fbpx

Kapali čaršija nakon 70 dana ponovo otvorila vrata

Među turistima poznata Kapali čarsija nezaobilazno je mjesto svakog posjetioca Istanbula, bez obzira odakle dolazio. Duže od dva mjeseca bila je zatvorena za posjete, a ublažavanjem mjera u Turskoj od danas ponovo dočekuje goste

 

Veliki bazar (Kapali čaršija) u Istanbulu, jedan od najstarijih, najvećih i najposjećenijih na svijetu, nakon 70 dana pauze zbog mjera protiva koronavirus, ponovo je otvorio vrata posjetiocima, javlja Anadolu Agency (AA).

Među turistima poznata Kapali čarsija nezaobilazno je mjesto svakog posjetioca Istanbula, bez obzira odakle dolazio. Duže od dva mjeseca bila je zatvorena za posjete, a ublažavanjem mjera u Turskoj od danas ponovo dočekuje goste.

Predsjednik Istanbulske komore draguljara (IKO) Mustafa Atayik kazao je kako je zajedno s Kapali carsijom i draguljarski sektor napravio svojevrsnu trgovinsku pauzu, te kako je s današnjim danom, 1. junom, okrenuta jedna nova stanica.

Atayik navodi kako nije zapamćeno da je Kapali čarsija bila zatvorena duže od dva mjeseca. Posljednja duga pauza rada Velikog bazara desila se 1954. godine kada ga je zahvatio požar, koji je progutao blizu 1.400 dućana, no tada je Kapali čarsija pauzirala s radom 28 dana.

“Prvi put u svojoj historiji Veliki bazar zatvorio je svoja vrata na 70 dana, ali ne samo bazar, već i sve oko njega, hanovi, čaršije”, rekao je Atayik.

Naveo je također, kako se život polako normalizuje na Kapali čarsiji, te da se vodi računa o svim preporukama za nošenjem maski, držanjem distance i pojačanoj higijeni.

Veliki bazar jedan je od najvećih i najstarijih bazara, smješten u evropskom dijelu Istanbula. U Velikom bazaru, čija je gradnja počela neposredno nakon osvajanja Istanbula, oko 1455. godine, postoji otprilike 4.000 dućana, a ukupan broj zaposlenih u tim trgovinama iznosi oko 25.000. Pretpostavlja se da ga u vrhunce dana posjeti oko pola miliona ljudi, oko 90 miliona turista godišnje. Kapali čaršija se smatra jednom od najposjećenijih turističkih destinacija na svijetu.

PROČITAJTE I...

Imajući u vidu sve historijske činjenice, 247 vijećnika ZAVNOBIH-a sastalo se 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu s ciljem određivanja budućeg položaja Bosne i Hercegovine. Iako je i tada bilo onih Srba i Hrvata koji su mislili da Bosna ne treba biti posebna cjelina kao ostale republike, ipak je prevladalo mišljenje da Bosna i Hercegovina treba biti posebna republika, što je logičan slijed okolnosti uzmemo li u obzir historijat njene državnosti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!