fbpx

Karneval šovinizma: mirnodopski UZP u Hercegovini

Šta tek reći za čitav ansambl obučen u istu takvu karikaturalnu bošnjačku narodnu nošnju koji pleše, skače, skiči i ko biva klanja na pozornici i čiji članovi pride nastupaju u performansima s drugom skupinom, koja obučena poput ISIL-ovaca vitla igračkama i replikama noževa i pušaka?

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Postaje gotovo tradicija da se karnevali i maškare, ti sasvim novi i poslijeratni uvezeni običaji katoličkog stanovništva Hercegovine, iskoriste da bi se artikulirala neka vrsta političkog stava.

Baš kao što se slične novotarske manifestacije, poput one “Stolačke tarče”, koriste da bi se simbolično kristijanizirali spomenici kulture i historijski tipično bošnjačke urbane cjeline poput Stoca, tako i karnevali imaju posebnu zadaću odašiljanja sasvim politički nekorektnih poruka.

I dok bi se neukusni i za naše prostore neprimjereni običaji (pogotovo zbog onoga što se dešavalo tokom udruženog zločinačkog poduhvata i agresije na Bosnu i Hercegovinu), poput spaljivanja figure Željka Komšića, možda i mogli provući pod nekakvu narodnu slobodu govora, oblačenje te figure u karikaturu bošnjačke narodne nošnje i njeno vozikanje u autu zagrnutom zastavom s ljiljanima ipak tuknu na govor mržnje.

Šta tek reći za čitav ansambl obučen u istu takvu karikaturalnu bošnjačku narodnu nošnju koji pleše, skače, skiči i ko biva klanja na pozornici i čiji članovi pride nastupaju u performansima s drugom skupinom, koja obučena poput ISIL-ovaca vitla igračkama i replikama noževa i pušaka?

Kako razumjeti takvu brutalnu orijentalizaciju, takav rasizam i šovinizam, takvo širenje međunacionalne mržnje?

Kakva se poruka time šalje Bošnjacima generalno, a pogotovo bošnjačkim povratnicima u Ljubuški ili Čapljinu?

PROČITAJTE I...

PLO je osnovao svoj Odjel za umjetnost i nacionalnu kulturu 1965. godine, pod ravnanjem umjetnika i historičara umjetnosti Ismaila Shammouta. Do kraja 1970-ih PLO je objavljivao više od 100 časopisa, magazina i dnevnih novina iz Bejruta. Za ove publikacije bile su potrebne naslovne fotografije koje bi se mogle izrezati kao plakati. Joshua Hills, pomoćnik urednika u magazinu History Today, napisao je priču o borbi palestinskog naroda kroz plakate i druge oblike umjetničkog izričaja u nemogućnosti da sa svijetom komuniciraju putem televizije ili drugih masovnih medija

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!