fbpx

Ključ za budućnost Indonezije

Indonezija je dala novu priliku Jokowiju, kako je nadimak njenom predsjedniku, da dovrši reforme koje je obećao napraviti kada je prvi put došao na vlast prije pet godina. Međutim, očekivanja nisu ni približno onakva kakva su bila kada je izabran 2014. godine. Poraz Prabowa (koji je odbacio rezultate izbora i proglasio se pobjednikom) znači i nestanak prijetnje sekularnosti zemlje koju je nosilo koketiranje tog bivšeg generala s radikalnim frakcijama.

 

Bio je favorit za pobjedu na izborima u najvećoj muslimanskoj zemlji svijeta, ali postojala je mogućnost iznenađenja u posljednjem trenutku. To se ipak nije desilo. Ponovni izbor umjerenog Joka Widodoa za indonezijskog predsjednika potvrđuje liberalni trend zemlje s najviše muslimana na svijetu, a investitori koji su strahovali od nacionalizma njegovog suparnika Prabowa Subianta pozdravljaju Jokov novi mandat.

Indonezija je dala novu priliku Jokowiju, kako je nadimak njenom predsjedniku, da dovrši reforme koje je obećao napraviti kada je prvi put došao na vlast prije pet godina. Međutim, očekivanja nisu ni približno onakva kakva su bila kada je izabran 2014. godine. Poraz Prabowa (koji je odbacio rezultate izbora i proglasio se pobjednikom) znači i nestanak prijetnje sekularnosti zemlje koju je nosilo koketiranje tog bivšeg generala s radikalnim frakcijama.

Ali, i Joko je danas daleko od statusa kakav je imao prije pet godina, kada je prozvan indonezijskim Obamom. Nije bio pripadnik elite, imao je harizmu i duh. Manjine su ga voljele, a mladi su vjerovali da se do vlasti može doći “odozdo”. Joko je rođen u skromnoj porodici, bio je gradonačelnik grada Solo, guverner u glavnom gradu Jakarti i, konačno, predsjednik nacije od 265 miliona stanovnika, od kojih su njih 88 posto muslimani. I to sve sa samo 50 godina.

Međutim, manjine, među njima i LGBT zajednica, kršćanska zajednica (10% stanovništva) ili Ahmadi (muslimanska skupina koja se protivi fundamentalističkim pogledima), živjeli su u za njih lošim vremenima. Prošle godine skupština je počela raspravljati o reformi Kaznenog zakona, koji uključuje kriminalizaciju homoseksualnog seksa, što potiče najgore strahove ove skupine.

Kršćani su bili izloženi progonu, a najekstremniji slučaj dogodio se prije godinu dana u Surabaji (Istočna Java). Tada je lokalna skupina povezana s ISIS-om tvrdila da je ona odgovorna za seriju napada na kršćanske crkve iza kojih je ostalo desetak mrtvih. Ahmadi su, također, počeli biti žrtve napada, optuženi za herezu od fundamentalističkih skupina.

Svjestan rastuće islamizacije zemlje, slično onome što se događa u susjednoj Maleziji, Jokowi je ušao u igru. Odlučio je ostaviti po strani imidž ljubitelja heavy metala i spontanog vođe te ojačati imidž dobrog muslimana i povezati se s najkonzervativnijim dijelom društva, onog kojem se udvara i kod kojeg lobira njegov suparnik Prabowo. Utjecaj islamista postao je politička stvarnost. Jokowijeva stranka PDI-P glavna je snaga u Zastupničkom domu, ali narastao je utjecaj i broj mandata islamističkog PKS-a na 8,4 procenta.

Ono što Jokowiju ide dobro jesu mjere za ekonomski rast zemlje. Iako nije uspio potpuno razoriti klijentelistički model star nekoliko desetljeća, vide se znakovi promjene. “Stara garda ne želi izgubiti uobičajene prednosti ako se odjednom pojavi transparentnost. Međutim, generacija mlađih poduzetnika nastoji stvoriti zdravije i konkurentnije okruženje”, kažu analitičari. S Jokowijem na čelu, Indonezija je uspjela dobiti svoju prvu kompaniju vrijednu milijardu dolara, privatni “Go Jek”, lokalnu verziju “Ubera”.

Zemlja želi postati četvrto svjetsko gospodarstvo do 2050. godine i godišnje raste pet posto. “Vjerujemo da će ponovni izbor Jokowija omogućiti da on završi ono što je već započeo: povećati ulaganja u infrastrukturu s 245 projekata koji su u toku, u izgradnju cesta, željezničkih pruga, luka i rafinerija. Ako se to dogodi, Indonezija će porasti iznad 5 posto”, zaključuju ekonomisti.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!