fbpx

Ko je dozvolio Hrvatskoj da gradi most

Na sastanku održanom 19. aprila 2016. godine u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH nije bilo nikoga ko nije član HDZ-a BiH ili HDZ-a Hrvatske, tvrde naši sagovornici u Ministarstvu. S bosanskohercegovačke strane bili su Saša Dalipagić, Igor Pejić i još nekoliko zaposlenih u Ministarstvu, svi Hrvati (osim Saše Dalipagića, kojeg je za funkciju zamjenika ministra predložio HDZ, a koji se izjašnjava kao Ostali). Nijedan Srbin ili Bošnjak nije bio obaviješten o sastanku. Naš izvor tvrdi da je Hrvatskoj ova vrsta odobrenja trebala kako bi uvjerila Evropsku komisiju da joj dodijeli sredstva za izgradnju mosta

  • Sanader je dva puta otvarao radove
  • U kampanji za parlamentarne izbore 2003. godine HDZ i Ivo Sanader obećali su izgradnju Pelješkog mosta. HDZ je osvojio vlast, Sanader je postao premijer, a 2005. godine otvorio je pripremne radove za gradnju. Najavio je kako će radovi početi 2006. godine, a most biti pušten u promet 2008. godine. Bilo je to predizborno obećanje. Radovi su mogli početi tek 2007. godine, kada je okončan javni natječaj za izvođače. Tada je pobijedio konzorcij “Viadukta”, “Konstruktora” i “Hidroelektre niskogradnje”. Vlada Hrvatske u budžetu nije osigurala novac za most, no Sanader je ponovno otvorio radove na Komarni. Ovaj je put rekao kako će most biti dovršen do 2012. godine. Sanader je zatim još jednom 2009. godine, pred drugi krug lokalnih izbora, obišao gradilište i izrazio zadovoljstvo radovima.

     

    1. Vlada Jadranke Kosor i novi rokovi

    Nakon što je Sanader dao ostavku 2009. godine, a dužnost premijerke preuzela Jadranka Kosor, priča o mostu na neko je vrijeme pala u zaborav. Sve do kraja 2010. godine, kada je premijerka najavila da se od projekta Pelješkog mosta ne odustaje te da će biti dovršen do 2015. godine. U septembru 2011. godine, pred parlamentarne izbore, donosi se odluka da se most gradi. Kao novi rok određuje se 2017. godina.

     

    1. Milanovićeva Vlada raskinula je ugovor o gradnji…

    Nakon parlamentarnih izbora 2011. godine premijer Zoran Milanović raskinuo je ugovor o gradnji mosta.

     

    1. …a onda su se pred izbore predomislili

    Negdje pred kraj mandata, Vlada lijeve koalicije ipak je odlučila graditi most koji bi Hrvatsku spojio s njenim jugom. Godine 2015. predstavljena je Studija izvodljivosti prometnog povezivanja razdvojenog teritorija RH i most se pokazao najboljim rješenjem.

    1. Nova Vlada, novi rokovi

    Prošle godine, kada je na vlasti bila koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta, a premijer Tihomir Orešković, objavljen je natječaj za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu i za izgradnju pristupnih cesta. Najavljene su i četiri faze projekta koje bi trebale obuhvatati razdoblje od 2016. do 2022. godine.

    1. Vlada RH najavila početak radova u jesen ove godine.
    2. Ko plaća…

    Evropska komisija izdvojila je 357 miliona eura, dok će Hrvatska izdvojiti dodatnih 73,2 miliona eura. Javni je poziv za izvođača radova u toku.

    1. I Bosna i Hercegovina nešto se pita…

    Hoće li Bosna i Hercegovina zaustaviti izgradnju Pelješkog mosta i tražiti slobodan pristup otvorenom moru i određivanje granice na moru? Čeka se potez Vijeća ministara BiH.

    PROČITAJTE I...

    Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

    PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI