Nemojmo širiti lažnu nade, to je pitanje etike”, kazala je ugledna virologinja Françoise Barré-Sinoussi, koja predvodi tim od 12 istraživača i liječnika iz “Odbora za analizu, istraživanje i stručnost” (CARE). Iz izvještaja skupine stručnjaka koje ona vodi jasno je da je izolacija trenutno “jedina realna strateška operativna strategija”, jer drugi načini koji bi mogli biti ključni, poput masovnog testiranja ili selektivne izolacije, nisu mogući na nacionalnoj razini u ovom trenutku.

“Moramo hitno zaustaviti epidemiju i, stoga, strogo poštivanje karantina. Molim sve za pomoć! Ovo je najbolje što možemo učiniti da pomognemo zdravstvenom osoblju. Moramo se držati discipline”, rekla je Barré-Sinoussi, dobitnica Nobelove nagrade za medicinu 2008. za njezino sudjelovanje u otkrivanju HIV-a na Pasterovom institutu 1983. godine.

Prema sadašnjem kalendaru, prva zemlja koja bi trebala biti puštena iz karantina u Evropi trebala bi biti Italija, koja je u nacionalno zatvaranje ušla 11. marta, a procjenjuje se da će završiti 3. aprila. Trenutno nije bilo promjene službeno najavljenog datuma ali su sankcije – s novčanim kaznama od 3.000 eura i do pet godina zatvora – za one koji ne poštuju mjere pooštrene.

Talijanski mediji nagađaju da će mjere karantina biti produžene do 15. aprila, datuma do kada je produljena nacionalna uredba o uzbuni koja daje posebne ovlasti vladi. No, premijer Giuseppe Conte negirao je da će biti produžene toliko dugo, te je 15. april nazvao “teorijskom mogućnošću”. Ponovio je da je još prerano procjenjivati ​​kada će vanredno stanje završiti, uvjeren je da će to biti “prije”. Čak se razmišlja o ukidanju ograničenja postupno po regijama, ovisno o stepenu učinka.

Čini se da karantin djeluje, no broj zaraženih je i dalje vrlo visok a WHO upozorava da će vrhunac bolesti stići ove sedmice.

U Belgiji su ovog vikenda novinari razgovarali s ministricom zdravlja Maggie de Block, koja je iznervirala tamošnje građane tvrdnjom kako će utjecaj koronavirusa trajati “najmanje osam sedmica”. Mnogi su to protumačili kao produženje planiranog karantina za oko 20 dana – od 18. marta do prve sedmice maja.

Neugodu je razbio glasnogovornik ministra zdravstva uvjeravajući Belgijance da je osam sedmica procjena prisutnosti virusa u zemlji, na temelju naučnih dokaza i kineskog iskustva.

Upravo kineski primjer upozorava da bi kućno zatvaranje moglo trajati duže nego što se očekivalo. Drakonskim mjerama koje je poduzeo Peking trebalo je otprilike osam sedmica da slučajevi unutarnje zaraze budu gotovo na nuli otkako je započeo masovni karantin u provinciji Hubei. U stvari, grad Wuhan, epicentar epidemije, okončat će karantim 8. aprila – 11 sedmica nakon zatvaranja.

PROČITAJTE I...

O srednjovjekovnoj Bosni, suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, generalno malo znamo. Fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države nalaze se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!