Krajina vapi za pomoći

Ilegalni migranti neprestano stižu i procjenjuje se kako ih u Krajini trenutno ima više od 6.000. Građani u Bihaću i Velikoj Kladuši, koji su proteklih mjeseci pokazali bezbroj primjera humanosti prema migrantima i izbjeglicama, iz očaja sve više negoduju zbog činjenice da su u ovom problemu ostavljeni od svih da žive u velikoj neizvjesnosti i strahu

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Sigurnosna situacija u Unsko-sanskom kantonu s novim prilivom ilegalnih migranata na ove prostore sve više se komplicira i pogoršava. Dok stranci bez identiteta dolaze, lokalno stanovništvo odlazi iz Bosne i Hercegovine i, kako trenutno stvari stoje, takvom trendu ne nazire se kraj. Incidentne situacije u kojima su migranti akteri, fizički obračuni, krađe i pljačke sve su češća pojava u Bihaću i Velikoj Kladuši. Ima i nesretnih slučajeva, a takav jedan desio se 11. juna ispred privremenog prihvatnog centra “Sedra”, kada se migrant iz Afganistana utopio pokušavajući se rashladiti u Uni.

“Policijska stanica Bihać primila je 11. juna 2019. godine u 15 sati dojavu od uposlenika Međunarodne organizacije za migracije (IOM) koji je prijavio da je lice rođeno 1990. godine iz Afganistana zaplivalo u rijeci Uni, nakon čega više nije izašlo. Patrola je izašla na lice mjesta, a ubrzo i pripadnici ronilačkog tima iz jedinice za specijalističku podršku. Tijelo nije pronađeno istog, već narednog dana, te je izvučeno i odvezeno u Kantonalnu bolnicu u Bihaću na patološku obradu. S obzirom na izjave i okolnosti, radi se o nesretnom slučaju”, kazao je Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK.

Šiljdedić naglašava da je na području USK kriminal u blagom porastu. U prvih šest mjeseci ove godine ukupno je evidentirano 120 krivičnih djela koja su počinili migranti, od čega 79 slučajeva narušavanja javnog reda i mira. Evidentirano je više od 420 incidenata koji su se dešavali uglavnom među migrantima. Statistički gledano, kaže Šiljdedić, od ukupnog broja krivičnih djela, oko 15 do 20 posto otpada na migrante.

“U posljednje vrijeme imamo više slučajeva napada migranata na građane Bihaća i Velike Kladuše. Prije su to bili incidenti između njih i određeni broj provala u objekte lokalnog stanovništva, a u posljednje vrijeme došlo je do teških krađa i otimanja imovine na drzak način, kao i nekoliko slučajeva napada migranata na policijske službenike, od čega smo nedavno imali slučaj napada migranta na službeno lice nožem. Lice je brzo savladano i nije došlo do povreda službenog lica”, rekao je Šiljdedić.

Sve veći broj ilegalnih migranata u USK, loši uvjeti za njihov boravak, neizvjesnost i stanje očaja u koje su dovedeni samo su neki od razloga njihovog sve problematičnijeg ponašanja. Oni problematični, skloni incidentima, alkoholu i opijatima, sve češće napadaju stanovništvo Bihaća i Velike Kladuše, ali i policajce. Skoro da nema dana kada policija ne evidentira provale, krađe i napade.

U četvrtak 13. juna, tokom jutarnjih sati, došlo je do novog incidenta između migranata u kojem je jedna osoba pucala iz plinskog pištolja. Riječ je o migrantima koji borave u privatnom smještaju u Đačkoj ulici, koji su cijelu situaciju prenijeli dalje do autobusne stanice na ulazu u Bihać.

“Lice koje je pucalo lišeno je slobode i oduzet mu je pištolj. Nismo utvrdili otkud mu taj pištolj, a još vršimo obradu u cilju utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do ovog incidenta. Bitno je napomenuti da lica koja su akteri u ovom slučaju nisu lica smještana u zvanične prihvatne centre, već da je riječ o licima koja borave u privatnim smještajima i nisu evidentirana”, naglasio je Ale Šiljdedić.

U međuvremenu, ilegalni migranti neprestano stižu i procjenjuje se kako ih u Krajini trenutno ima više od 6.000. Građani u Bihaću i Velikoj Kladuši, koji su proteklih mjeseci pokazali bezbroj primjera humanosti prema migrantima i izbjeglicama, iz očaja sve više negoduju zbog činjenice da su u ovom problemu ostavljeni od svih da žive u velikoj neizvjesnosti i strahu. Ponavljaju apele da država treba odlučnije reagirati.

Nakon što se u Bihaću ponovno dogodio ozbiljan incident s migrantima, u kojem su napadnuti i policijski službenici, u petak 14. juna policijske snage izmjestile su iz privatnog objekta migrante za koje se sumnja da su noć prije nasrnuli na policijske službenike. S policijom je na terenu bila i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove koja je zapečatila objekt.

“Danas smo uz asistenciju pripadnika policije Bihać izvršili pregled porodične kuće u kojoj smo zatekli 180 stranih lica koji su bez identifikacionih dokumenata, znači, tu se nalaze neovlašteno i bit će deložirani u migrantski centar, a ova kuća Fatime Lipovače bit će zapečaćena. Riječ je nelegalnom izdavanju smještaja stranim licima, migrantima”, rekao je Sadik Alagić, glavni inspektor Kantonalne tržne inspekcije.

Pretres je izvršen na dvije lokacije, na kojima su pronađena ukupno 282 migranta i svi su prevezeni u novi prihvatni centar Vučjak, čijem se otvaranju, zbog blizine granice Hrvatske, odnosno granice EU, usprotivila delegacija EU u BiH i neke međunarodne organizacije. U akcijama prolaska i privođenja ovih migranata lakše su povrijeđena četiri policajca, jedan pripadnik Policijske stanice Bihać i tri pripadnika Jedinice za podršku.

Nekoliko stotina migranata ovih dana izmješteno je na novu lokaciju Vučjak, desetak kilometara udaljenu od centra Bihaća. Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona tako je provelo odluku Gradskog vijeća Bihać i Kantonalne operativne grupe o premještanju migranata i izbjeglica koje su boravile oko privremenog prihvatnog centra “Bira” ili su nelegalno bili smješteni u privatnim i napuštenim objektima.

“Izmjestili smo ljude koji su boravili u šatorima na javnim površinama, bez ikakvih uvjeta, ili su bez identifikacijskih dokumenata iznajmljivali privatni smještaj. Tu je i određena grupa ljudi za koje smo utvrdili da su skloni incidentnim situacijama, odnosno narušavanju javnog reda i mira. Na lokaciji Vučjak osigurani su im šatori, voda, obroci i sanitarni čvor, što na prethodnim boravištima nisu mogli ni zamisliti”, tvrdi glasnogovornik MUP-a USK Ale Šiljdedić.

Migranti su negodovali zbog premještanja iz prihvatnog centra “Bira”. Kažu da je novi kamp previše udaljen od grada Bihaća, što im onemogućava nastavak putovanja prema Hrvatskoj.

“Ovaj kamp nije dobar za nas jer se nalazi predaleko od grada, a moram podići neki novac preko ‘Western Uniona’, zbog čega moram ići u grad. To je veliki problem, jer policija nam ne dopušta da se slobodno krećemo”, kaže Seid iz Maroka.

Uporni su migranti, ali i policijski službenici. Iz minute u minutu vraćaju migrante koji su se uputili ka Bihaću, ali i sve one koji se slobodno kreću gradom bez potrebnih dokumenata. Prvobitno su pojedini migranti odbijali hranu u znak protesta, međutim, to je prekinuto. Sigurnosna situacija na Vučjaku najkritičnija je upravo za vrijeme podjele obroka. Policijski službenici, ipak, uspijevaju uvesti red i mir među migrantima.

“Prije ovog kampa bili smo ispred prihvatnog centra ‘Bira’, gdje sam mjesec spavao vani, bez toaleta i tuša. Sada su nas doveli ovdje na Vučjak i, kao što vidite, ni ovdje nema tuša, sve je problem. Gladan sam”, kaže Erfan iz Irana.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske na Graničnom prelazu Maljevac postavilo je visoku metalnu zaštitnu ogradu na mostu koji dalje vodi prema teritoriji Hrvatske. Na fotografijama se mogu vidjeti radnici koji uz pomoć dizalice na malom mostu postavljaju visoku zaštitnu ogradu koja će služiti kao vid odbrane u slučaju da migranti pokušaju ući u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.

Brojni migranti koji borave na području Unsko-sanskog kantona, tačnije Velike Kladuše, već su nekoliko puta pokušali preko GP Maljevac ući na prostor Evropske unije, te su čak u oktobru prošle godine nakratko i blokirali ovaj granični prelaz.

Halil Bajramović, vlasnik hotela “Sedra” i farme “Medeno polje”, oglasio se putem Facebooka, skrenuvši pažnju javnosti kako je “na stolu” još njegova ponuda o ustupanju objekta farme za smještaj migranata koji hrle u Krajinu.

“Da su me poslušali prošle godine, kad sam ponudio preventivno i privremeno rješenje, a to je da djecu i majke smjeste u ‘Sedru’, što je i učinjeno, a da lokaciju za migrante samce, među kojima ima i neprovjerenih osoba, distanciraju od svih gradova i da im se organizirano pristupi. Moj prijedlog bio je organizirani prihvat i kontrola u ‘Medenom polju’, koje je udaljeno od svih gradova od 10 do 40 kilometara, te sam im ponudio naše privatne kapacitete, farmu ‘Medeno polje’, koja je u potpunosti uvjetna za ovakav prihvat i kontrolu ovakvih osoba. Nažalost, jedan prijedlog jeste prihvaćen, dok je drugi opstruiran iz meni nepoznatih razloga”, napisao je Bajramović. Tvrdi da se ništa nije pomjerilo s početne prošlogodišnje pozicije, osim što je situacija izmaknula kontroli jer su migranti doslovno useljeni u najveći grad u Unsko-sanskom kantonu.

I dok je Crveni križ Bihać, uz podršku Vlade USK, osigurao migrantima hranu i vodu, dotad ni traga ni glasa od Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Predstavnik IOM-a Dražen Rozić na vanrednoj sjednici Gradskog vijeća Bihać, održanoj 4. aprila ove godine, kazao je da će IOM podržati sve odluke lokalnih i državnih vlasti, ma kakve one bile, jer je njihova prvobitna i jedina funkcija da pomognu migrantima.

“IOM se u potpunosti slaže s odlukom premještanja migranata iz centra grada, ako se donese na nivou Gradskog vijeća, ili na državnom nivou, i bilo kojom odlukom da se donese, mi smo tu da pomognemo”, kazao je tada Rozić.

PROČITAJTE I...

Naučnici danas, bar u Njemačkoj, mogu objavljivati članke i knjige i imaju potpunu slobodu da brane svaku moguću poziciju. U pravilu im ne prijeti nikakva opasnost zbog toga. S druge strane, u Njemačkoj uočavam fenomene koji se meni lično ne sviđaju. U Njemačkoj postoji desničarska radikalna partija (AfD) i mnogi se boje da bi ona mogla jačati. To, recimo, za posljedicu ima to da se na fakultetima, čak na fakultetima politologije, sprečavaju predavanja mislilaca koji su desničarski orijentirani. I sām sam protiv AFD-a, ali to ne znači da trebamo zabranjivati diskusiju s nekim ko je simpatizer ove stranke. Zabraniti bilo kakvu diskusiju na jednom fakultetu smatram oblikom kukavičluka

A nije teško zaključiti o kome je tu riječ kada se pogledaju Marićkini “analitičarski” termini u kojima Željka Komšića naziva “drugim bošnjačkim članom Predsjedništva”, a što je zajednički vokabular za sve osobe bliske svjetonazorima politike “hrvatske ugrozbe”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!