fbpx

Košarka na ivici

U velikanima španske košarke ovo smanjenje neće ostaviti prevelike posljedice, ali u mnogim drugim klubovima ponovno pregovaranje s igračima direktno će utjecati na održivost njihovih finansija. Paradoksalno je da skromniji timovi, s kraćim ugovorima i manjom masom plaća u usporedbi s budžetom, imaju više manevarskog prostora u vremenu krize.

 

“Suočeni smo s finansijskom katastrofom za koju niko ne zna kada će završiti.” Razmišljanje je to koje je prije nekoliko dana iznio Nikos Lepeniotis, predsjednik Uprave “Olympiacosa”, velikana evropske košarke. U članku objavljenom na ekonomskom portalu capital.gr grčki stručnjak za marketing i član Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Atini 2004. godine detaljno je objasnio da u posljednjoj četvrtini sezone klubovi generiraju i prikupljaju “45-50 posto ukupnog godišnjeg dohotka”. Kombinacija pauze koja traje od 12. marta i potencijalni gubitak polovice godišnjeg prihoda vodi timove u recesiju koja će trajati “sljedeće dvije ili tri sezone”.

Lepeniotis se fokusirao na posljedice krize iz perspektive klubova i ponovnog pregovaranja o ugovorima igrača, koji u mnogim slučajevima predstavljaju oko 75-80 posto budžeta. Ključni je proces prilagodbe i smanjenja plaća u kojem klubovi vide spas budžeta, ali ima mnogo onih koji u tome ne uspijevaju.

“Ako uzmemo u obzir da su igrači zaradili 10 plaća i prestali raditi nakon šest mjeseci i 12 dana u sezoni, imali bismo tri mjeseca i 18 dana čekanja”, objasnio je menadžer “Olympiacosa”. Međutim, ta četvrtina, koja za igrače znači 35 posto njihovih ugovora, za klubove iznosi spomenutih 50 posto prihoda, jer je to period u kojem su presudne utakmice, doigravanja, finala koja donose najveći novac. “Ko će biti sudac ili stručnjak koji će odlučiti šta je fer prema igračima i ekipama u slučaju da se sezona ne nastavi? Niko”, tvrdi Lepeniotis.

“Glavni cilj nije uništavanje ili nametanje jednih drugima, već pronalaženje ravnoteže u novoj eri koja započinje i saradnja za opću korist”, rekao je. On tvrdi da kriza otvara novo poglavlje kako bi se “smanjile pretjerane plaće i nedostatak odgovarajućeg akcijskog plana u aspektima kao što su finansijski fair-play, ograničenje plaća i zajednička fiskalna politika, posebno u Evropi”.

Prošle sedmice košarkaška ekipa “Barcelone” zaključila je sporazum s klubom o iskorištavanju ERTE-a (socijalnih davanja države), koji predstavlja smanjenje od 70 posto plaća igrača jer je upaljen alarm zbog prekida takmičenja. Smanjenje koje u praksi doseže oko 24,5 posto godišnje plaće ako nema nastavka sezone.

“Real Madrid” je prošle srijede pristao smanjiti plaće za 10 posto ako se turniri napokon nastave i za 20 posto ako je obustava sezone konačna. Madridski sporazum strukturno je povezan s fudbalskom ekipom koja donosi većinu prihoda kluba i popunjava finansijsku inertnost budžeta košarkaškog dijela.

“Barca” na plaće troši oko 36 miliona, od budžeta koji iznosi 41 milion eura, što je najveći budžet u Euroligi, ispred moskovskog CSKA, a budžet “Reala” jeste 35 miliona. Najmanji budžet ima “Crvena zvezda”, nešto manje od 11 miliona.

U velikanima španske košarke ovo smanjenje neće ostaviti prevelike posljedice, ali u mnogim drugim klubovima ponovno pregovaranje s igračima direktno će utjecati na održivost njihovih finansija. Paradoksalno je da skromniji timovi, s kraćim ugovorima i manjom masom plaća u usporedbi s budžetom, imaju više manevarskog prostora u vremenu krize.

Prije nekoliko dana, srbijanski agent Miško Ražnatović, jedan od najutjecajnijih menadžera svijeta, otkrio je da je, u slučaju otkaza, preporuka Eurolige da klubovi plate “67 posto ugovora igrača ove sezone”. Evropsko udruženje igrača (ELPA) teži postavljanju te granice između 80 i 85 posto kao općeg parametra. U pojedinačnim pregovorima između klubova i igrača ugrožena je održivost kompletnog sistema.

Sljedeći članak

Džaba su krečili

PROČITAJTE I...

Ni ostatak svijeta nije bio imun na probleme s drogom. U svlačionicama engleskih klubova početkom devedesetih bilo je problema s pivom i brzom hranom, ali isto tako se nije izbjegavao kokain.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!