Kulin, tajna slanih izvora

Iako tema stripa nije Bosna, inspiraciju sam pronalazio u srednjovjekovnoj Bosni, što je uočljivo kroz ime našeg bana Kulina, a koje nosi kraljev sin, jedan od junaka stripa. Inspiraciju sam nalazio i u ilirskom periodu, odakle sam crpio određene pojmove za neka od plemena, kazao je autor na promociji

Bosanskohercegovačka, ali i javnost u regiji postala je bogatijom za još jedan novi strip. U petak, 14. juna, u maloj sali JU Centar za kulturu, sport i informisanje u Bužimu promoviran je strip-album akademskog slikara i strip-crtača Ismeta Erdića. Treći je to Erdićev strip-album u posljednje tri godine. Za razliku od prethodnih dvaju albuma Iskrivljeni svijet i Mix Comics, treći album Kulin, tajna slanih izvora tek je prvi dio zanimljive priče koja bi u narednom periodu trebala doživjeti nastavak u dva dijela. Promotori stripa bili su profesor Dževad Ponjević i predsjednik bužimske podružnice Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Muhamed Kržalić. Za grafičko oblikovanje stripa bio je zadužen Osman Erdić, dok recenziju potpisuje Filip Andronik. Strip je objavljen u izdanju BZK “Preporod” Bužim, a printan je u štampariji “Grafičar” iz Bihaća.

Objavom stripa Kulin, tajna slanih izvora Ismet Erdić još je jednom pokazao da su iskrene namjere i kontinuiran i predan rad najbolji garant svakog uspjeha. Ljubiteljima devete umjetnosti Erdić je ponudio još jednu zanimljivu i nesvakidašnju priču, izmišljeni svijet u kojem se nastavlja praiskonska borba između dobra i zla, junaka i pozitivaca, s jedne, te zlih čarobnjaka, vještica, zmajeva i svih onih koji pristaju biti njihove sluge i saveznici, s druge strane. Po svojoj pripovjedačkoj strukturi, Kulin pripada žanru epske fantazije, a po imenu kraljeva sina Kulina, zmajevima, ali i nekim drugim detaljima cijela priča drži simboličku nit s antičkom i srednjovjekovnom bosanskom povijesti.

Centralna junakinja, kraljica Bilena, glavni je pozitivac stripa. Svojom dobrotom i promućurnošću uspijeva na vrijeme shvatiti zlo u koje su kralj i kraljevstvo spletkama čarobnjaka Gorgara, vještice Vendo i zmaja Bindusa nesvjesno uvučeni. Pomoću kraljevog prijatelja Bosana Bilena upoznaje pozadinu cijele spletke i krajnje namjere Gorgara, Vende i Bindusa, koji s ostatkom sveštenstva insistiraju na prinošenju žrtve na slanim izvorima, a zbog navodne zaštite kraljevstva, te očuvanja vlasti nad ostalim neprijateljima. Unatoč priličnoj usamljenosti, revoltirana pogubljenjem vlastite majke, Bilena se suprotstavlja kralju Beazu, suočavajući ga s bolnom istinom. Hrabro mu govori da mu je čarobnjak Gorgar pomutio razum jer je na njegov nagovor dopustio pogubljenje svojih i njenih roditelja, te da je samo pitanje ko će biti naredni član njihove porodice ili kraljevstva čije će pogubljenje tražiti sveštenstvo. Podsjeća ga da su od miroljubivog kraljevstva postali barbari. Nakon što je suočen s činjenicom da je najvjerovatnije sljedeća žrtva upravo on, a poslije njega i njihov sin Kulin, kralj tek tada shvata cijelu spletku u koju je uvučen i radnja stripa okreće se u novom, pozitivnom smjeru i iz stranice u stranicu postaje sve privlačnija za čitanje. Zanimljiva radnja stripa završava se fragmentom koji nagovještava nastavak drugog dijela, a u kojem se kaže: “Došla su hrđava vremena, hrabri moj druže. Hrđava vremena i hrđavi ljudi. A iza njih nešto još veće i opasnije. Svi imamo ponešto na duši. Kralj misli da je jedino on kriv za ovaj očaj. Ali nije. Svi imamo udjela u ovome i na nama je da ispravimo stvar. I na tebi, mladi Kuline. Znam da je ovo mnogo za nekog tvojih godina, ali moramo biti spremni za teške bitke koje slijede.”

Ismet Erdić tvrdi da je naziv ovog stripa bosanski. “Iako tema stripa nije Bosna, inspiraciju sam pronalazio u srednjovjekovnoj Bosni, što je uočljivo kroz ime našeg bana Kulina, a koje nosi kraljev sin, jedan od junaka stripa. Inspiraciju sam nalazio i u ilirskom periodu, odakle sam crpio određene pojmove za neka od plemena. Recimo, karta u samom uvodu stripa asocira na Bosnu. Cijela priča potpuna je fikcija. U principu, niti jedan dio radnje nije vezan za povijesna dešavanja u Bosni. Ali, ja svaku priliku redovno koristim da kroz ono što radim promoviram i našu Bosnu, kako onu koja se odnosi na državu Bosnu, tako i onu koja se odnosi na zemlju ili teritoriju”, navodi Erdić.

Budući da je radnja stripa čista epska fikcija, autor naglašava da u njemu ne postoji ništa što bi ukazivalo na stvarnost ili bilo koji segment poznate povijesti ovih prostora. “Riječ je o konstantnoj borbi između dobra i zla. Zmajevi se pojavljuju kao mitska bića, a zmajevi u Bosni imaju značajnu simboliku u povijesti i sadašnjosti od zmajeva na stećcima, preko ponosnog Zmaja od Bosne Huseina kapetana Gradaščevića, do današnjih ‘zmajeva’ koji nas predstavljaju u svijetu nogometa. Jer, nekako, zmaj mi je posebno bosanski, u smislu opće identifikacije s nekim ili nečim iz našeg kolektivnog povijesnog identiteta, a ujedno se dobro uklopio u današnje svjetske trendove epskih filmova, poput Gospodara prstenova, ili Igre prijestolja itd. U ovom trenutku taj je žanr vrlo, vrlo popularan u svijetu”, kazao nam je Erdić.

U svojoj recenziji Filip Andronik o stripu Kulin, između ostalog, zapisao je: “Ismet se u svom stripu ne plaši praznih stranica papira, tog vječitog negativca svih kreativaca, već ga on ispunjava različitim lokacijama čineći strip, sa svakom novom stranicom, novim i zanimljivim. U grafičkom stilu, strip izgleda odlično. Odnosi mračnih i svijetlih površina, plastičnost tekstura, pokreti, kadriranje… Svaka stranica stripa pršti trudom koji je uložen u svaku sličicu na njoj. Radnja stripa niti jednom ne postaje predvidiva i, ako pomislite: ‘Aha, znam šta će se desiti na idućoj stranici, čarobnjaci’, vjerujte mi, ne znate. Kraljevi, ratnici, vještice, čudovišta… Radnja stripa tako je uzbudljiva da već nakon prvih nekoliko stranica želite vidjeti šta se dešava na idućoj stranici. I idućoj. I idućoj… Ako postoji neki nepisani pravilnik ocjenjivanja kvalitete stripova, to je upravo ta želja čitaoca da ga nastavi čitati.”

Nakon što je biografiju autora Erdića pročitala članica “Preporoda” profesorica Rijalda Dizdarević, na promociji u Bužimu prvi je govorio predsjednik BZK “Preporod” Muhamed Kržalić. Navodeći opasku bošnjačkog sociologa koji je jedne prilike ustvrdio da su Bošnjaci većinom narod univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica, Kržalić je istakao da Ismet Erdić kao čovjek, pedagog, umjetnik i Bošnjak na lijep i pozitivan način odstupa iz navedenog sociološkog opisa i konkretno zna i radi ono u čemu je najbolji: kao umjetnik stvara umjetnička djela koja prevazilaze lokalne okvire promovirajući rodni Bužim, te svoj bošnjački narod i državu Bosnu i Hercegovinu. “Ismet Erdić, kao i druge rijetke umjetničke gromade, jeste stub i svijetla, pozitivna tačka kulture i kulturnog života Unsko-sanskog kantona i Bosne i Hercegovine. Tužno je da on pripada grupaciji umjetnika koji rade i djeluju u uvjetima minimalne, bolje reći, tek simbolične institucionalne podrške, ali vazda prisutnih velikih očekivanja. Zato je vrlo važno nastaviti razvijati svijest o značaju knjige, o potrebi čitanja, kupovanja, ali i poklanjanja knjiga. Ovaj strip-album je prikladan za sve uzraste i stoga je važno da se nađe u što većem broju domova, kako zbog poštovanja prema Ismetu Erdiću, tako i zbog nas samih i budućnosti naše djece”, istakao je Muhamed Kržalić.

Iz bogate biografije Ismeta Erdića Kržalić je izdvojio činjenicu da je Erdić studirao u Austriji i, samim tim, mogao je ostati u toj državi. Ipak, on je, kako kaže, odolio tom izazovu i vratio se u svoj rodni kraj, među svoj narod i u svoju državu, svjesno donoseći tešku odluku i sa svojom suprugom i dvoje djece prihvatio svakodnevnu borbu sa svim ovdašnjim slabostima i društvenim anomalijama. “Ismet je čovjek koji želi, radi i vjeruje u bolje sutra. Na kraju krajeva, svi umiru, ali samo rijetki ostaju da žive u narodnom sjećanju kroz hajrate koje ostave iza sebe. Ismet spada u ove koji žive i koji ostavljaju pozitivne tragove svog života, postojanja i djelovanja. Čini se da je on jedan od onih koji su razumjeli univerzalnu islamsku poruku, a koja kaže da su najbolji među nama oni koji se trude, te koji koriste ljudima i zajednici”, ocijenio je Kržalić.

Drugi promotor stripa Kulin, tajna slanih izvora, ujedno i moderator promocije, profesor Dževad Ponjević rekao je da nas sama naslovnica ovog strip-albuma poziva da se pripremimo na poseban i čudesan svijet. “To je izgubljeni svijet, svijet magije, čarobnjaka, hrabrih vitezova koji se bore za ljubav čedne djeve, borbe za kraljev tron i njegovo očuvanje, svijet mitskih bića do zmajeva koji ruše, ali i spašavaju svijet. Likovi u ovom stripu operiraju autorovu ideju. Nosioci su svih ljudskih osobina, dobrih i loših. Mnogi će se prepoznati u čarobnjaku Gorgaru, vještici Vendo, kralju Beazu, kraljevu prijatelju Bosatu, kraljeviću Kulinu, čiji lik sudbonosno prati skoro svaku stranicu ovog stripa. Vječna borba dobra i zla, dualnost u čovjeku jaka je dominacija likova u stripu Kulin, tajna slanih izvora. I kada jedva očekujemo da pročitamo zadnju stranicu i vidimo ishod cijele priče, autor prekida tu vezu između čitaoca i stripa, ali samo iz razloga da poželimo što prije pročitati novi nastavak”, kazao je Ponjević.

Ismet Erdić radi kao likovni pedagog u nekoliko krajiških škola. Da je njegov životni put imao brojne umjetničke uspone, svjedoči i bogata i raznovrsna biografija koju, između ostalog, karakterizira dugogodišnji period stručnog obrazovanja od Sarajeva do Linza i Graza, potom učešće na prestižnim međunarodnim umjetničkim festivalima, te veliki broj objavljenih radova na polju stripa i karikature, ali i ostalih segmenata likovne umjetnosti. Svojim brojnim radovima Erdić kao da ne dozvoljava da se zaboravi šta je to strip i koja je njegova osnovna funkcija. Svojim dosadašnjim stvaralačkim opusom Ismet Erdić je nedvojbeno zadužio da se strip-album Kulin, tajna slanih izvora nađe u što više školskih i ostalih javnih biblioteka, u što većem broju privatnih kuća i domova, ako ni zbog čega drugog a ono zbog toga što je riječ o domaćem proizvodu. Time bi se na najbolji način iskazalo poštovanje prema njemu i njegovom dvadesetpetogodišnjem umjetničkom radu.

PROČITAJTE I...

Pun mjesec; drama, 2019; režija: Nermin Hamzagić; scenarij: Nermin Hamzagić i Emina Omerović; kamera: Amel Đikoli; montaža: Redžinald Šimek; muzika: Enes Zlatar; produkcija: SCCA/pro.ba; igraju: Alban Ukaj, Ermin Sijamija, Boris Ler, Lidija Kordić, Mediha Musliović, Edin Avdagić, Jasna Diklić, Muhamed Hadžović, Alena Džebo, Admir Šehović, Mirela Lambić...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!