fbpx

Kolaps fudbalskog tržišta

Rast fudbala opravdan je mogućnošću prodaje paketskih televizijskih prava. Znači li taj rast televizije mjehurić u klubovima čija prava predstavljaju i do 80 posto njihovih prihoda? Postoje zabrinjavajući simptomi.

 

“Mapfre Behavioral”, investicijski fond koji je imao gotovo 10 posto svog portfelja podijeljenog između “Ajaxa” i “Olympique de Lyona”, otkrio je da je pandemija odlična prilika i za 2,5 miliona kapitala kupio dionice “Borussije Dortmund”, koje su do tada vrijedile 30 miliona eura. Dionice njemačkog kluba pale su na 9,5 eura za samo tri dana, do 21. marta. Sada tržišna vrijednost kluba ne prelazi 500 miliona eura. “Samo prodajom Jadona Sancha i Erlinga Hålanda mogli su ovog ljeta naplatiti više od 200 miliona eura, a u svom vlasništvu imaju stadion koji je vrijedan oko 400 miliona”, primjećuje José Parra, profesor trgovačkog prava sa Sveučilišta Complutense.

Luis García Álvarez, jedan od čelnika fonda “Mapfre”, često kaže da čak i u normalnim uvjetima “fudbalska dinamika pojačava iracionalno ponašanje”. Ako je virusna kriza izazvala paniku među investitorima, oni koji svoj novac ulažu u fudbal postali su poput prosječnog štediše koji se bojao ući u poslove s loptom. “Logično je da se oscilacije događaju. U 64 godine Liga prvaka nikad nije bila suspendirana. U više od 90 godina profesionalnog fudbala nikad nije doživio ovakvu neizvjesnu situaciju. No kada se fudbal vrati u normalu, ekonomska aktivnost nastavit će se povećavati kao i u posljednjih 157 godina. Ne postoji industrija s takvim stalnim rastom. James Pallotta kupio je 2011. godine ‘Romu’ za 100 miliona eura, a 2019. je prodao za 800 miliona a da nije ništa osvojio. O čemu treba razmišljati? Trenutno su svi evropski klubovi čijim se dionicama može trgovati potcijenjeni.”

Nestabilnost uzrokovana virusom korona pogodila je fudbal gotovo jednako kao i uslužni sektor. Brojke negiraju predrasude koje su fudbal označile kao industriju koja je previše podvrgnuta ekonomskim ciklusima. Od januara 2015. do januara 2020. godine “Stoxx Football” porastao je za 79 posto, a “Stoxx 600”, indeks koji grupira najmoćnije tvrtke u Evropi, 29 posto.

Álex Aranzabal, bivši predsjednik “Eibara”, ekonomist i savjetnik različitih sportskih organizacija, sumnjičavo sa zanimanjem proučava poplavu: “Sa zakonima o ekonomskoj kontroli LaLige i UEFA-e, došlo je do većeg reda u upravljanju finansijama, ali veliko pitanje koje moramo sebi postaviti jeste je li taj rast mjehur ili ne. Rast fudbala opravdan je mogućnošću prodaje paketskih televizijskih prava. Znači li taj rast televizije mjehurić u klubovima čija prava predstavljaju i do 80 posto njihovih prihoda? Postoje zabrinjavajući simptomi. Prekomjerna izloženost fudbala na televiziji mač je s dvije oštrice. Prije smo gledali jednu utakmicu sedmično, a sada gledamo sve igre u svim satima. To je osnovni zakon: kada proizvod prije ili kasnije zasiti tržište, gubi na vrijednosti.”

“Sada je vrijeme za ulaganje u fudbal s obzirom na pet godina. Ako su klubovi preživjeli dva svjetska rata, preživjet će virus korona. Trenutno nema savršenog kluba: onaj koji ima sve dobro. ‘Ajax’ je pao za 50 posto, ali posjeduje samo dio svog stadiona, ‘Lyon’ ima vrlo vrijednu imovinu, kamenolome i nekretnine, ali Ligue 1 nije baš atraktivna, ‘Porto’ je jedan od najjeftinijih, ali je prilično zadužen … Savjetujem diverzifikaciju. Jer ako ulažete samo u klub, izlažete se nestabilnosti vanrednih rizika poput ozljeda ili sportskih rezultata”, kaže Francisco Lodeiro, finansijski savjetnik.

Sljedeći članak

Mehmeda korona budila

PROČITAJTE I...

Jedini evropski klub koji je dosad izbjegao rezanje troškova bio je “Chelsea” ruskog magnata Romana Abramoviča, koji je potrošio 170 miliona na trojicu igrača: Timo Werner, Havertz i Ziyech. “Barcelona” je uglavnom prodavala, a Trincao i Matheus Fernandes dogovoreni su prije proglašenja pandemije.

Prije su Slovenci oduševljavali s odbojkaškim ekipama, dvostrukim evropskim viceprvakinjama, sa svojim rukometom i hokejom na ledu, s Tinom Maze, dvostrukom olimpijskom prvakinjom u skijanju, ili Petrom Majdić, bronzanom olimpijskom trkačicom.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!