Kineski krediti: Razvoj ili dužnička zamka za siromašne

Prema istraživanju Kiel instituta, dug Bosne i Hercegovine prema Kini iznosi oko 10 posto GDP-a BiH. Podsjetimo, u 2017. godini, a to je period na koji se odnose i podaci Kiel instituta, Bosna i Hercegovina imala je GDP od 31 milijardu maraka. Ukupni dug prema Kini za projekte koji su završeni ili početi iznosi 2,9 milijardi maraka, što je 9,35 posto GDP-a BiH, a ako bismo iz ove računice izostavili Hamovićevu privatnu TE Stanari, dug prema Kini bio bi 1,84 milijarde maraka, što je 5,93 posto GDP-a

Piše: Jakub SALKIĆ

Bosna i Hercegovina svrstava se među 50 zemalja svijeta koje imaju najveće dugove prema Kini u odnosu na procent bruto društvenog proizvoda (GDP). Ovaj podatak nedavno je objavljen u istraživanju Kiel Institute for the World Economy. Autori istraživanja jesu Sebastian Horn, Carmen Reinhart i Christoph Trebesch, a informaciju o tome objavio je The Economist. Tragom ove informacije provjerili smo strukturu vanjskog duga Bosne i Hercegovine. Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, Bosna i Hercegovina nema ni jednu marku dugu prema NR Kini. Na prvi pogled rekli bismo da je, ako je vjerovati zvaničnim podacima, istraživanje Kiel instituta na klimavim nogama. No, ako bolje pogledamo zaključke do kojih su došli istraživači, mnogo toga postaje jasnije.

Naime, ni sama Kina ne daje podatke o svojim plasmanima u inostranstvu, a ni međunarodne institucije ih ne bilježe, tako da su plasmani kineskog novca u inostranstvu prilično tajanstveni. S druge strane, Vlada Kine ne daje direktno novac zemljama zajmoprimaocima nego to radi preko kompanija i banaka u vlasništvu države, odnosno tako da državne banke finansiraju poslove koje rade kineske državne kompanije u inostranstvu, a zemlja zajmoprimalac vraća kredite kineskim bankama ili daje koncesije. Zbog toga kineski krediti nisu zabilježeni kao vanjski dug države.

Ono što se može zaključiti iz istraživanja jeste da postoje dvije grupe zemalja izloženih dugu prema Kini. Prvoj grupi pripadaju siromašne zemlje Afrike, Azije i Južne Amerike, a drugoj zemlje u razvoju, prije svih one koje su u projektu Vlade Kine “Put i pojas”, a među kojima je i Bosna i Hercegovina. Naša je država ujedno i jedna od rijetkih zemalja Evrope koja ima visok procent zaduženosti kod Kine, a osim nje, tu su još Bjelorusija, Makedonija i Crna Gora. Najveću izloženost dugu prema Kini imaju zemlje Istočne Azije, zatim regija Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, dok zemlje Jugoistočne Evrope imaju procentualno manju izloženost, ali su iznosi kredita u stalnom porastu u posljednjih pet godina.

Prema ovom istraživanju, pedeset najvećih kineskih dužnika ima dug koji u prosjeku dostiže 17 posto GDP-a ovih država, što je ogroman skok u odnosu na 1 posto, koliko su imale 2005. godine. Zanimljivo je, navode autori, to što je Kina odobrila nove kredite nakon vala neplaćanja zbog dužničke krize u prvoj deceniji 21. stoljeća, a zahvaljujući kineskim kreditima, te su zemlje ponovo na putu da dostignu isti nivo zaduženosti kao i u vrijeme kada su bile u dužničkoj krizi. U većini slučajeva, navode istraživači, tačnije u 60 posto slučajeva, kamate na kineske kredite više su od tržišnih, a vrijeme za otplatu kraće. Najčešće se kao osiguranje kredita koriste robni prihodi.

Iako se Kina često prikazuje kao neumoljivi zajmodavac, studija pokazuje da je sudjelovala u najmanje 140 restrukturiranja i otpisa vanjskog duga od 2000. godine. Štaviše, bum bi uskoro mogao prestati. Kineski ekonomski rast i odlivi kapitala usko su povezani. Kako Kina usporava, pozajmljivanje bi se moglo smanjiti.

DUG KOJEG NEMA

No, vratimo se Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim podacima, samo jedan projekt koji su finansirali Kinezi do sada je završen, a to je privatna TE Stanari, u vlasništvu srbijanskog biznismena Vuka Hamovića. Vrijednost ovog projekta bila je 1,1 milijardu maraka. U toku je izgradnja autoputa Banja Luka – Prijedor, koji finansiraju i grade kineske kompanije, a vrijednost projekta jeste 640 miliona maraka. Kineske kompanije dobile su ovaj dio autoputa pod koncesiju. Početkom ove godine Vlada RS-a imala je namjeru obustaviti ovaj projekt i posvetiti se povezivanju RS-a i Srbije autoputem, ali Kinezi nisu htjeli ni čuti. U Federaciji BiH dva projekta finansiraju ili grade Kinezi, Blok 7 TE Tuzla, čija je realizacija tek počela. Kinezi ovaj projekt finansiraju s 1,2 milijarde maraka. Drugi je projekt dionica autoceste na Koridoru 5C, ali ovo je posao koji Kinezi ne finansiraju nego su kineske kompanije izvođači radova.

Prema istraživanju Kiel instituta, dug Bosne i Hercegovine prema Kini iznosi oko 10 posto GDP-a BiH. Podsjetimo, u 2017. godini, a to je period na koji se odnose i podaci Kiel instituta, Bosna i Hercegovina imala je GDP od 31 milijardu maraka. Ukupni dug prema Kini za projekte koji su završeni ili početi iznosi 2,9 milijardi maraka, što je 9,35 posto GDP-a BiH, a ako bismo iz ove računice izostavili Hamovićevu privatnu TE Stanari, dug prema Kini bio bi 1,84 milijarde maraka, što je 5,93 posto GDP-a.

Ali ako uzmemo u obzir i projekte koji su u proceduri, za koje su pregovori u toku ili koji su planirani da se rade finansijskim sredstvima iz Kine, onda dug drastično raste, a riječ je o projektima u Republici Srpskoj. Planirana je izgradnja autoputa Banja Luka – Mlinište vrijednog 2,8 milijardi maraka, zatim HE Dabar 430 miliona maraka, Buk Bijela 382 miliona i TE Gacko milijarda maraka. To je ukupno 4,6 milijardi maraka, odnosno 14,8 posto GDP-a BiH. Ovih 4,6 milijardi planiranih zaduživanja kod Kine uz 2,9 milijardi maraka realiziranih zaduženja čini 7,5 milijardi maraka duga prema Kini, što je 24 posto GDP-a BiH. S 31. mjesta najzaduženijih zemalja kod Kine skočili bismo na 9. ili 10. mjesto.

Ali, kako je većina kineskih projekata planirana u RS-u, koji je 2017. godine imao GDP 10 milijardi maraka, ukoliko se realiziraju planirani projekti uz ove koji su već u toku, dug RS-a prema Kini bit će 4,84 milijarde maraka, odnosno 3,84 milijarde ako ne računamo Hamovićevu termoelektranu. To znači da će dug RS-a prema Kini biti 48,06 posto GDP-a ovog entiteta, odnosno 38,13 posto GDP-a. Istovremeno, Federacija BiH dužna je Kini 1,2 milijarde maraka za projekt Bloka 7 TE Tuzla, što je 5,85 posto GDP-a Federacije, koji je u 2017. godini iznosio 20,5 milijardi maraka.

Inače, ukupan vanjski dug Bosne i Hercegovine, prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, na dan 31. decembra 2018. godine iznosio je 8,2 milijarde maraka. Ali to je dug koji je evidentiran, ako se tome doda još i skoro tri milijarde maraka duga prema Kini, koji nije evidentiran, vanjski dug Bosne i Hercegovine iznosi približno 11 milijardi maraka.

Često možemo u javnom prostoru čuti da je Bosna i Hercegovina poprište borbe za prevlast velikih svjetskih sila, najčešća opservacija jeste da je to borba Zapada naspram Rusije, ali posljednjih godina u tu se borbu uključila i Kina.

Kineski investitori posljednjih godina jačaju svoju prisutnost na Balkanu kako bi došli korak bliže ujedinjenom tržištu EU. Ranijih godina Kina je nudila investicioni fond od deset milijardi eura za sedamnaest zemalja u Centralnoj i Istočnoj Evropi. U okviru inicijative “Pojas i put” planirano je čak 100 milijardi eura za investicioni fond. Bosna i Hercegovina je, prema pisanju Financial Timesa, u posljednje vrijeme prepoznata kao zemlja koja bi mogla primiti najveći pojedinačni iznos tog novca od 3,5 milijardi dolara.

Naredne godine navršit će se 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa između Kine i Bosne i Hercegovine. Tim je povodom izvanredni i opunomoćeni ambasador NR Kine u našoj zemlji Ji Ping u Oslobođenju napisao autorski tekst u kojem objašnjava svoju viziju odnosa ovih dviju zemalja.

“Proteklih godina, međusobno političko povjerenje neprestano se unapređuje, dok je praktična saradnja između dvije strane postigla plodne rezultate. Bosna i Hercegovina uključila je razvijanje političkih i ekonomskih odnosa s Kinom u Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023. Također, Kina je uključila Bosnu i Hercegovinu u Inicijativu ‘Pojas i put’ i u saradnju Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Termoelektrana u Stanarima predana je na korištenje i ostvaruje profit. Stupio je na snagu Sporazum o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša između naše dvije zemlje. Otvoreni su, jedan za drugim, Konfucijevi instituti na univerzitetima u Sarajevu i Banjoj Luci. Sve su to dragocjeni rezultati. Kina smatra Bosnu i Hercegovinu svojim dobrim prijateljem i partnerom na zapadnom Balkanu i spremna je da se suočava s izazovima, rame uz rame s Bosnom i Hercegovinom. Dvije strane treba da nastave jačati komunikaciju i razmjenu politika kako bi pružile smjernice za saradnju u sljedećoj fazi. U okviru Inicijative ‘Pojas i put’ i saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, Kina će pružiti Bosni i Hercegovini više prilika za povezivanje i praktičnu saradnju. Postoji veliki prostor za saradnju Kine i Bosne i Hercegovine. Dvije strane trebaju da iskoriste ukidanje viznog režima za nosioce običnih pasoša kako bi istraživale potencijal za saradnju u turizmu i zimskim sportovima, kao i između malih i srednjih preduzeća, šireći saradnju u postojećim oblastima, kao što su energija i infrastruktura”, napisao je Ji Ping.

Ipak, činjenica da se većina poslova s kineskim firmama i bankama radi, takoreći, “ispod žita” otvara i dozu sumnje, a to podgrijavaju i negativna iskustva drugih zemalja.

Kineska ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu podstiču ionako proširenu korupciju u regiji, navodi se u analizi Instituta za sigurnosna istraživanja Evropske unije (EUISS) iz 2017. godine. Institut, sa sjedištem u Parizu, takvu tvrdnju potkrepljuje podacima da su dosadašnje kineske investicije u puteve i željeznice od 5,5 milijardi eura došle u Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju tako što su “kineske kompanije dobijale ugovore direktno od vlada tih zemalja, a ne preko tendera koji nalažu nadmetanje” više firmi.

“A kao ishod”, kako se napominje, “Kina učvršćuje ustaljeni način vođenja poslova iza zatvorenih vrata, podriva reforme koje provode vlade u regiji” i doprinosi stvaranju “bijelih slonova” na Zapadnom Balkanu, odnosno velikih projekata preskupih za privredu države, a isplativih za privatne investitore.

Euractiv je u prošloj godini primijetio da je u posljednje vrijeme nekoliko projekata Kine, veoma sličnih onima koji se planiraju uraditi ili rade u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, postalo kreditna zamka za države u kojima se izvode.

Kao primjer navodi izgradnju luke u gradu Hambantota na jugu Šri Lanke 2010. godine. Prva faza projekta vrijednog 361 milion dolara finansirala se u iznosu od 85 posto iz sredstava Export-Import Bank of China, odnosno kreditom. Problem je nastao kada se ispostavilo da prihodi luke nisu dovoljni za otplatu kredita, pa se predložilo da 80 posto luke prijeđe u vlasništvo kineske kompanije “CMPort” u zamjenu za dug, koja bi potom investirala još 1,12 milijardi dolara u javno-privatnom partnerstvu. Euractiv smatra da bi se slično, barem u nekim slučajevima, moglo dogoditi i u nekim balkanskim državama.

KOMPANIJE POZNATE PO KORUPCIJI

Primjera radi, zbog loše finansijske situacije u Bosni i Hercegovini i nemogućnosti građana da plaćajući putarine na novim autoputevima opravdaju ulaganja i predviđenu dobit, mogli bi nastati problemi. Upravo na takve projekte upozorava Human Rights Watch u posljednjem izvještaju o stanju ljudskih prava širom svijeta. Na prvi pogled čini se da krediti dolaze bez nekih važnijih ili većih uvjeta, pa se brojne države okreću Kini kao preferiranom partneru, poslije čega se ispostavljalo da je sve, ipak, samo iluzija.

Posebno su analitičari HRW-a upozorili na situaciju iz Malezije, gdje je premijer Mahathir bin Mohamad otkazao tri infrastrukturna projekta finansirana kineskim novcem zbog sumnji da je njegov predsjednik Najib Razak pristao na kredite kako bi prikrio druga koruptivna djela. Kenija je, naprimjer, požalila zbog gradnje ekonomski neodržive željeznice. Pakistan, Džibuti, Siera Leone i Maldivi redom su izrazili žaljenje što su pristali na kinesko finansiranje određenih projekata.

Pojedine kineske kompanije koje se pojavljuju u Bosni i Hercegovini kao investitori ili članovi grupacija koje rade određene poslove poznate su po korupciji. Jedna od takvih kompanija jeste “Sinohydro”, koja bi trebala da radi autoput Banja Luka – Mliništa. U žiži je nekoliko skandala i na crnoj listi Svjetske banke. Optužena je za korupciju, varanje, prisvajanje budžetskih sredstava, niskokvalitetne građevinske radove, nepošteno partnerstvo… Čak je i razvojna banka Afrike (AfDB) stavila ovu kompaniju na crnu listu i zabranila joj učestvovanje u svim projektima koje finansira banka Afrike. Transparency International naveo je da je jedan od građevinskih projekata koje provodi “Sinohydro” spomenik korupciji.

Riječ je o izgradnji brane u Maleziji, koja je, prema podacima predstavljenim u ovoj zemlji, urađena bez kontrole kvaliteta uz mnogobrojne neregularnosti, a sve radi sniženja troškova.

Slični kineski investitori mogli bi “doći glave” i komšijama Crnogorcima, i to zbog izgradnje autoputa koji bi trebao povezati jadransku luku Bar s glavnim gradom Srbije Beogradom, a finansira se s 1,3 milijarde eura kredita kineske Eksim banke. Studije izvodljivosti, koje su uradile međunarodne kompanije, pokazale su da crnogorski autoput neće imati dovoljno prometa da bi opravdao troškove, ali je parlament te zemlje 2014. godine izglasao odobrenje kineskog zajma. Ugovor je dogovoren bez otvorenog konkursa, te je oslobodio CRBC i sve podizvođače od plaćanja PDV-a ili carinskih dadžbina.

Nevjerovatno, ali je unesena i obaveza da će, ako Crna Gora ne bi mogla vratiti svoj dug u predviđenom roku, Eksim banka imati pravo na dio teritorije ove zemlje (!?). Također, bilo kakva arbitraža vodila bi se prema kineskim zakonima.

“China Gezhouba Group Company Limited”, koja je dio konzorcija za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla, optužena je prije nekoliko dana za ilegalno podugovaranje projekta podzemne željeznice građevinskoj kompaniji koja koristi nesigurne materijale. Kako se dalje navodi, od svih aktera u ovom koruptivnom postupku zatraženo je da potpišu ugovor koji im je zabranio prijavljivanje problema vlastima, a zauzvrat će svi biti novčano nagrađeni.

Ovo je prva ovakva optužba za spomenutu kompaniju u Kini, ali ona je itekako poznata po svojim sumnjivim poslovima u svijetu. Zbog toga je Svjetska banka skoro sve članice korporacije “Gezhouba” sankcionirala na period od 18 mjeseci, dok je ostale isključila iz poslova na šest mjeseci.

Prije nekoliko godina Vlada RS-a potpisala je sporazum o saradnji na realizaciji projekta izgradnje TE Gacko 2 s dvije kineske kompanije: “China Africa Investment and Development Co.” i “China Machinery Engineering Corporation”.

Rukovodioci kompanije “China Machinery Engineering Corporation” u Šri Lanki prošle su godine optuženi da su platili 80 miliona dolara trojici moćnih ličnosti iz vlade kako bi sakrili slabe tačke u izgradnji TE Norochchoali. Direktor ove kompanije u Šri Lanki čak je, i nakon što je otkrivena prevara, plaćao moćnim političarima velike sume novca kako bi utjecali na istragu. Da stvar bude gora, istražiocima je prijavljeno da je učesnicima u prevari pomagala i kineska ambasada u Šri Lanki i izbavila ih iz zemlje.

Ako se uzme u obzir činjenica u koje zemlje Kina investira, Džibuti, Kongo, Tonga, Kirgistan, Kambodža, Niger, Laos…, nije ni čudo kako se njihove kompanije ponašaju, nije ni čudo da su sve to direktni ugovori, bez tendera, što otvara dosta prostora za korupciju. A poznajući stanje na Balkanu, jasno je zašto je fokus upravo na ovoj regiji – pogodno tlo za korupciju. Naravno, niko ne spori da je Bosni i Hercegovini, kao i drugim zemljama na Balkanu, neophodno ulaganje u infrastrukturu i razvoj, ali izbor između kineskog finansiranja i izgradnje infrastrukture i finansiranja od respektabilnih međunarodnih finansijskih institucija slično je kao birati između posuđivanja od zelenaša i banke.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Paradoksalno zvuči da je Njemačka, zemlja koja je bila kolijevka nacionalsocijalizma – koji se temelji na vrlo sličnim vrijednostima kao i ono što se danas naziva ekonomskim protekcionizmom i nacionalizmom, a to su prije svega zatvaranje granica za strane robe i usluge uz izgovor da će to zemlju učiniti jačom – postala jedini iskreni zagovornik integracije, jedinstvenog tržišta, slobodne ekonomije

Zaljubljen u bosansko srednjovjekovlje i Bošnjane koji su bespućima ovim beznadno gazili, u stećke i hiže, u bosančicu i stare bosanske gradove, pisac Azir Šabić odlučio je izgraditi Hižu dobrog zbora. U martu ove godine započeta je izgradnja, a već dva mjeseca poslije u hiži je održan prvi zbor

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!