Konvoj iz Hrvatske u Srebrenici

Stela Roso je iz Splita, a Marko Samodol iz Šibenika. Stela je drugi, a Marko prvi put u Srebrenici. “Bila sam i prošle godine. Emocija koja se samo ovdje može doživjeti me vraća u Srebrenicu. Dolazimo da odajemo počast žrtvama genocida i opet ću dolaziti ovdje”, poručila je Roso, dok je Samodol kazao: “Ovdje je emocija koja je teško opisiva riječima. Bio sam u Vukovaru, ali ovdje doći je neopisivo. Vidjeti šta su drugi narodi doživjeli, teško je to sve opisati kako se osjećam.”

 

Svake godine mladi iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine u zajedničkoj posjeti Memorijalnom centru u Potočarima odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici. Tako su i ove godine u Srebrenici boravili učesnici 13. Konvoja mladih Bošnjaka Hrvatske i njihovih prijatelja. Konvoj je organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, a Srebrenicu je posjetilo blizu 500 osoba. Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) Armin Hodžić na polasku konvoja iz Zagreba istakao je “kako konvoj ne okuplja samo Bošnjake nego sve koji žele posjetiti mjesto na kojem je počinjen jedan od najstrašnijih zločina na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata”.

Hodžić je naveo kako je konvojem kroz 13 godina omogućeno da nekoliko hiljada ljudi posjeti Memorijalni centar u Potočarima, te kako VBNMGZ organizira i Ultramaraton Vukovar – Srebrenica. U okviru dvodnevne posjete učesnici konvoja su prenoćili u Tuzli, a drugi su dan posjetili Bratunac i Srebrenicu, odnosno Memorijalni kompleks i bratunačko mezarje Veljaci. “Čuli smo u Bratuncu zaista teške i potresne priče preživjelih. Tako da je naša obaveza da prenosimo ono što smo čuli i da animiramo i druge da dolaze u Srebrenicu, Bratunac i druga mjesta”, kazala je Emina Bećirović u ime VBNMGZ.

Nakon posjete Bratuncu, učesnici konvoja u Potočarima sreli su se s preživjelim žrtvama genocida, majkama Srebrenice i predstavnicima Bošnjaka u lokalnoj vlasti. “Došli smo s ciljem da iz Hrvatske dovedemo naše prijatelje, pa su tako s nama osobe iz Zagreba, Splita, Šibenika, Dubrovnika, Gunje. Sve ovo je realizirano uz podršku Grada Zagreba i Bošnjačkog vijeća nacionalne manjine Grada Zagreba. Cilj je da nas iz godine u godinu bude sve više, a svi koji ovdje dođu vežu se za ovo mjesto”, kazala je Bećirović, napominjući da će konvoj biti organiziran i narednih godina.

Benjamin Fejzić iz Zagreba ima 17 godina i već tri puta dolazi u Srebrenicu. Adelaida Čamdžić, učenica Islamske gimnazije u Zagrebu, prvi je put boravila u Srebrenici. “Posjeta Srebrenici u meni budu osjećaj melankolije i praznine, ali i sretan sam da dolazimo u velikom broju svake godine. Želim da moja generacija zna šta je Srebrenica, šta je genocid, da više znaju o tome. Moramo učiti, dolaziti, kako bismo mogli prenijeti našim prijateljima, pa da i oni dođu u Srebrenicu”, rekao je Fejzić. “Jednostavno se osjeti potreba da dođemo ovdje. Dosta Bošnjaka živi u Hrvatskoj i svi trebaju doći i odati počast žrtvama genocida. Žao mi je svih ljudi koji su ubijeni, koji su propatili zbog svega što se dešavalo. Nadam se da ću i iduće godini doći jer je ovo emocija koja obuzme dušu i suza krene na oko”, rekla je Čamdžić.

Stela Roso je iz Splita, a Marko Samodol iz Šibenika. Stela je drugi, a Marko prvi put u Srebrenici. “Bila sam i prošle godine. Emocija koja se samo ovdje može doživjeti me vraća u Srebrenicu. Dolazimo da odajemo počast žrtvama genocida i opet ću dolaziti ovdje”, poručila je Roso, dok je Samodol kazao: “Ovdje je emocija koja je teško opisiva riječima. Bio sam u Vukovaru, ali ovdje doći je neopisivo. Vidjeti šta su drugi narodi doživjeli, teško je to sve opisati kako se osjećam.”

Stjepan Kušnen, predsjednik Udruge branitelja iz Dubrovnika, kaže da je sa svojim prijateljima i suborcima osjećao potrebu i obavezu da dođe u Srebrenicu. “Oduvijek smo imali želju doći i pokloniti se žrtvama Srebrenice”, zaključio je. /Adem Mehmedović/

PROČITAJTE I...

Gdje smo se izgubili toliko da nismo u stanju vidjeti da nas je na većini geografskog prostora kojim se prostire Bosna i Hercegovina sve manje i da taj negativni trend možemo spriječiti samo ako stanemo pred ogledalo vlastite savjesti i uvjerimo sebe da nam je u jedinstvu spas i da samo jedinstvenim nastupom možemo konačno definirati nacionalne interese koji će nam ubuduće biti vodilja u političkom, naučnom, kulturnom, umjetničkom, društvenom i svakom drugom djelovanju

Muhammed, a. s., iz svoje bi sobe provirivao i gledao ashabe kako klanjaju. Nije im se mogao pridružiti. Tek ponekad bi ga izveli među sobom. Drhtavim glasom im je rekao: “Tako mi Allaha, ne bojim se da će vas uništiti siromaštvo. Bojim se dunjaluka za kojim ćete trčati kao što su trčali oni prije vas pa će vas uništiti kao što je i njih uništio”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!