fbpx

Kamengrad za one koji ne znaju čitati

Međutim, stvari u vezi s Kamengradom stoje posve drukčije: nit su Kamengrad Osmanlije osvojile 1463. godine (to je legenda u vezi s kojom se historičari listom slažu da nema povijesno utemeljenje), nit ga je od njih branila bosanska vojska, nit je u vrijeme osvajanja bio u granicama bosanske države.

Piše: Mahir Sokolija

 

“Neprilično je organizirati proslavu u znak sjećanja na pripadnike jedne okupatorske vojske, a posebno na lokaciji Donjeg Kamengrada, gdje su 1463. zbog imperijalnih interesa Osmanskog Carstva ginuli i osmanski i bosanski vojnici. Turska vlada je na tom mjestu podigla spomenik osmanskim vojnicima, a naše vlasti nisu podigle spomenik bosanskom kraljevstvu”, kazao je Enes Kurtović, član Odbora Naše stranke Sanski Most.

Na komentare kamengradske proslave tekstom objavljenim na portalu Buka nadovezao se i Dragan Bursać. “Paradoksalno, ali isti je to onaj Bošnjak što se kune u hiljadugodišnje bosansko kraljevstvo, u Kulina Bana, u Husein-kapetana Gradaščevića, u Tvrtka… Ista je to faca, koja ubjeđuje neistomišljenike u bosančicu, u bosanski jezik, u bogumilstvo… jednom riječju u državotvornost bosansku još u Srednjem vijeku. I to bi bilo u redu, velim, da se taj nabrijani Bošnjak baš ovih dana nije ispišao po Bosanskoj državi, po Tvrtku i ostalim kraljevima bosanskim, čiju je vladavinu upravo dokusurio turski konkvistador”, napisao je Bursać.

Međutim, stvari u vezi s Kamengradom stoje posve drukčije: nit su Kamengrad Osmanlije osvojile 1463. godine (to je legenda u vezi s kojom se historičari listom slažu da nema povijesno utemeljenje), nit ga je od njih branila bosanska vojska, nit je u vrijeme osvajanja bio u granicama bosanske države. Ovu su krajišku utvrdu, koja je u vrijeme njezinog pada pripadala Hrvatskoj, Osmanlije zauzele tek 1503. godine. Bilo je to tačno stotinu godina nakon što su je Hrvati preoteli od srednjovjekovne bosanske države, u čijem je sastavu Kamengrad bio kratko, samo od 1374., kada ga je osvojio Kralj Tvrtko I.

A sve i da stvari gledamo iz perspektive legende po kojoj je osobno Fatih, i to nakon jedanaest godina osmanske opsade, 1463. godine zauzeo Kamengrad, to ni tada nije bila bosanska tvrđava i nisu je branili Bosanci. Naprotiv, tu su tvrđavu četrdeset godina poslije pada Bosne u osmanske ruke osvojili Bošnjaci na čelu s tadašnjim bosanskim sandžak-begom Gazi Skender-pašom, istim onim koji je u Sarajevu izgradio nakšibendijsku tekiju koncem 15. stoljeća na mjestu današnjeg Kulturno‑sportskog centra Skenderija. Dakle, a to možda jeste malo paradoksalno, Kamengrad Osmanlije nisu osvojila od bosanske srednjovjekovne države, već su ga vratile u granice bosanskog teritorija. A da paradoks bude malo veći, u njegovom su zauzimanju mahom sudjelovali Bošnjaci. Pod osmanskom zastavom doduše, ali s druge strane nisu bili ljiljani, već hrvatske šahovnice i mađarski križevi.

PROČITAJTE I...

“Ase leži Stojan Utolović na svojoj zemlji na plemenitoj, se postavi Ostoja, brat jegov.” Volio je Stojan Utolović viteške turnire. Ta iz kojeg bi drugačijeg razloga brat njegov Ostoja dao da se od svih ostalih lijepih i Božijem robu milih stvari od kojih breči ovaj svijet u lice vječite bratove kuće ukleše i konj, na njemu jahač i koplje mu u ruci, doli radi silne Stojanove ljubavi prema mejdanu i viteškom odmjeravanju vještina

Katar ne samo da nije zabrinut već također podržava ovu organizaciju. U Kuvajtu je “Muslimansko bratstvo” zastupljeno u parlamentu, a u Jordanu i Maroku političke organizacije inspirirane učenjem i idejama “Muslimanskog bratstva” neometano djeluju u parlamentarnom životu ovih zemalja. Pripadnici “Muslimanskog bratstva” nemaju odlučujući utjecaj u ovim monarhističkim sistemima, ali su sistemi pomenutih zemalja daleko inkluzivniji i dopuštaju prostor djelovanja čak i islamističkim političkim organizacijama u parlamentarnom i političkom životu, iako su, kao i drugi politički protagonisti, subordinirani volji monarha tih zemalja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!