Kopajmo do pobjede

Nekako se čini, pogotovo u kontekstu ranijeg nediplomatskog odnosa određenog dijela evropskih zemalja prema turskim delegacijama, da se, osim narušavanja prijateljskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Turske, želi poslati i neka vrsta poruke turskoj delegaciji, u smislu da im se pokaže ko je glavni i odgovorni na “evropskom” teritoriju na koji su sletjeli.

Šta je prava pozadina pokušaja da se prilikom posjete predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana Bosni i Hercegovini i Sarajevu izazove svojevrstan diplomatski incident, saznat ćemo vjerovatno tek nakon što ovaj tekst bude objavljen.

No, ono što je već sada vidljivo jeste postojanje svjesne namjere da se sam čin Erdoğanove posjete poduzete radi sudjelovanja na Samitu “Proces saradnje Jugoistočne Evrope” baci u sjenu fabriciranog skandala o navodnom, gotovo oružanom sukobu, njegove pratnje i pripadnika Granične policije Bosne i Hercegovine.

Nekoliko je indikativnih detalja u cijeloj ovoj priči. Kao prvo, zanimljivo je to da je u centru cijele ove priče Zoran Galić, direktor Granične Policije BiH, genijalac koji je za pola godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za uslužni biznis u Sremskoj Kamenici i osoba koju je HDZ nedavno pokušao na brzu ruku, prije nego što se formirala vlast na nivou Federacije BiH, postaviti na mjesto direktora FUP-a.

Galić, umjesto da se bavi činjenicom da mu desetine hiljada migranata gotovo neometano prelaze granicu Bosne i Hercegovine sa Srbijom, odakle ih MUP RS-a sprovodi na prostor Federacije BiH, odlučio je da “štiti” državu Bosnu i Hercegovinu tako što će trenirati strogoću nad osiguranjem i predsjedničkom pratnjom predsjednika jedne prijateljske države.

Ili barem takav utisak Galić pokušava ostaviti u medijima, a upravo su mediji drugi simptomatični detalj. Sama informacija o navodnom “incidentu” munjevitom je brzinom osvanula na portalu klix.ba braće Šimić, i to s zvečećim naslovom Drama na aerodromu u Sarajevu, Erdoganovo osiguranje se sukobilo s Graničnom policijom BiH i tekstom u kojem čitaocima, naravno, niko drugi do Zoran Galić, koji je valjda s aerodromske piste nazvao klix, “objašnjava” šta se desilo, a portal braće Šimić “pojašnjava” da su, prema njihovim saznanjima, “članovi Erdoganovog osiguranja i prilikom ranijih dolazaka u BiH iskazivali arogantno i bahato ponašanje”.

Nakon ovakvih “saznanja” klixa, ubrzo je na istom portalu objavljen i drugi tekst u kojem se čitaoce već naslovom educira kako je navodno “Erdoganovo osiguranje poznato po bahatosti” i kako je “incidentu u Sarajevu prethodio onaj u SAD-u”. Kakve zlobne budalaštine!

Ovakva medijska podrška fabriciranju skandala pa čak i insistiranje na njemu, iako se Ambasada Turske u Sarajevu već oglasila tvrdnjom da nije bilo nikakvog incidenta takve magnitude, interesantna je zato što pokazuje da se možda i ne radi tek o svinjariji ovdašnjeg turkofobnog prohrvatskog političko-medijskog bloka već i o nečemu dubljem, iza čega možda stoje i neki strani centri s domaćim adresama.

Nekako se čini, pogotovo u kontekstu ranijeg nediplomatskog odnosa određenog dijela evropskih zemalja prema turskim delegacijama, da se, osim narušavanja prijateljskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Turske, želi poslati i neka vrsta poruke turskoj delegaciji, u smislu da im se pokaže ko je glavni i odgovorni na “evropskom” teritoriju na koji su sletjeli.

Jer sjetimo se samo kakve je histerične reakcije izazvalo prošlogodišnje Erdoğanovo gostovanje na Kongresu Unije turskih demokrata Evrope održanom u sarajevskoj Zetri. Čini se da određeni vanjski centri nisu zaboravili niti oprostili neposlušnost države, grada i prostora koji smatraju vlastitom interesnom sferom. Također, činjenica da su turske delegacije izuzetno često posjećivale Bosnu i Hercegovinu, a da je sada prvi put došlo do bilo kakve vrste problema, te da je ovo prva posjeta poduzeta za vrijeme nove vlasti u Sarajevu, možda je isto tako neka vrsta poruke o promjeni političke klime.

A možda se ustvari radi o poruci upućenoj kako Bošnjacima, tako i svim “zainteresiranim stranama”, pogotovo onim prijateljski raspoloženim prema Bosni i Hercegovini, o tome da granice, pa čak ni aerodromi kao granične tačke ulaska u jednu državu, ni dalje nisu pod suverenom kontrolom Sarajeva, tj. da je Bosna i Hercegovina svojevrsni protektorat, a ne suverena država. Možda neko želi poručiti da smo još pod opsadom i da nam je i dalje “tunel ispod piste” jedini način da slobodno komuniciramo s prijateljima.

Šta god da je u pitanju, saznat ćemo uskoro, a nama preostaje da kopamo do slobode.

PROČITAJTE I...

Na stranačkoj sceni u Hrvatskoj, transparentno ili prikriveno, svi rade protiv svih, tako da na stabilnim osnovama niko nije ni s kim. Po ocjeni zagrebačkog publiciste Ivice Relkovića, u Hrvatskoj “već godinama (od)umiru stranke (osim HDZ-a)”. Stanje je u Hrvatskoj “turbulentno”, s puno ekonomskih potresa, obračuna u najvišim institucijama vlasti i “preletačkim” promjenama u saborskim stranačkim klubovima. U raznim oblastima Hrvatska zaostaje, pa opozicijski kritičari ironično ističu da u Hrvatskoj napreduje jedino vladajući HDZ s oko 200.000 članova. Strategiju svojih uspjeha u pridobijanju glasača HDZ zasniva na dubokoj organizacijskoj, programskoj i liderskoj krizi opozicije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!