Kipari stvarali u okrilju nacionalnog spomenika

Budući da je Kolonija “Ostrožac” jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija u zemlji, podrška organizaciji nije izostala. “Ovogodišnju Koloniju skulptora finansijski su podržali svi nivoi vlasti, od Vijeća ministara BiH, Federalnog ministarstva kulture, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a te Gradske uprave Cazina i gradonačelnika Nermina Ogreševića”, rekao je Bajrektarević

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Svake godine u maju Stari grad Ostrožac kod Cazina postaje galerija na otvorenom koja okuplja vrhunske kipare iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i regije. Tako je i ove godine održana  Međunarodna kolonija skulptora “Ostrožac”. Umjetnici pristigli iz Slovenije i Hrvatske, te studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu s Odsjeka za kiparstvo imaju priliku u zidinama Starog grada Ostrožac, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, tokom sedam dana u bihacitu i terakoti stvarati svoja kiparska djela. Da je ova manifestacija od iznimnog značaja za kulturu Bosanske krajine, zbog čega njen opstanak ne smije biti doveden u pitanje, svjesni su svi nivoi vlasti u Unsko-sanskom kantonu, zbog čega su zajedničkim snagama finansijski podržali njenu organizaciju.

Ideja se rodila tokom šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je grupica krajiških umjetnika i kulturnih stvaralaca odlučila krenuti u projekt kolonije kipara na otvorenom, koja je smještena u jednom od najljepših starih gradova u Bosni i Hercegovini. Bila je to ujedno i prva kolonija kipara takve vrste u bivšoj Jugoslaviji, ali i među prvima u Evropi. Došli su tada umjetnici sa svih strana svijeta i ostavili svoja djela koja i danas prkosno stoje u dvorištu Starog grada Ostrožac. Pola stoljeća u zidinama ovog srednjovjekovnog zdanja odzvanjaju udarci čekića i dlijeta.

Park skulptura svake godine bogatiji je za barem jedno novo djelo nastalo u Koloniji skulptora. S posebnom emocijom svoje djelo u bihacitu na 52. koloniji stvara Cazinjanka Aida Beganović, studentica četvrte godine kiparstva na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti.

“Ovdje sam dolazila, sjećam se, kao veoma mala, kao dijete. Bez obzira na to jesam li dolazila s porodicom ili je to bio neki školski izlet, sjećam se da su uvijek osjećaji bili kao zvijezda vodilja i motivacija da upišem Akademiju i da na neki drugačiji način kasnije pristupim svemu ovome, cijeloj atmosferi i toj priči mene, Ostrošca i kiparstva”, kaže Aida Beganović.

Naglasila je da joj ovo nije prvo iskustvo rada u kamenu bihacitu. “Radila sam i prošle godine u bihacitu i smatram da je vrlo lijep kamen, divan za obrađivanje. Kolege koje su tu bile prošle godine sa mnom bile su oduševljene iskustvom koje su ovdje stekli. Od prvog dana su na samom ulazu u Ostrožac osjetili atmosferu koju smo kasnije danima i danima prepričavali cijeloj Akademiji i svima koji su bili zainteresirani za razgovor o tome. Nadam se da će i ove kolege ponijeti isti osjećaj sa sobom kad pođu kući”, naglasila je Aida Beganović.

Aida je dio grupe studenata kiparstva pristiglih s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Godinama ih na ostrožačku koloniju dovodi profesor Samir Sućeska, koji rad među zidinama Starog grada Ostrožac smatra art terapijom.

“Ovaj prostor izoliran je od ostatka svijeta ovim zidovima. Pogodan je za rad, posebno za umjetnike koji žele nešto svoje uraditi, da se nekako osame i da svoje misli pretoče u kamen”, objašnjava profesor Samir Sućeska.

Dodaje kako su se do sada njegovi studenti s ove kolonije kući vraćali uvijek zadovoljni i puni utisaka jer su imali šta vidjeti na ovom platou. “Ima mnogo monumentalnih skulptura koje su stvarali skulptori iz različitih dijelova svijeta, što je veliko bogatstvo za našu državu, a za ovaj kraj posebno. Uglavnom se vraćaju s novim iskustvom”, naglasio je Sućeska.

I Adren Marok sa zagrebačke likovne akademije stigao je u Ostrožac. Iako ima iskustvo rada u kamenu, prvi će put raditi s bihacitom, kamenom koji se eksploatira u okolini Bihaća.

“Koristit ću se ručnim alatom, fleks-mašinama, raznim brusevima. Došao sam s gotovom skicom. Riječ je o jednoj dami, ženi kao univerzalnoj inspiraciji”, rekao je Marok, student Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba.

U parku skulptura svoju buduću skulpturu kleše i Slovenac Marko Zelenko iz Izole: “Za Ostrožac sam prvi put čuo od mog kolege Jure Markota, koji me preporučio, i evo me tu. U bihacitu još nisam radio. Radio sam u nekom sličnom kamenu, sličnom po tvrdoći.”

Rad Kolonije godinama prati jedan od njenih utemeljitelja Ismet Kasumović. Sretan je, kaže, što je ova jedinstvena manifestacija u Bosni i Hercegovini opstala unatoč teškim vremenima za kulturu. Njeno napredovanje vidi u spoju s kompletnom turističkom ponudom ovog kraja.

“Ova manifestacija postaje sve atraktivnija i sve zanimljivija, pogotovo zbog toga što je opredjeljenje društveno-političke zajednice, Unsko-sanskog kantona i Bosne i Hercegovine da ovaj prostor bude turistički vrlo atraktivan, a to su pokazali time što je Una proglašena nacionalnim parkom”, kazao je Kasumović.

Da ovaj događaj predstavlja svojevrsnu reklamu i promociju turističke ponude Cazina i Unsko‑sanskog kantona, potvrdio je i Jusuf Bajrektarević, savjetnik gradonačelnika Cazina.

“Grad Cazin daje finansijsku i podršku putem projekata posredstvom fondova da se iznađu načini da se podrži ova turistička destinacija s ovim sadržajima, galerijom pod otvorenim nebom. Ovo je zaista svijetla tačka turizma u Bosni i Hercegovini i ovom prilikom pozivamo turiste da nas posjete jer ovu ljepotu treba doživjeti i vidjeti”, ističe Bajrektarević.

S obzirom na to da je Kolonija “Ostrožac” jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija u zemlji, podrška organizaciji nije izostala.

“Ovogodišnju Koloniju skulptora finansijski su podržali baš svi nivoi vlasti. Nisu to neka sredstva, ali su nam dali svi pomalo, od Vijeća ministara BiH, Federalnog ministarstva kulture, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a te Gradske uprave Cazina i gradonačelnika Nermina Ogreševića. Nakon osam dana rada, kipari će svoja djela, nastala u ovogodišnjoj koloniji, predstaviti javnosti. Ostat će tu kao jedan od eksponata u Parku skulptura s djelima umjetnika koji su u proteklih pedeset godina na ovo mjesto dolazili sa svih strana svijeta”, zaključio je Bajrektarević.

 

PROČITAJTE I...

Mi se imamo čime ponositi, ali, nažalost, nemamo za to vremena. U ovom trenutku imamo najozbiljnije nasrtaje na našu zemlju koji su toliko oslabili naše tkivo da je opstanak i naroda i zemlje upitan više nego 1992. godine. Ključni je problem u tome što smo uspavani, što smo prepustili da nam društvo kreiraju oni koji čuvaju ideologiju genocida, da ga oblikuju kriminalci i mediokriteti

Muzej se nalazi na Sultan Ahmedovom trgu, preko puta istoimene džamije, na mjestu nekadašnjeg bizantijskog hipodroma. Smješten je u objekt Ibrahim-pašinog konaka, velike kamene palače koja je jedna od rijetkih sačuvanih rezidencijalnih objekata u Istanbulu iz ranog osmanskog perioda

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!