fbpx

Ko dijaspori brani da glasa

Proces registracije za lokalne izbore 2020. je završen, ali ostao je veliki broj otvorenih pitanja. Iz dijaspore su danima upozoravali da se sve veći broj osoba iz Srbije nelegalno prijavljuje, koristeći pri tome identitet Bošnjaka iz Srebrenice, Bratunca, Zvornika i drugih gradova. S druge strane, bilježi se veliki broj neopravdano odbijenih bošnjačkih prijava. Veliki broj aktivista u dijaspori učestvovao je u agitiranju, prije svega Bošnjaka koji su protjerani s teritorije manjeg entiteta, pokušavajući ukazati na značaj registracije. Sagovornici na temu procesa registracije, značaja dijaspore i budućih projekata s kojima se želi sačuvati bošnjački identitet dokazani su borci i patriote koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu

 

Piše: Adis TANOVIĆ

DOKAZ O BROJNIM MALVERZACIJAMA

“Podaci da se iz Švedske, u kojoj ima oko 100.000 naših građana, registriralo nešto više od 4.000 osoba, iz SAD-a, gdje ima blizu 350.000 naših građana, registriralo se samo 2.500 vrlo su alarmantni i zabrinjavajući podaci. Koji su razlozi zašto je mali broj registriranih, to je druga tema. Korist za naše povratnike višestruka je, jer vrlo dobro znamo da glasanje utječe direktno na broj vijećnika u svakoj općini, a samim tim i broj zaposlenih Bošnjaka u tim općinama. Ovdje konkretno mislim na manji entitet, gdje su Bošnjaci povratnici u pitanju”, govori Samir Zametica, bošnjački aktivista i predsjednik BKC “Kopenhagen”.

“Brojne su neregularnosti u pitanju u vezi s registracijom birača iz dijaspore. Veliki je broj prijava iz Srbije i Hrvatske iz kojih se vide i mogu dokazati brojne nepravilnosti. Mi smo u Danskoj pripremili jedan dokument koji smo uputiti CIK-u i svim nadležnim institucijama. Dokument sadrži dokaze o brojnim nepravilnostima i malverzacijama. Više je osoba iz Danske na spisku iz Srbije, također, i umrli se nalaze na istom tom spisku registriranih iz Srbije. Uočili smo da se veliki broj istih imena i prezimena pojavljuje na spisku, a glasaju za istu općinu. Čak se 13 puta pojavljuje isto ime i prezime. Veliki broj naših građana uredno je ispunio obrasce, međutim, odbijena im je prijava i, nažalost, radi se prvenstveno o Bošnjacima. CIK je odbio zahtjev za registraciju za oko 30.000 ljudi. Bojim se da su većina od tog broja Bošnjaci”, upozorava Samir Zametica.

“Da bismo sačuvali bošnjački identitet, vrlo je značajno da naši političari počnu obilaziti dijasporu, da razgovaraju s njima, da ti ljudi osjete da je domovini stalo do njih. Neizostavan faktor jeste obrazovanje naše djece, koje kroz projekte mora postati kontinuirano, zatim povezivanje naše omladine i davanje veće uloge dijaspori u samom izbornom procesu i političkim odlukama. Uključiti dijasporu u kulturni, politički i vjerski život, a ne samo na humanitarnom planu. Pokušati ostvariti plan otvaranja i uspostave ministarstva za dijasporu ili, ukoliko je to nemoguće, naći neku alternativu. Pojednostaviti proces registracije, eventualno uvođenje elektronskog glasanja. Tu su samo neki od primjera za koje mislim da bi pomogli da se veći broj naših ljudi registrira za glasanje na izborima”, zaključio je Samir Zametica, predsjednik BKC “Kopenhagen”.

NIKO NAM NEĆE NIŠTA DATI NA LIJEPE OČI

Mensur Graca jedan je od najvećih bošnjačkih aktivista u dijaspori. Dugogodišnji je voditelj na Radiju Odense. Njegova misija u Danskoj i šire jeste očuvanje bošnjačke tradicije i bosanskog jezika. Organizator je brojnih humanitarnih akcija. “Broj prijavljenih za lokalne izbore u BiH 2020. nešto je veći u odnosu na broj prijavljenih ranijih godina, i to je svakako pozitivno. Razlog ovog povećanja treba tražiti u provedenoj kampanji koja je krenula iz BiH, a kojoj su se pridružila bosanskohercegovačka udruženja iz dijaspore, koja su bila vrlo aktivna u promoviranju izbora i bila su pri ruci onim građanima koji nisu bili u stanju da sami ispune obrasce za prijavu. Najbolja borba za prava povratnika vodi se upravo na izborima, tj. glasanjem. Drugog puta nema. Za svoja prava treba se izboriti, a to možemo samo masovnim odzivom na izbore. Naša su prava samo ona za koje se izborimo i to moramo konačno shvatiti kao narod. Niko nam neće ništa dati na lijepe oči, štaviše, zabranit će nam sve ono što im mi dozvolimo. Broj prijavljenih za glasanje poštom je još uvijek mali i on se mora uvećati minimum za duplo. Samo masovno glasanje ima značajniji efekt. Moramo vratiti naše političke predstavnike u općinska vijeća manjeg entiteta, i to u što većem broju. Tek tada se može reći da smo nešto uradili”, govori Mensur Graca.

“Posebnu pažnju sam obratio prilikom pregleda spiska za općine koje su smještene dolinom rijeke Drine. Na tim spiskovima je neuobičajeno puno Bošnjaka koji su se prijavili za glasanje iz Srbije. Očigledno je da se radi o krađi identiteta i da će u njihovo ime glasati neko drugi. Čuo sam iz naših udruženja da na spiskovima nema mnogih Bošnjaka koji su se uredno prijavili i kojim su prijave popunjavali aktivisti udruženja. Garantiram da su prijave popunjenje bez greške, ali, eto, ipak te prijave nisu prošle u CIK-u?! Neka udruženja imaju i kopije prijava koje su slali CIK-u, tako da se istina može lahko utvrditi. Na spisku birača našao sam moju tetku, koja je također prijavljena za glasanje poštom, ali iz Hrvatske. Tetka je preselila na ahiret prije mjesec dana, a znam da nije nikad ranije izlazila na izbore. Na istom spisku sam našao i dvije rodice koje su prijavljene za glasanje iz Hrvatske, mada su one prijavljene i žive u Bosanskom Šamcu. Tetka rahmetli je također čitav svoj život provela u istom mjestu. Dakle, imamo enorman broj nepravilnosti i zloupotreba, kao nikada do sada. Zbog svega navedenog, sumnja u poštenje CIK-a je sasvim opravdana”, konstatira Mensur Graca.

Alvir Hasanović jedan je od najvrednijih bošnjačkih aktivista u Njemačkoj. Protekli period radio je na agitiranju Bošnjaka u Njemačkoj, da se registriraju za predstojeće izbore.

“Apsolutno sam mišljenja da broj prijavljenih Bošnjaka za lokalne izbore treba i mora biti mnogo veći. Ovo su izbori koji direktno utječu na život naših komšija u lokalnim zajednicama. Našim izlaskom na izbore i glasanjem mogu se omogućiti bolji uvjeti onima koji u tim sredinama žive. Ako uzmemo samo primjer Srebrenice, kada bi se tu prijavio dovoljan broj Bošnjaka, niti vlast niti načelnik nikada ne bi bili upitni. Problem je što ogroman broj to ne želi i neće. Slična je situacija i u drugim mjestima u manjem bh. entitetu, iz kojeg su protjerani Bošnjaci. Da smo mi u dijaspori organiziraniji po ovom pitanju, mnogo bolja situacija bila bi Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Foči, Doboju, Prijedoru i drugim gradovima manjeg bh. entiteta”, govori Alvir Hasanović.

“Što se tiče registracije za izbore, moram pomenuti da već duži niz izbornih ciklusa učestvujem, volonterski naravno, s malom grupom prijatelja, neformalnog naziva ‘BH Zambak’, u pomaganju pri registraciji naših građana za izbore izvan domovine. CIK-u je poznata moja adresa i kontakt, kao i e-mail s kojeg šaljemo prijave. Za ove aktivnosti ogromnu logističku podršku nam pruža Islamski kulturni centar Bošnjaka u Berlinu. Dakle, napravili smo takav ambijent u našem IKB-u da naši građani trebaju samo doći do nas u IKB s važećim dokumentom Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti oko registracije sa zadovoljstvom radimo, po potrebi odlazimo i na adresu. Pružamo pomoć pri popunjavanju PRP obrazaca, uz potpis osobe kojoj pomažemo, nakon potpisa šaljemo CIK-u obrazac. Niko u Berlinu, bilo koje nacionalnosti, nema pravo reći da nije znao, nije mogao ili nije bio u prilici. Može samo reći da nije htio. Dakle, što se tiče same registracije, u Berlinu smo napravili odlične uvjete za naše sugrađane. Do njih je samo da učine mali napor, ali, nažalost, i taj mali napor je u velikoj mjeri izostao. Drugi problem je malo kompliciran proces same registracije i popunjavanja PRP obrazaca, pa mnogi koji to samoinicijativno rade prave veoma česte greške. Tu vidim rješenje kroz uspostavljanje punktova po dijaspori koje bi CIK registrirao i obučio za takve aktivnosti. Tu bi se umnogome smanjile greške prilikom popunjavanja prijava, a i omogućilo bi se da i CIK ima uvid i jednu vrstu kontrole ovih punktova. Kroz sistem to mnogo bolje ide, a ovi punktovi imali bi isključivo ulogu pomaganja prilikom registracije. Dalje, po mom skromnom mišljenju, potrebno je ostvariti mnogo veću saradnju između domovine i dijaspore, isključivo s obostranim interesom”, zaključio je Alvir Hasanović.

LOKALNA ZAJEDNICA KLJUČ JE OPSTANKA NAŠIH SUGRAĐANA

Veliki broj bošnjačkih aktivista u Švicarskoj radio je organiziranu registraciju za lokalne izbore. Predvodila ih je nevladina organizacija “Glas za Bosnu”, osnovana 2015. godine kao grupa bosanskih patriota okupljena oko Bosanskog kulturnog centra “Kula” u Küsnachtu u Švicarskoj, čiji je cilj bio motiviranje građana Bosne i Hercegovine u dijaspori, bez obzira na to gdje žive. U ime ovog udruženja govore Ahmed Sarić i Amir Sarajlić, bošnjački aktivisti u Švicarskoj.

Na naše pitanje da li je broj prijavljenih Bošnjaka za izbore trebao biti veći i koja bi bila eventualna korist za povratnike, ispred “Glasa za Bosnu” Ahmed Sarić govori:

“Ovdje se ne bismo fokusirali samo na povratnike, iako je to, sigurno, najbolnija činjenica jer se s neizlaskom na izbore podržava retrogradna politika, kako lokalne zajednice, tako i državnog nivoa. Lokalni nivo od ključnog je značaja jer nam on stvara osnovu za boljim kvalitetom života svih građana lokalne zajednice, a s druge strane nam lokalni nivo daje uvid u naredne izbore, koji se u konačnici tiču i same države. Naravno da nismo zadovoljni s brojem prijava koji bi morao biti veći. Ove godine smo primijetili da je mnogo kvalitetnije odrađeno nego prošlih godina jer je kroz Komunikacijski centar u Sarajevu ova kampanja bila koordinirana, a ona se zasnivala isključivo na motivaciji i na usluzi, a ne na lobiranju za neku od političkih stranaka. Ta je koncepcija dobra jer se u dijaspori država voli i ona je prvi prioritet, dok je stranačko opredjeljenje lična stvar svakog glasača. Ako želimo da našu domovinu odbranimo od višestoljetnih napada, onda je sigurno važno da se više fokusiramo na naše sugrađane iz manjeg bh. entiteta i da se na tom dijelu osnaži bosanski duh, koji je na alarmantno niskom nivou.

Lokalna zajednica ustvari je ključ održivog povratka, ali i opstanka naših sugrađana na cijeloj teritoriji naše države. Na našu žalost, povratak nakon potpisivanja Mirovnog dejtonskog sporazuma nije bio uspješan. S jedne strane, problem su bili loši egzistencijalni uvjeti potencijalnih povratnika, a s druge strane kontinuirano opstruiranje famoznog Aneksa 7 mirovnog sporazuma od strane vlasti entiteta RS. Mi smatramo da ni danas nije kasno za jednu dobru i kvalitetnu strategiju povratka i očuvanja bosanskog duha na cjelokupnoj teritoriji naše nam domovine. Ako uzmemo u obzir da je Komunikacijski centar za dijasporu u Sarajevu doprinio kvalitetnijoj kampanji motivacije naših sugrađana da izađu na izbore, onda smo uvjereni da se koordiniranim djelovanjem između lokalnih zajednica i prognanih osoba može zaustaviti iseljavanje, ali i potaknuti povratak u mjesta rođenja. Jedan od važnih segmenata jesu i izbori jer oni nam daju mogućnost da u što većem broju budemo zastupljeni na lokalnom nivou, tako da se u tom slučaju i mi pitamo o budžetskoj raspodjeli, o nazivu ulica, o imenima škola, ali i ostalih javnih mjesta, o privredi, o zastupljenosti Bošnjaka i Hrvata, ali i Srba kao svih ostalih građana lokalne zajednice u javnim ustanovama, administraciji, policiji, sudu, javnim preduzećima itd. Upravo se ‘Glas za Bosnu’ iz navedenih razloga pokrenuo i motivirajućim djelovanjem pokušava da ukaže na ovu ključnu potrebu.”

“Mi volimo našu državu Bosnu i samim tim vjerujemo da to i naši Bosanci koji privremeno žive u Srbiji i Hrvatskoj isto čine. Ipak, ovdje se na žalost svih građana u velikom broju radi o kriminalnim radnjama, gdje se manipulira s prijavama, ali i sa zloupotrebom ličnih podataka i sa zloupotrebom institucija susjednih država. Sve ove činjenice dostupne su na raznim online portalima koji dokazuju kriminalne radnje. S druge strane, ovdje se pokušava da se kroz primjer organiziranog kriminala u Srbiji i Hrvatskoj svi naši Bošnjaci stave u isti koš, što je pogrešno, pa se onda pojavljuju neki specijalisti koji kažu da se treba ukinuti pravo glasa putem pošte ili u DKP-ima, tu se mi ne slažemo jer smo uvjereni da mi imamo kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj ogroman broj onih koji vole svoju domovinu Bosnu i sigurno su čestiti u svojim patriotskim namjerama. U ovom slučaju bi i oni Bošnjaci koji žive u drugim zemljama diljem zemaljske kugle bili uskraćeni ovog važnog demokratskog prava. Isti ti analitičari dovode u pitanje i naš interes za našom domovinom, to jest naše dokazano patriotsko opredjeljenje. Naše je mišljenje da naša država mora pronaći rješenje i energično se suprotstaviti svim kriminalcima koji na bilo koji način pokušavaju da zbog ličnih, stranačkih ili ideoloških razloga pokušavaju obesmisliti postojanje naše višestoljetne državnosti. Svaki vid isključivosti je pogrešan i on je produkt nedovoljne kreativnosti, nedovoljne odlučnosti, velikog straha, nedovoljnog znanja, ali najviše lijenosti. Neće nama niko ništa pomoći ako mi sami ne zavrnemo rukave i, kao što smo odbranili Bosnu od agresora, ne odbranimo Bosnu i od kriminalaca koji uništiše narod i demokratiju, a čiji je cilj uništiti i državu.

Što se Bošnjaka i odbijenica tiče, mi smo se izgleda privikli na sve malverzacije koje se svakog izbornog ciklusa događaju, pa tako i ove godine. Ogroman broj dokaza iznesen je u proteklim godinama. Prisjetimo se samo na slučaj koji je bio prije nekoliko godina u Americi, gdje je CIK na jednu adresu poslao više stotina pisama, prisjetimo se Danske, gdje su izborni materijali stigli u petak i subotu, a rok za slanje pošte bila je nedjelja istog vikenda. Ove godine smo primijetili više stvari. Osporavanje ili kasno usvajanje budžeta dovelo je cijeli proces u pitanje. Iako smo sve propisno ispunili, CIK nije uspio svoje obaveze da ispoštuje, a jedna od tih jeste da prekontrolira da li je prijava ispravna ili se radi o malverzaciji. Neki od prijavljenih dobili su povratne informacije da je njihov zahtjev primljen, a neki nisu. Ažuriranje prijava vrlo se sporo odvijalo, tako da u rubrici ‘Da li ste prijavljeni’ ni danas nema aktuelnih podataka, ali su poseban prostor otvorili za to, što je dodatno neozbiljno, ali je ipak neko rješenje. Posebno nam je rok žalbi opteretio rad, gdje je CIK u četvrtak 1. oktobra 2020. objavio spisak prihvaćenih za glasanje putem pošte, a rok za žalbu bio je samo 48 sati od objave na stranici CIK-a. Kao organizacija koja se isključivo bavi motivacijom naših sugrađana da se u što većem broju glasa, i ove godine imamo konkretne dokaze za propuste pa bismo ovom prilikom naveli samo jedan u nizu prijava. Jedan naš član je pomogao svojoj familiji prilikom popunjavanja obrazaca tako da se nekih 15 članova prijavilo da glasa putem pošte. Od tih 15 su samo dva zahtjeva prihvaćena, a do danas, iako je u roku predao žalbu, nije dobio odgovor”, upozorava Amir Sarajlić.

POTENCIJAL DIJASPORE OGROMAN JE I UGLAVNOM JE NEISKORIŠTEN

Jedan od najvećih bošnjačkih aktivista u Holandiji jeste Elvir Krkić. Niz godina daje veliki doprinos u agitiranju Bošnjaka, a za vrijeme registracije za izbore vršio je koordinaciju matice s džematima i udruženjima u Holandiji, s ciljem motiviranja što većeg broja Bošnjaka da se registriraju za izbore 2020.

“Siguran sam da bi veći odziv birača poboljšao stanje povratnika u svim segmentima, pogotovo u oblasti sigurnosti, pa čak i ekonomske perspektive. Smatram da bi trebalo širom dijaspore organizirati manifestacije s jednim motom, da se ne zaborave svoji korijeni ili nešto slično, organizacije manifestacija poput obilježavanja državnih praznika i drugih projekata kako bi se probudio bošnjački duh. Kontinuitetom takvih projekata privoljeli bismo veći broj Bošnjaka za prijave i glasanje. Ne smijemo zaboraviti koliki broj Bošnjaka živi u dijaspori i da bismo izlaskom te mase na izbore mogli promijeniti čitavu sliku politike u Bosni i Hercegovini, te bržem integriranju BiH u EU i NATO”, konstatira Elvir Krkić.

“Ukoliko nismo u mogućnosti osnovati ministarstvo za dijasporu, potrebno je da kroz druge projekte koji će doći iz Bosne i Hercegovine, uz pomoć volontera, udruženja, džemata, vršimo implementaciju u dijaspori. Kroz takve projekte, od kojih izdvajam školu bosanskog jezika, rad s djecom i dr., sprečavamo asimilaciju Bošnjaka u dijaspori, ali itekako možemo utjecati i na ekonomski razvoj u domovini”, zaključio je Elvir Krkić.

Za kraj smo razgovarali sa Sedinom Joldićem, osobom koja je veći broj godina provela u dijaspori, a danas je uposlena u Općini Jajce, kao savjetnik za dijasporu.

“Ukoliko uzmemo u obzir da u dijaspori živi blizu milion onih koji vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine a imaju pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini, onda je svakako broj prijavljenih za glasanje izvan Bosne i Hercegovine zabrinjavajući.

Kada je u pitanju zloupotreba prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, uočili smo da je bilo krađe identiteta Bošnjaka, dok je CIK uočio da je bilo prijava za glasanje putem pošte umrlih osoba iz Hrvatske, što je za svaku osudu.

S druge strane, uočili smo da je veliki broj prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine odbijen iako su iseljenici iz Bosne i Hercegovine uredno poslali prijave za glasanje na lokalnim izborima 2020. godine”, upozorava Sedin Joldić.

“Potencijal dijaspore Bosne i Hercegovine je ogroman i taj je potencijal uglavnom neiskorišten. Jedan od osnovnih fokusa svakako treba biti poboljšana komunikacije sa svim iseljenicima s područja općine Jajce, a posebno s mladom dijasporom, kao i identificiranje mogućih područja saradnje s mladima iz dijaspore s obzirom na to da:

 

  1. Mladi iz dijaspore posjeduju raznoliki spektar ekspertiza iz područja prirodnih, društvenih, tehničkih i humanističkih nauka;

 

  1. Velika većina mladih iz dijaspore već ima izgrađene karijere i etablirani su u svojim područjima, te posjeduju iskustvo rada u javnom i privatnom sektoru;

 

  1. U zemljama iseljeništva mladi imaju vrhunski razvijene naučno-istraživačke sisteme, kao i učinkovite nacionalne inovativne sisteme.

 

Pored nabrojanih područja saradnje s mladima, neophodno je uključivanje dijaspore u strateška planiranja, organiziranje omladinskih kampova i ljetnih škola za mlade iz dijaspore, te učestale posjete predstavnika vlasti dijaspori, češća komunikacija predstavnika vlasti svih nivoa s iseljenicima, samo su neki od projekata koji mogu probuditi veću želju prijavu iz dijaspore za izbore u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Sedin Joldić, stručni savjetnik za saradnju s dijasporom u Općini Jajce.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Dok javnost očekuje tužiteljsku odluku u slučaju respiratori, za koju je zakonski rok istekao 28. novembra, začuđuju izjave pojedinaca, političara, koji svojim tvrdnjama insinuiraju da su upućeni u predmet i znaju detalje koji su do sada nepoznati javnosti, piše portal Vijesti.ba. Među njima, posebno iznenađuje istup Denisa Zvizdića koji je danas rekao: “Svima je kristalno jasno da je premijera Novalića i njegovu karijeru jedino i isključivo ugrozila NN ženska osoba koja je telefonski naredila kupovinu respiratora.”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!