fbpx

Ko će s Izraelom

Omanski ministar vanjskih poslova Yusuf bin Alawi bin Abdullah izjavio je u to vrijeme da je “Izrael država”, priznanje koje je malo arapskih država javno obznanilo zbog Palestine.

 

 

Nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Bahrein dogovorili normaliziranje odnosa s Izraelom, pitanje je dana kada će tim putem krenuti i neke druge države. UAE su ušli u historiju postajući prvom zemljom u Perzijskom zaljevu koja je postigla sporazum s Izraelom 13. augusta, pridruživši se Egiptu i Jordanu. Arapske države to su već učinile 1979, odnosno 1994. godine.

Bilo je to “historijsko postignuće”, kako ga je opisao Donald Trump, zadužen za olakšavanje zbližavanja njegovih arapskih partnera u Zaljevu i Izraela, njegovog glavnog saveznika na Bliskom istoku, u okviru plana Bijele kuće za regiju.

“Ovo nije široki sporazum između zaljevskih zemalja, SAD-a i Izraela”, rekao je Sanam Vakil, direktor projekta “Budućnost dinamike u Zaljevu” britanskog think tanka “Chatham House”. “Postoje jasne razlike i podjele između zemalja Vijeća za zaljevsku saradnju (GCC, koju čine Saudijska Arabija, UAE, Bahrein, Oman, Kuvajt i Katar) ”, kaže taj stručnjak, ističući položaj Kuvajta, koji je potpuno antiizraelski i vrlo propalestinski.

Za Vakila bi “velika pobjeda” Washingtona bila pridruživanje pakta Saudijskoj Arabiji, koja je najmoćnija država u Zaljevu i glavni saveznik SAD-a, kao i mjerilo za ostale sunitske arapske monarhije, pa čak i za druge muslimanske zemlje iz drugih regija.

Prema Vakilu, kralj Saudijske Arabije Salman bin Abdulaziz “ide opreznim putem zbog svoje uloge čuvara dviju svetih džamija”, ali analitičar vjeruje da bi saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman mogao odlučiti potpisati sporazum s Izraelom jer bi to koristilo položaju Rijada protiv Irana. I SAD i Izrael i države Zaljeva povezuje neprijateljstvo s Teheranom.

Analitičari ukazuju na Oman kao sljedeću zemlju koja slijedi nakon UAE-a i Bahreina, jer je posljednjih godina već održavao otvorene odnose s Izraelom, iako veze nije ozvaničio. Muscat je u oktobru 2018. ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, što je iznenadilo i razljutilo neke arapske vlade koje ponekad održavaju tajne kontakte s Izraelom i vojnu ili komercijalnu saradnju, ali ne na tako visokom nivou.

Omanski ministar vanjskih poslova Yusuf bin Alawi bin Abdullah izjavio je u to vrijeme da je “Izrael država”, priznanje koje je malo arapskih država javno obznanilo zbog Palestine.

Međutim, postoje i oni koji tvrde kako nijedna monarhija u Zaljevu trenutno neće slijediti UAE i Bahrein, a ako bi Oman to činio u budućnosti, to bi bilo “pod uvjetom uspostave nezavisne palestinske države”.

PROČITAJTE I...

Proces registracije za lokalne izbore 2020. je završen, ali ostao je veliki broj otvorenih pitanja. Iz dijaspore su danima upozoravali da se sve veći broj osoba iz Srbije nelegalno prijavljuje, koristeći pri tome identitet Bošnjaka iz Srebrenice, Bratunca, Zvornika i drugih gradova. S druge strane, bilježi se veliki broj neopravdano odbijenih bošnjačkih prijava. Veliki broj aktivista u dijaspori učestvovao je u agitiranju, prije svega Bošnjaka koji su protjerani s teritorije manjeg entiteta, pokušavajući ukazati na značaj registracije. Sagovornici na temu procesa registracije, značaja dijaspore i budućih projekata s kojima se želi sačuvati bošnjački identitet dokazani su borci i patriote koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu

Malezija je uplovila u nestabilnu političku klimu u martu 2020. godine nakon što je došlo do preslagivanja na političkoj sceni zbog iznenadne i neočekivane ostavke tadašnjeg premijera Mahathira Mohamada. Iako egzistira bez čvrstog izbornog mandata, Jasinova Vlada u početku je bila popularna, ali je proteklih mjeseci izgubila podršku građana, između ostalog i zbog pogoršanja situacije s pandemijom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!