Ljekare ćemo zaštititi od svih onih koji svojim izjavama štete njihovom ugledu

Nažalost, sve je više medijskih istupa vezanih za KCUS, i što je najtužnije neistinitih. Žrtve su ugledni, vrijedni ljekari, koji časno rade svoj posao

Razgovarao: Edib KADIĆ

 

Prof. dr. Ksenija Miladinović prije nekoliko dana izabrana je za predsjednicu Ljekarske komore Kantona Sarajevo. Rođena je u Sarajevu, gdje je i diplomirala 1980. godine, magistrirala 1989, specijalizirala 2000. i doktorirala 2011. godine. Autor je nekoliko naučnih radova i stručnih publikacija. Zaposlena je na Klinici za fizijatriju i rehabilitaciju KCUS-a i profesorica je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. U svom prvom intervjuu na mjestu predsjednice Ljekarske komore KS za magazin Stav otvoreno govori o opstrukcijama tokom Izborne skupštine Komore i kolegama koji štete ugledu ljekarskog esnafa, te budućim planovima.

STAV: 20. decembra 2018. ste većinom glasova izabrani za predsjednicu Ljekarske komore Kantona Sarajevo te je ovo prvi put da se žena nalazi na čelu Komore. Možete li nam reći šta za Vas predstavlja ovaj izbor?

MILADINOVIĆ: Izbor za predsjednicu Ljekarske / Liječničke komore Kantona Sarajevo prije svega mi predstavlja čast na ukazanom povjerenju. Istovremeno, to je za mene i veliki izazov, pogotovo što je žena na čelu Komore prvi put. Moje životno načelo je da u bilo čemu treba voditi kvalitet i pravednost. U ovom slučaju pod kvalitetom podrazumijevam sposobnost dobre organizacije, požrtvovanost, nesebičnost, timski rad i kolektivni duh, a pod pravednošću istu zastupljenost svih struktura i nepristrasnost.

STAV: Komora je do prije godinu i po imala velikih problema. Sada, kada je dio nereda sređen, u kakvom stanju zatječete Komoru?

MILADINOVIĆ: Na čelu s v. d. predsjednika dr. Rahom Spahovićem, Komora je u proteklih godinu i po dana riješila mnoge stvari koje nisu bile dobro regulirane. Najbolje ih je taksativno nabrojati: ažuriran je registar članova Komore, koji je sada dostupan i u pisanoj i u elektronskoj formi, napravljen je registar izdatih licenci, a ranije izdate licence za nepostojeća zvanja stavljene su van snage i doneseno je desetak pravilnika koji decidiraju organizaciju rada Komore, kao i prava i obaveze članova. U sklopu toga je ažurirana i evidencija o plaćanju članarina. Kupljen je vlastiti prostor Komore bez kreditnog opterećenja, a u nastupajućoj godini bit će u potpunosti isplaćen. Urađena je nova sistematizacija radnih mjesta.

STAV: Tokom Izborne skupštine bilo je određenih opstrukcija od strane kolega koji su napustili KCUS. Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović bio je jedan od kandidata, koji je vršio pritisak da bude izabran. Koliko ljekarskom esnafu štete razne javne polemike i nedolična ponašanja neodgovornih pojedinaca?

MILADINOVIĆ: Ne može se reći da je Izborna skupština imala parlamentarnu atmosferu, niti da se poštovao način diskusije propisan Pravilnikom o radu Skupštine. I pored pravne upute da Skupština može nastaviti s radom u formi nove Izborne skupštine, insistiranje na njenom prekidanju i sazivanju nove, glasno komentiranje i ometanje predsjedavajućeg predstavlja opstrukciju. Profesor dr. Ismet Gavrankapetanović predložio je prekid i sazivanje nove Izborne skupštine. Ovakva atmosfera za vrijeme rada Komore ne doliči ljekarskom esnafu i svakako štete njegovom ugledu.

STAV: Ovo pitanje Vam je upućeno kao novinarska reakcija na dešavanja koja se, nažalost, vežu zbog pojedinih medijskih istupa nekadašnjih uposlenika KCUS-a. Na koji će način Komora od sada reagirati ako se utvrdi da neko svojim izjavama šteti ugledu ljekara koji časno rade svoj posao?

MILADINOVIĆ: Nažalost, sve je više medijskih istupa vezanih za KCUS, i što je najtužnije neistinitih. Žrtve su ugledni, vrijedni ljekari, koji časno rade svoj posao. Neosporno je došlo vrijeme da Komora reagira, da zaštiti takve ljekare i poduzme pravne mjere za osobe koje svojim izjavama štete njihovom ugledu.

STAV: Često se u javnosti plasiraju informacije da ljekari napuštaju BiH. Da li ćete kao predsjednica Komore poduzeti nešto kako bi se taj “trend” zaustavio?

MILADINOVIĆ: Svakako je važno zadržati mlade ljekare u BiH. To je kompleksan zadatak i zahtijeva koordinaciju Komore sa zakonodavnim tijelima. Iz Komore treba doći inicijativa za bolju analizu i planiranje zdravstvenog sistema u cilju osiguranja radnih mjesta za mlade ljekare.

STAV: Na koji način Komora može zaštititi ljekare i koji su u principu njeni zadaci?

MILADINOVIĆ: Komora svojim statusom u zakonodavnim tijelima i svojim pravnim aktima treba zaštititi ljekare. Stoga su i osnovni zadaci Komore da aktivno učestvuje u predlaganju i donošenju zakona koji se odnose na zdravstvo, kao i kontinuirana analiza i revizija svojih pravnih akata. Moje aktivnosti bit će usmjerene ka očuvanju interesa profesije, osiguravanju organiziranih nastupa zdravstvenih radnika u javnosti, potpori organiziranih kontinuiranoj medicinskoj edukaciji, ispunjavanju stručnih i ličnih potreba ljekara i zaštiti zdravlja građana.

PROČITAJTE I...

“Majke Srebrenice iz Bajramovića, gdje žive same bez ikog svog jer su im dušmani u genocidu ubili sinove i muževe, bile su na hadžu zahvaljujući dobrotvorima. Pozvao ih Milostivi da im ublaži tugu, a akobogda, tuga će minuti susretom sa svojim sinovima i muževima u Džennetu. Idu prema meni, grle me, plaču. Plaču i grle sve one koji im na djecu liče i koji su njihovih godišta”

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!