Ljevica u krizi

“Stanovništvo je zasićeno političkom klasom u cjelini, koju smatraju korumpiranom, a naknada za WhatsApp bila je kap koja je prelila čašu”, rekao je pisac dajući recept koji vrijedi za sve zemlje: “Ako ga znamo organizirati bez da se iko ozlijedi ili napadne ili prijeti, zajednički život je izvediv”, kaže on.

 

Libanski pisac Amin Maalouf smatra da je ljevica “posvuda u krizi” i da ju je potrebno “obnavljati” kako bi i dalje postojala. Maalouf (Liban, 1949) je to izjavio u Madridu na promociji svoje posljednje knjige Brodolom u civilizacijama, u kojoj se autor “Samarkanda” pita kako se, kada spektakularni tehnološki napredak olakšava univerzalni pristup znanju, umjesto da čovječanstvo vodi ka eri slobode i napretka, čini da svijet ide u suprotnom smjeru, prema uništavanju svega postignutog.

Libanski pisac koji živi u Francuskoj upozorio je da se kapitalizam vratio svojim starim običajima, što može imati katastrofalne posljedice jer se mnogi ljudi smatraju marginaliziranim, što neredi u mnogim zemljama pokazuju. U vrijeme hladnog rata, podsjetio je Maalouf, kapitalizam je nastojao dati ljepšu društvenu sliku kako bi se uspješno takmičio s komunizmom, ali nestankom te prijetnje kapitalizam se “vratio starim običajima”.

“Potrebno je vratiti poštovanje ljudi prema kapitalizmu”, kaže autor koji je Liban zbog građanskog rata napustio 1976. i dodao da se nada da će se moći vratiti jednog dana u svoju zemlju “unutarnjim pritiskom javnog mišljenja”.

Neredi koje ovih dana pratimo u različitim dijelovima svijeta kao što su Liban, Čile ili Kolumbija, iako imaju različite motive, “imaju zajedničke aspekte”, naglasio je Maalouf. “Postoje mnogi ljudi koji imaju osjećaj da su marginalizirani, ne vide kakvu budućnost imaju i to im daje osjećaj da su žrtvovani.”

Revolti su uzrokovani “stvarnim problemima koji izravno utječu na živote ljudi”, objašnjava autor, pojašnjavajući da je u Libanu okidač bila najava vlasti o oporezivanju telefonskih poziva putem WhatsAppa ili Facebooka, ali da su razlozi dublji.

“Stanovništvo je zasićeno političkom klasom u cjelini, koju smatraju korumpiranom, a naknada za WhatsApp bila je kap koja je prelila čašu”, rekao je pisac dajući recept koji vrijedi za sve zemlje: “Ako ga znamo organizirati bez da se iko ozlijedi ili napadne ili prijeti, zajednički život je izvediv”, kaže on.

Za Maaloufa je evropski projekt zamišljen nakon Drugog svjetskog rata “najljepše što je svijet proizveo u posljednjih stotinu godina”. Unatoč lošoj dijagnozi, Maalouf kaže da ne želi izgubiti nadu i vjeruje da društvo može “ispraviti kurs”. “Teško mi je vjerovati da će čovječanstvo krotko pristati na uništenje svega što ima izgrađeno”, zaključuje.

PROČITAJTE I...

Ovo je način da se vrlo važna istina čuva od zaborava. Naša je ideja da ‘Bijelu sobu’, u kojoj će saznavati o tome šta se dešavalo tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu i tokom Opsade Sarajeva, posjećuju djeca osnovnih i srednjih škola. Sve što radimo ne radimo da bi mlade i buduće generacije mrzile, ili da bi se svetile i ratovale. Ne. Mi buduće generacije moramo ovome učiti jer želimo da i na ovaj način svojoj djeci gradimo bolju i ljepšu budućnost, da se nikada više i nigdje ne ponovi ono što se dogodilo upravo ovdje, u našem gradu”

Jedan dio nevesinjskih Bošnjaka i Hrvata koji su se sklonili od četničkih napada u Kasabu vijest o oslobađanju Mostara i Nevesinja dočekali su s radošću i izašli na ulice da dočekaju partizane. Međutim, dojučerašnjim četnicima izmaklo je “oslobađanje” Mostara pa im je Vlado Šegrt, komandant 10. hercegovačke udarne brigade, na 24 sata dao da “oslobode” Nevesinje, odnosno da rade šta im je volja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!