fbpx

Ključni označitelji duha našeg vremena

Samedin Kadić, Mali leksikon velikih tema, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2019, 235 str.

Piše: Hamza RIDŽAL

U uvodnom dijelu knjige Smisao života britanski teoretičar Terry Eagleton prisjetio se jedne doktorske disertacije odbranjene pod nazivom Nekoliko aspekata vaginalnog sistema buhe. U vremenu kada se disertacije bave toliko specijaliziranim aspektima pojedinih nauka i naučnih disciplina, primijetio je Eagleton, o autoru koji piše knjigu o smislu života ne može se govoriti kao o skromnom čovjeku. Eagleton, naravno, ne piše o smislu života iz pozicije te(le)ologa, već iz pozicije teoretičara i kritičara kulture, razmatrajući kako se kroz vrijeme mijenjao naš odnos prema onome što smatramo smislom života.

Osim dragocjenog promišljanja novih oblika društvenih i kulturnih formi utemeljenim na spregama prastarih matrica kolektiviteta, ova je knjiga posebno važna za razumijevanje onog što bismo mogli nazvati duhom vremena. Jedna takva knjiga, pisana na bosanskom jeziku, publicirana je prošle sedmice pod nazivom Mali leksikon velikih tema. Njen autor Samedin Kadić pokušao je, za razliku od Eagletona, barem u prvom dijelu naslova sačuvati ponešto od hronične skromnosti muslimanskog intelektualca. Međutim, sadržaj ove knjige u svakom je smislu neskroman!

Staviti na dvjesto stranica toliku količinu znanja i pritom je učiniti preglednom može samo neko ko se prema jeziku odnosi poput kakva pjesnika. I doista, u ovoj knjizi nema rečenice koja je višak. Bogat repertoar tema sagledan je kroz leće Kadićeve kritičke optike i zaogrnut najvažnijim savremenim naslovima iz filozofije, sociologije, futurologije i teorije kulture. Interdisciplinarno razmetanje dosezima različitih nauka i naučnih disciplina u ovoj knjizi nije neobično, već neizbježno.

Knjiga je, kako piše autor u uvodu, zamišljena kao registar onih tema koje generički obuhvataju neke od najvažnijih globalnih trendova i tendencija što određuju našu sadašnjost, trasirajući srednjoročnu budućnost. Širok spektar tema kreće se od pojmova biosa, identiteta, kontingencije i multikulturalizma, preko duga, siromaštva, nejednakosti i nezaposlenosti, pa sve do pojmova neoliberalizma, budućnosti, energije. Svako od poglavlja tretira jedan od dvadeset i tri pojma obuhvaćena ovom knjigom. Riječ je, dakle, o leksikonu najvažnijih označitelja našeg vremena. Za svaki od njih data je kratka povijest i moguće projekcije budućnosti, ali ne na način predviđanja drevnom bošnjačkom metodom gledanja u findžan, već kroz otkrivanja slika mogućih i vjerovatnih budućnosti na osnovu jasnog uvida u našu sadašnjost. Uz nesumnjivi doprinos knjige studijima budućnosti i trendtrackingu, njena najveća vrijednost ogleda se u mapiranju epistema naše sadašnjosti.

Na tom tragu treba čitati i završni esej publiciran u ovoj knjizi umjesto zaključka. On je izrazito bitan za razumijevanje trenutne šizofrene napetosti koju muslimani osjećaju između dvaju pritisaka: postmodernosti i tradicionalizma. Sukob je to na relaciji manjka i viška vjerovanja. Međutim, u neprestanom transcendiranju napetosti između postmodernosti i tradicionalizma Kadić prepoznaje suovisnost, te ističe da su granice između ovih dvaju pojmova često pobrisane, “budući da militantni tradicionalizam ponekad ima izvor u postmodernom nihilizmu, dok, istovremeno, relativistički, postmoderni ludizam u nekim situacijama otkriva svoju militantnu, fundamentalističku prirodu”.

Ukazavši na istinu koju mnogi zanemaruju, da su osnovni ontološki postulati postmodernizma u neosporivoj oprečnosti s učenjem islama, Kadić ističe da muslimani ipak imaju šta naučiti iz postmodernizma, prije svega misleći na rehabilitaciju kritike i analizu dispozitiva moć – vjera. Kritika vjerskih narativa formiranih u sprezi s vlašću, smatra Kadić, od velikog je značaja za muslimane danas. Autor smatra da je u tim “velikim pričama” ključno razlikovati ljudsko od božanskog, budući da se ljudski odgovori nekad nameću kao božanska rješenja. Kako zaključuje autor: “Možda bi takve analize otkrile da su mnoge ‘istine’ tek nečija mišljenja, diskursi u Foucaultovom smislu.”

Knjiga Mali leksikon velikih tema jedan je od rijetkih svjetionika na bosanskohercegovačkoj intelektualnoj sceni što ne trguje idejama prošlosti, već osvjetljava maglovite sokake naše mračne sadašnjosti, ukazujući i na obrise horizonata budućnosti. U našem jezičkom, akademskom, kulturnom i društvenom kontekstu njen je značaj neizreciv.

 

 

PROČITAJTE I...

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

Na popisu stanovništva 2013. godine 91,36 posto građana Kantona Sarajeva izjasnilo se da govori i piše bosanskim jezikom. U istom tom kantonu, iste te godine, na istom tom popisu, 83,79 posto stanovništva izjasnilo se da pripada bošnjačkom narodu. Iste godine, na istom popisu, 1.193 građanina u glavu, ili 0,28 posto stanovnika gotovo polumilionskog Kantona Sarajevo, izjasnilo se da govori jezikom koji nazivaju “BHS”, dok svi drugi govore ili bosanskim, ili hrvatskim, ili srpskim. Stoga bi bosanski jezik trebalo školarcima u dokumentima pisati po principu automatizma, osim ako roditelji žele pisati hrvatski ili srpski jezik

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!