fbpx

Lokalni izbori 2020.: Gradovi i općine koje zaslužuju bolje

Posebno su zanimljivi gradovi i općine u kojima Stranka demokratske akcije (SDA) ranije nije imala svoje načelnike i gradonačelnike, a na ove izbore izlazi s namjerom da preuzme te pozicije. Takvi su, recimo, Stari Grad Sarajevo, Zenica, Banovići, Vitez, te gradovi u kojima SDA podržava nezavisne kandidate poput Stoca i Velike Kladuše, a koji su za Bošnjake od velike važnosti jer upravo u ova dva grada bosanskohercegovačke snage manje-više ujedinjene nastoje ostvariti izbornu pobjedu

 

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Sudeći po izbornoj kampanji za Lokalne izbore u Bosni i Hercegovini 15. novembra 2020, nekoliko je gradova i općina u kojima je izborna utrka vrlo neizvjesna. Posebno su zanimljivi gradovi i općine u kojima Stranka demokratske akcije (SDA) ranije nije imala svoje načelnike i gradonačelnike, a na ove izbore izlazi s namjerom da preuzme te pozicije. Takvi su, recimo, Stari Grad Sarajevo, Zenica, Banovići, Vitez, te gradovi u kojima SDA podržava nezavisne kandidate poput Stoca i Velike Kladuše, a koji su za Bošnjake od velike važnosti jer upravo u ova dva grada probosanske snage manje-više ujedinjene nastoje ostvariti izbornu pobjedu.

Među gradovima u kojima će se, ako je suditi po izbornoj kampanji, voditi žestoka borba za poziciju gradonačelnika jeste grad Visoko. Aktuelni premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić (SDA) i aktuelna gradonačelnica Visokog Amra Babić glavni su kandidati za poziciju grodnačelnika. S obzirom na bazu glasača koju ima SDA u Visokom i podršku koju ima aktuelna gradonačelnica Babić, oba kandidata prilično su izjednačena. Ganiću u prilog ide podrška privrednika. Osim toga, moguće je da će prevagu donijeti i treći kandidat za gradonačelnika iz stranke A-SDA Dario Pekić, u zavisnosti od toga čijih će glasova više uzeti, Gnaićevih ili Amre Babić.

Osim Zenice i Visokog, SDA u Zeničko-dobojskom kantonu pokušava preuzeti načelničke pozicije u Maglaju, Brezi i Varešu. Što se tiče Maglaja, dva su kandidata za načelnika, Mirsad Hasanić iz SDA i Mirsad Mahmutagić iz SDP-a. Mahmutagić je aktuelni načelnik. Po anketama, u zadnjoj sedmici kampanje ovi kandidati bili su u “pet deka”, s malom prednošću Hasanića, koji ima podršku skoro svih drugih stranaka u Maglaju, s izuzetkom DF-a, koji se nije jasno odredio, i naravno protivničkog tabora SDP-a.

Mlade snage iz Breze

Jedan od najmlađih kandidata za načelnike je SDA-ov 30-godišnji Vedad Jusić iz Breze. Jusić će pokušati skinuti s trona SBB-ovog načelnika Muniba Zaimovića. Upravo će mu Zaimović biti vjerovatno najozbiljniji protukandidat. Procjene su da će se borba za načelničku poziciju voditi između njih dvojice. Kandidati su još Sabit Begić iz SDP-a, Samir Bureković iz A-SDA, Enver Hadžiahmetović iz Naroda i pravde, te nezavisni kandidat Halil Tuzlić, koji je bio načelnik do prije četiri godine. Tuzlić je opterećen brojnim krivičnim prijavama, podnesenih zbog sumnji u nezakonite radnje.

“Prema nekim istraživanjima i anketama stojimo jako dobro, građani su prepoznali novu energiju, mladost, otvorenost, transparentnost i obrazovanost. Imamo mlade ljude na listi za Općinsko vijeće (15 od 26 kandidata je do 35 godina). Šetnje po naseljima i videospotovi s kandidatima za vijeće prihvaćeni su među građanima jako dobro, kao novi pristup. Meni je 30 godina i najmlađi sam kandidat za načelnika Breze, a ukupno nas je šest ove godine. Nakon osam godina straha i urušavanja sistema građani Breze napokon biraju između dobra i zla”, kaže Jusić.

Jedna od rijetkih kandidatkinja za poziciju načelnice općine jeste Enida Imamagić iz Vareša. Obrazovana, sposobna i relativno mlada Imamagić ima šansu skinuti s trona HDZ-ovog načelnika Zdravka Maroševića, koji joj je protukandidat. Jedino što može ugroziti njen trijumf jeste kandidat SBB-a Fahrudin Brkić, koji može oduzeti od Imamagić prijeko potrebne glasove u borbi za poziciju načelnika.

Enida je rođena u Varešu, završila Mašinsku školu i za vrijeme rata otišla u Njemačku. Ondje je završila ekonomski fakultet, završila specijalizacije iz finansija i kontrolinga, dugo je radila u Njemačkoj i Austriji. Prije 11 godina se s porodicom vratila u Vareš, živi u selu Stupni Do, radi u autrijskoj građevinskoj kompaniji u BiH Strabag.

“U politiku ulazim zato što je vrijeme da se u Varešu nešto promijeni i defintivno to je grad koji je došao do dna što se tiče standarda života i strukture stanovništva. Mi svaki dan gubimo po jednog stanovnika, jedna mlada osoba odlazi iz Vareša. Statistički gledano, mi svake godine izgubimo 300–400 ljudi. U Varešu je neto plata 60 posto neto plate u Federaciji, jako nizak standard, malo radnih mjesta, oko 40 posto nezaposlenih. Ono što mi želimo da promijenimo, ekipa mladih ljudi s kojom već šest mjeseci radim programe, jeste da idemo okolo i skupljamo investitore, nema na koja vrata nismo pokucali, to je ekipa koja želi da promijeni Vareš i ostane živjeti u Varešu. To je ekipa koja namjerava učiniti Vareš ponovo lijepim i ugodnim za življenje. Morate znati da je Vareš prije rata bio među četiri najrazvijenije općine u Bosni i Hercegovini, a sada smo na 73. mjestu u Federaciji po razvijenosti”, kaže Imamagić.

Prioritet je, kaže, sanacija općinskog budžeta, jer su se pojavile razne stvari koje nisu u skladu sa zakonima i propisima. Program uključuje dva glavna segmenta privrede, a to su rudarstvo i turizam. U pogledu rudarstva već su poznate investicije u iskopavanje zlata, a što se tiče projekata iz turizma pokušava se pokrenuti nekoliko velikih projekata, gdje su investitori djelimično iskazali interes, posjećivali te krajeve, ali zbog nerazumijevanja općinske administracije, zbog nemogućnosti da kupe zemlju i investiraju jer im niko nije izašao u susret, odustajali su. Treća stvar na kojoj će raditi su poticaji za poljoprivredu i male biznise. Iako su na raspolaganju fondovi svim općinama u Federaciji, Vareš ih nije koristio. Četvrti segment kako bi se sve ovo uvezalo je infrastruktura koja je stara 40 godina. Zadnja velika investicija u infrastrukturu u Varešu, od 600.000 maraka, bila je 2016. godine.

“Građani su u velikom broju prepoznali tu želju za promjenom. I oni koji su u početku bili oprezni, pa zašto ova ili ona stranka, uvijek nam se spočitavaju neki stari grijesi za koje nismo odgovorni, razgovaramo s ljudima, objašnjavamo im da smo promijenili strukturu, ljude u samoj stranci i mi idemo dalje. Gledamo budućnost Vareša i nas ništa ne zanima. Nastojimo iskoristitit svaku mogućnost da dovedemo pozitivne ljude, pozitivne promjene u grad. Raspoloženje je takvo u gradu da nemamo nikakvu sumnju u pobjedu”, kaže Imamagić.

Uzbudljivo u Krajini

U Unsko-sanskom kantonu velika borba vodit će se za Bihać, glavni grad kantona. Prema procjenama lokalnih medija, male su šanse da če aktuelni gradonačelnik Šuhret Fazlić osvojiti novi mandat. U izjednačenoj utrci među trima kandidatima – aktuelnog grdonačelnika Fazlića, Samira Muminovića (SDA), i Emdžada Galijaševića, nezavisnog kandidata – prema lokalnim medijima, najmanje šanse ima Fazlić. U utrci je još i bivši direktor mljekare Meggle Bihać Kemal Hrnjić kao kandidat Naroda i pravde. Ankete uoči samih izbora daju prednost ljekaru Muminoviću, a odmah iza njega je bivši gradonačelnik i bivši SDA-ovac Galijašević, koji je otpužen za korupciju. Loše upravljanje migrantskom krizom, premalo investicija u Bihaću dovelo je do toga da Fazlić gubi podršku, dok snaga SDA u Bihaću i kandidat bez “mrlje” daju prednost Muminoviću.

U periodu od 2012. do 2016. godine Vukosavlje i Srebrenica bili su jedine dvije općine u Republici Srpskoj u kojima su Bošnjaci imali načelnike. Nakon četiri godine Bošnjaci ponovo imaju šansu osvojiti ove općine. Što se tiče Vukosavlja, kandidat je Adnan Mujanović, jedan od mlađih SDA kandidata za načelnike koji će protiv sebe imati SNSD-ovog kandidata, aktuelnog načelnika Borislava Rakića. Alija Tabaković (SDA) zajednički je kandidat bosanskohercegovačkih političkih snaga za načelnika Srebrenice.

Zanimljiva politička borba vodi se i u Goraždu, gdje su kandidati za gradonačelnika SDA-ov Mirsad Žuga, Ernest Imamović (SDP, Naša stranka i Narod i pravda), aktuelni gradonačelnik Muhamed Ramović (Nezavisna bosanskohercegovačka lista), te Admir Pozderović (BH demokrati). U ovoj utrci tri kandidata se izdvajaju, Imamović kao sin legendarnog ratnog komadanta Zaima Imamovića ima određene šanse, mada manje nego aktuelni gradonačelnik Ramović i Žuga. Zanimljivo je to da za razliku od Sarajeva gdje “četvorka” ima zajedničke kandidate, u Goraždu je “četvorka” spala na “trojku”, jer je NBL išao na samostalnu kandidaturu.

 Bivši i aktuelni član SDA u utrci za Srebrenik

Mirsad Žuga je po zanimanju ekonomista, radio u bankarstvu 17 godina, bio je zamjenik ministra finansija i trezora BiH. Cilj mu je, kako kaže, da u Goraždu napravi promjenu, jer od kada SDA nema gradonačelnika, od 2008, procesi koji su bili otvoreni s privrednicima koji su izvana došli u Goražde stali su, nije urađeno dovoljno, a aktuelni gradonačelnik bavi se populizmom, a malo radi. Rezultat je, tvrdi, deficit u gradskom budžetu i nalaz federalne ravizije o nenamjenskom trošenju sredstava, a grad, gradske ulice, vodosnabdijevanje, deponija smeća nisu riješeni. “SDA treba konačno da dobije poziciju gradonačelnika i da uz pomoć viših nivoa vlasti i fondova EU grad napravimo regionalnim liderom, da digitalizujemo javnu upravu, da pored industrijskih kapaciteta koje imamo omogućimo i kvalitetnu infrastrukturu, puteve, da razvijamo turizam u Goraždu. Imamo oko 100.000 ljudi iz istočne Bosne u Sarajevu koji vole svoje krajeve, treba da im stvorimo mogućnost kroz izgradnju aqua-parka, izletišta i hotela da dolaze ovdje i da Goražde oživimo. Do sada je Goražde bilo grad iz kojeg se odlazi, a ne u koji se dolazi”, kaže Žuga.

Kada je objavljena kandidatura Mirsada Žuge za gradonačelnika Goražda, on je po anketama bio na trećem mjestu, međutim, predanim radom na terenu, predstavljanjem platforme pred same izbore preuzeo je vodeću poziciju, i nada se da će na njoj ostati i nakon prebrojavanja glasova.

Za poziciju gradonačelnika Srebrenika borit će se šest kandidata, ali samo dva ozbiljna, odnosno sa šansama da pobijede. Jedan je aktuelni gradonačelnik Nihad Omerović koji je kao član SDA došao na poziciju gradonačelnika, ali je u međuvremenu izašao iz te stranke. Upućeni tvrde da pokret “Zajedno za Srebrenik” i Omerović imaju podršku Naroda i pravde, te da će ovaj pokret nakon izbora da se priključi Narodu i pravdi. Drugi kandidat koji ima šanse je doktor Ibrahim Zukić, kandidat SDA. Zukiću se daju najveće šanse zbog baze glasača SDA stranke, ali i činjenice da uživa dobar ugled među građanima Srebrenika.

Zukić 35 godina radi u Domu zadravlja Srebrenik, specijalista je ginekologije i direktor Doma zdravlja. Zastupnik je u federalnom Parlamentu, a u ratu je bio načelnik Ratne bolnice Srebrenik.

“Do sada sam smatrao da nema potrebe da ulazim u izvršnu vlast, ali s obzirom na političku situaciju i stanje u gradu odlučio sam da prihvatim kandidaturu da povučemo grad naprijed, smatram da to mogu. Srebrenik je u zadnjih osam godina doživio zastoj u razvoju u odnosu na druge općine. Mogu ponuditi pogodniji ambijent za razvoj privrede i zapošljavanje, podršku mladima u smislu zapošljavanja i samozapošljavanja, rješavanje nekih infrastrukturnih projekata koji su trebali biti riješeni, a nisu”, kaže Zukić.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!