Konačno: Sarajevo dobilo Trg Prvog korpusa Armije R BiH

Mjesto koje će biti nazvano po Prvom korpusu Armije RBiH ima i simbolično značenje, jer je upravo tu 2. maja 1992. održana jedna od najvažnijih bitaka za Sarajevo kada je zaustavljen napad Jugoslavenske narodne armije u njenom nastojanju da zauzme najvažnije objekte i institucije u glavnom gradu, a u čemu su ih osujetili budući pripadnici Prvog korpusa.

U parku omeđenom zgradom Općine Centar, Koševskim potokom, Obalom Kulina bana i ulicom Reisa Džemaludina Čauševića sljedeće je sedmice planirano postavljanje table kojom će biti okončano dugogodišnje nastojanje građana Sarajeva da po korpusu čiji su ih pripadnici odbranili od Agresije budu imenovani trg ili ulica u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Skupština Kantona Sarajevo odluku o imenovanju Trga donijela je na sjednici održanoj 28. juna 2016. godine. Tome je prethodila inicijativa udruženja Branitelji Sarajeva od 2. novembra 2015. godine, čime je započela osmomjesečna procedura u kojoj su sudjelovale općinske vlasti, kao i građani Mjesne zajednice “Trg Oslobođenja – Centar”. Oni su još 18. decembra prošle godine na Zboru građana jednoglasno podržali inicijativu da se na području njihove mjesne zajednice imenuje trg po Prvom korpusu Armije RBiH.

Inicijativa za imenovanjem neke ulice ili trga po Prvom korpusu pokrenuta je davno, a u martu 2012. godine prikupljeno je više od 20.000 potpisa za peticiju kojom je od vlasti Općine Centar traženo da razmotri inicijativu preimenovanja ulice Koševo u ulicu Prvog korpusa Armije RBiH. Nekoliko mjeseci prije, u decembru 2011. godine, provedena je javna rasprava u MZ “Džidžikovac-Koševo I”, u kojoj se nalazi ova ulica, čiji su se na zboru prisutni stanovnici oštro suprotstavili prijedlogu boračkih organizacija o njenom preimenovanju.

Mjesto koje će biti nazvano po Prvom korpusu Armije RBiH ima i simbolično značenje, jer je upravo tu 2. maja 1992. održana jedna od najvažnijih bitaka za Sarajevo kada je zaustavljen napad Jugoslavenske narodne armije u njenom nastojanju da zauzme najvažnije objekte i institucije u glavnom gradu, a u čemu su ih osujetili budući pripadnici Prvog korpusa.

Prethodni članak

BAZDULJANJE (P)O STEĆCIMA

Sljedeći članak

Tojšići izronili iz mraka

PROČITAJTE I...

“Majke Srebrenice iz Bajramovića, gdje žive same bez ikog svog jer su im dušmani u genocidu ubili sinove i muževe, bile su na hadžu zahvaljujući dobrotvorima. Pozvao ih Milostivi da im ublaži tugu, a akobogda, tuga će minuti susretom sa svojim sinovima i muževima u Džennetu. Idu prema meni, grle me, plaču. Plaču i grle sve one koji im na djecu liče i koji su njihovih godišta”

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!