fbpx

“KORONA ZAKON”: Dobra osnova za spas privrede

Ako uzmemo da je ovo tek početak ekonomske krize, koja će tek nakon što pandemija prođe nastupiti svom svojom žestinom, ovaj zakon dobra je polazna osnova da se sačuva ono što se može sačuvati u ovom trenutku – radna mjesta i stabilnost javnih fondova

Piše: Jakub SALKIĆ

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila je u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije virusa COVID-19, ili kolokvijalno nazvani “korona zakon”.

Zakonom se propisuje subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, prekid prinudne naplate, održavanje stabilnosti pojedinih isplata, odgoda primjene propisa te uspostava Garancijskog fonda.

Ako uzmemo da je ovo tek početak ekonomske krize, koja će tek nakon što pandemija prođe nastupiti svom svojom žestinom, ovaj zakon dobra je polazna osnova da se sačuva ono što se može sačuvati u ovom trenutku – radna mjesta i stabilnost javnih fondova.

Istina, ne mogu biti svi spašeni, neki će definitivno propasti, i to se otvoreno mora reći. Iluzija je da Vlada može iz budžeta spašavati sve firme i sva radna mjesta. Naime, u slobodnoj tržišnoj ekonomiji državni intervencionizam neprihvatljiv je u normalnim okolnostima. No u okolnostima krize država se obično umiješa da spasi firme koje su sistemski važne za ekonomiju države. Prisjetimo se krize iz 2008. godine, kada su države javnim novcem spašavale banke i pojedine proizvođače, prije svega iz sektora autoindustrije. U BiH toga nije bilo u to vrijeme, ali danas, kada je pandemija zaustavila dobar dio privrede, državni je intervencionizam neophodan.

Vlada Federacije BiH sufinansirat će iz budžeta dio troškova poslodavcima za doprinose. Poslovni subjekti imaju pravo na subvencioniranje doprinosa u iznosu 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom, počevši od obračuna i isplate bruto plaće za april 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće. Ali to ne znači da poslodavci trebaju isplaćivati minimalne plaće. Razliku doprinosa do pune plaće isplaćuje poslodavac. Da bi poslodavac imao pravo na ovu subvenciju, mora dokazati da su prihodi preduzeća u martu pali za 20 i više posto u odnosu na januar i februar 2020. godine. Također, uvjet je i to da su imali izmirene obaveze za poreze i doprinose zaključno s posljednjim danom februara 2020, te da su Poreznoj upravi FBiH podnijeli zahtjev za subvencioniranje. Porezna uprava će u roku od 10 dana od dana usvajanja Zakona propisati uvjete i način podnošenja prijava.

Privrednici bi voljeli da je Vlada odlučila platiti i pune plaće i doprinose, i to svima u realnom sektoru. Međutim, to je nerealno. Dobro je da je Vlada ograničila pomoć, samo onima koji su zaista pogođeni krizom i samo onima koji su i do sada redovno uplaćivali obaveze. Odlukom da sufinansira samo one koji su imali pad prihoda od poslovanja Vlada se ne razbacuje javnim novcem, a istovremeno pomaže onima kojima je potrebno, uz to ne doprinosi još većem padu javnih prihoda, koji će ionako u ovoj godini pasti. Pad prihoda već se osjeti, za period januar – mart Porezna uprava izvijestila je da su prihodi u odnosu na isti period prošle godine smanjeni za 67 miliona maraka. Zbog toga je značajno osigurati i stabilnost isplata iz budžeta za socijalne kategorije i ostale obaveze.

Član 11 ovog zakona odnosi se na održavanje stabilnosti pojedinih isplata i propisuje da će se s ciljem održavanja stabilnosti i pravovremenih isplata penzija i invalidnina i drugih socijalnih davanja na dostignutom nivou, a imajući u vidu posljedice pada prihoda izazvanih stanjem nesreće, nedostajuća sredstva osigurati uštedama u okviru budžeta Federacije za 2020. godinu. Istovremeno, neće biti ni redovnog godišnjeg usklađivanja penzija. Naime, prema novom Zakonu o PIO, penzije su trebale biti usklađene 15. aprila, odnosno penzije su trebale biti povećane srazmjerno ekonomskom rastu FBiH i rastu troškova života. Ovim zakonom obaveza usklađivanja penzija, invalidnina, drugih socijalnih davanja i plaća neće se vršiti u 2020. godini.

Jedna od mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica jeste i uspostavljanje Garancijskog fonda na osnovu kojeg će, u ime i za račun Federacije BiH, garancije izdavati Razvojna banka FBiH. Inicijalna sredstva za osnivanje Fonda iznose 80.000.000 KM.

Međutim, mnogima je nejasno kako će funkcionirati ovaj fond. U roku od 15 dana od usvajanja zakona Ministarstvo finansija propisat će uvjete i pravila, do tada ne možemo tačno znati kako će funkcionirati. No, ono što je do sada poznato jeste da će Fond funkcionirati, pojednostavljeno rečeno, kao žirant za kredite kod komercijalnih banaka pravnim licima. Dakle, Vlada će svojim novcem garantirati da će krediti koje privrednici uzmu da se spase u krizi vratiti bankama. Ova mjera donekle je primjerena za naše uvjete zato što banke imaju više od dvije milijarde maraka viška sredstava koje bi trebalo staviti u funkciju razvoja, a Vlada se tu pojavljuje kao garant za privredu kod banaka, ohrabrujući time i banke da daju kredite, ali i olakšavajući privrednicima pristup dodatnim finansijskim sredstvima po povoljnim uvjetima.

“Bilo kakve mjere podrške privredi, posebno očuvanju zaposlenosti i domaćoj proizvodnji, jesu pozitivne i dobro su došle, ali predloženi zakon je u sadašnjem obliku opravdan samo ukoliko je prva u nizu takvih mjera i pokušaj da se djeluje interventno, dok se s jedne strane najviše sredstava i napora ulaže u očuvanje zdravlja, borbu s epidemijom, a s druge strane radi na pribavljanju dodatnih sredstava (moratorij na otplatu međunarodnih obaveza BiH bio bi najbolji izvor jer je riječ o našem novcu, a ne novom zaduženju, budžetske uštede također bi bile pozitivne, a od mogućih novih zaduženja aranžman s MMF-om bi vjerovatno bio ‘najmanje loš’ od alternativnih opcija zaduživanja)”, kaže ekonomista Igor Gavran.

“Ukoliko bi se, međutim, zaustavilo na ovom, to ne bi bilo dovoljno za opstanak prevelikog broja poslovnih subjekata, a nastavak masovnih otpuštanja i efekt na potrošnju koji bi to imalo dodatno bi multipliciralo sve negative efekte koje već osjećamo i prestanak epidemije ne bi to mogao automatski zaustaviti. Nadam se da Vlada aktivno radi na planiranju narednih koraka i mjera, kojima bi se ove predložene zakonom nadopunile. Npr. nastavak i povećanje infrastrukturnih i drugih kapitalnih ulaganja, poticaji poljoprivredi i nabavka domaćih proizvoda i usluga mogu znatno i dugoročno ublažiti negative efekte i omogućiti mnogim privrednim subjektima da obnove normalno poslovanje ili ga čak unaprijede čim mjere izolacije i ograničenja kretanja prestanu. Slično važi i za veliki dio uslužnog sektora, dok će izvoznici primarno zavisiti od razvoja situacije na izvoznim tržištima, osim onih koji eventualno mogu povećati plasman robe na domaćem tržištu (zbog otežanog uvoza i povećane tražnje). Ali dugoročno je ključno da vlasti pronađu rješenje za povećanje domaće potrošnje, primarno potrošnje domaćih proizvoda i usluga, što ne bi smjelo biti ograničeno bilo kakvim predrasudama i dogmama”, objašnjava Gavran.

Kolegij Stranke demokratske akcije podržao je nastojanje vlasti da pomognu privredi i stanovništvu u vrijeme krize, te usvojio zaključke u kojima se navodi šta SDA očekuje od vlasti na svim nivoima. Između ostalog, SDA traži od Vijeća ministara BiH da predstavi program mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize i spašavanje radnih mjesta, kao i da osigura potrebne aranžmane s MMF-om.

“Pozivamo sve nivoe vlasti da donesu potrebne odluke kojima bi se značajno smanjile plaće u javnom sektoru koje su iznad dva prosječna lična dohotka, a ušteđena sredstva usmjerila za podršku realnom sektoru. Pozivamo Vladu i Parlament FBiH da donesu potrebne odluke kojima bi se za 80 posto smanjio iznos za finansiranje političkih stranaka, a ta sredstva preusmjerila u Stabilizacijski fond za podršku ekonomiji i spašavanje radnih mjesta”, saopćili su iz SDA, te pozvali Vladu FBiH da hitno donese potrebne odluke s ciljem smanjenja cijena nafte i naftnih derivata i njihovog usklađivanja s cijenama goriva na svjetskom tržištu.

SDA ocjenjuje da je Vlada FBiH postupila odgovorno kada je uvažila kritike javnosti i građana, te izmijenila odluku o raspodjeli sredstava nižim nivoima vlasti tako što će se, nabavkom medicinske opreme i raspodjelom proporcionalno broju stanovnika preko kantonalnih zavoda za zdravstvo, realizirati zahtjevi građana da sve sredine na jednak način podnesu teret krize. Istovremeno, pozdravljaju najavu premijera FBiH Fadila Novalića da zbog ove izmjene neće biti ugroženo finansiranje općina i kantona koji nisu samoodrživi.

Odluka je izazvala osude u javnosti jer su neke općine i kantoni dobili znatno više novca u odnosu na broj stanovnika, ali niko do sada nije obznanio šta je u pozadini te odluke. Ministar raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi FBiH Edin Ramić to objašnjava: “Radi se o tome da imamo kantone koji bez podrške Vlade FBiH ne mogu normalno funkcionirati, a imamo takvih i nekoliko općina. Prvobitna namjena je bila podrška budžetima lokalnih zajednica i započetim projektima. Kako se sve to u vezi s javnim pozivom preusmjerilo na borbu protiv širenja virusa, a završilo ponovo na podršci projektima, to bi trebali objasniti iz Federalnog ministarstva finansija. Mislim da su oni zapravo u tabeli, gdje su navodili namjene, napravili pravu zbrku i šteta je što se nisu odmah oglasili i objasnili odluku.

To pitanje poštene raspodjele je oduvijek interesantno i uvijek pogodno da nekoga kritikujete, nađete neki argument, ispadnete pozitivac i pravednik, a onaj koji nešto radi najveću grešnik. Pogledajte budžete pojedinih kantona, općina i gradova i poredite ih s brojem stanovnika, zaposlenih, nezaposlenih, učenika i sl., ako tu uspijete naći neku mjeru u kojoj će biti svi jednako zadovoljni, onda dajte da taj princip primijenimo na sve buduće raspodjele. Imate općine koje ne mogu da potroše novac iz budžeta jer imaju ogromne prihode i one poput Čelića koje rješavaju neki lokalni vodovod desetak godina ili neku malu sportsku dvoranu koja se radi već 10-15 godina u Teočaku, i sad njima objašnjavate da se trebaju strpjeti da i to malo sredstava s nivoa Federacije ide ravnomjerno svima.”

 

 

PROČITAJTE I...

Iako su armenski i azerbejdžanski ministri odlučili održavati videokonferencijske kontakte prije novog izbijanja rata, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev demantirao je te diplomatske kontakte početkom ovog mjeseca.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!